U Prnjavoru zaživio Zavičajni muzej

U Prnjavoru je zaživio Zavičajni muzej u kojem posjetioci mogu pogledati četiri etnografske postavke sa oko 200 različitih predmeta, upoznati istoriju i tradiciju zavičaja, te manje poznate periode razvoja opštine u kojoj žive i rade.

Dobra je to prilika da djeca i omladina, osim u školama, nauče ponešto o etnografsko-istorijskom nasljeđu i vrijednostima zavičaja, ali i polazna osnova za turističku promociju kada se poslije pandemije virusa korona život vrati u redovan tok.

Profesor istorije Dario Topić, koji vodi Muzej, ističe da se na osnivanju Zavičajnog muzeja u Prnjavoru radilo godinama unazad, a zaživio je početkom decembra.

Јedna od bitnih aktivnosti u tom procesu bila je izrada projekta restauracije, adaptacije i sanacije zgrade iz austrougarskog perioda, koja ima svoju arhitektonsku, istorijsku i kulturološku vrijednost.

– Ova zgrada je građena između 1896. i 1899. godine kao zgrada Kotarskog predstojništva u Prnjavoru, a specifičnost njene gradnje, arhitektonske odlike i stilovi, lokacija i drugi elementi čine je veoma pogodnom za muzej. Glavnim projektom restauracije i adaptacije koji je finansirala opština Prnjavor, spasićemo jedan bitan spomenik star više od 120 godina i istovremeno u njemu imati muzej kao čuvara nasljeđa iz prošlosti za buduće naraštaje – naglašava Topić.

On na projektu Zavičajnog muzeja radi godinama unazad, a još se 2007. godine počeo baviti etnološkim, etnokoreološkim i etnomuzikološkim istraživanjima i prikupljanjem folklornog nasljeđa Srba okoline Prnjavora.

– Sasvim slučajno sam od jedne bake na poklon dobio ornamentima predivno ukrašenu preslicu. Tada sam pomislio kako mnogo sličnih predmeta i starina propada i nestaje i odlučio da ih počnem prikupljati – priča Topić o počecima svog istraživačkog rada tokom kojeg je do danas prikupio oko hiljadu predmeta.

Planirano je da u muzeju budu izloženi artefakti iz etnografske i istorijske oblasti koji će svjedočiti o prošlosti i kulturi srpskog, ali i drugih naroda Prnjavora i okoline, koji budu željeli da predstave nešto od svog nasljeđa.

Na gornjem, za sada djelimično adaptiranom spratu muzeja nalaze se četiri, od planiranih šest tematskih postavki iz oblasti etnografije, dok će po završetku svih potrebnih radova biti postavljene i ostale dvije za koje je obezbijeđena potrebna izložbena građa.

Posjetioci mogu vidjeti prikaz seoske kuće koja vremenski pripada periodu posljednje decenije 19. vijeka do šezdesetih godina 20. vijeka, ali i veliku zbirku poljoprivrednih predmeta, alata i oruđa korištenih za obradu zemlje.

Postavljena je i muška i ženska tradicionalna narodna nošnja iz okoline Prnjavora sa oko 30 dijelova narodne nošnje, kao što su rubine, zubuni ili pokrivala za glavu, te zbirka predmeta iz tkačke radinosti i zanatstva korištenih u procesu obrade lana i konoplje do momenta stavljanja na tkački razboj ili natru kao jednog od predmeta za finalni posao izrade raznih vrsta proizvoda.

Topić je izrazio nadu da će u budućnosti zaživjeti i muzeji u seoskim područjima, kao vrsta ispostave Zavičajnog muzeja u Prnjavoru, gdje će se čuvati manje zbirke predmeta specifičnih za to mjesto, odnosno pronađenih u određenom selu.

– Vjerujem da će ljudi tek početi da donose u muzej ono što se više ne može koristiti ili što više ne žele da čuvaju u svojim domaćinstvima. Pozvao bih građane koji u svom posjedu imaju predmete istorijske i kulturološke vrijednosti da ih ne bacaju nego poklone muzeju gdje će biti sačuvani od propadanja – kaže Topić.

On je najavio da će Zavičajni muzej u Prnjavoru od januara za posjetioce biti otvoren tri dana sedmično, dok će dva dana biti predviđena za terenska, muzejska i arhivska istraživanja, kao i da je u 2021. godini u planu pokretanje periodične publikacije “Glasnik Zavičajnog muzeja u Prnjavoru” čije će izdavanje biti jedna od najznačajnijih djelatnosti ove ustanove.

SRNA