Na trezorski sistem poslovanja od 1. januara iduće godine trebalo bi da pređe 17 zdravstvenih ustanova u Srpskoj, što će spriječiti gomilanje neizmirenih obaveza i obezbijediti bolji i transparentniji rad.
Mnogi domovi zdravlja, kao i bolnice, već godinama grcaju u milionskim dugovanjima, zbog čega je Vlada Republike Srpske krajem oktobra ove godine zadužila 16 domova zdravlja i Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac, kao i njihove lokalne zajednice, da preduzmu potrebne mjere i radnje kako bi od 1. januara prešli na trezorski sistem rada. U pitanju su domovi zdravlja Bijeljina, Prijedor, Drinić, Istočni Drvar, Kalinovik, Krupa na Uni, Kotor Varoš, Laktaši, Ljubinje, Mrkonjić Grad, Nevesinje, Prnjavor, Srbac, Stanari, Teslić i Šipovo.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS rekli su “Glasu” da je očuvanje i unapređenje finansijske održivosti zdravstvenog sistema jedan od prioritetnih ciljeva definisanih i u Programu ekonomskih reformi.
– Dosadašnja iskustva pokazuju da trezorski način poslovanja omogućava kvalitetnije i transparentnije finansijsko planiranje, upravljanje, kao i kontrolu trošenja javnih sredstava – naveli su u ovom ministarstvu.
Jedinice lokalne samouprave, kao osnivači, dobijaju sada, kako kažu, mogućnost praćenja svih planiranja, upravljanja i kontrole finansijskog poslovanja nadležnog doma zdravlja.
– Lokalni trezori odgovorni su za izmirenje obaveza u skladu sa odobrenim finansijskim planom. To će omogućiti veću stabilnost u poslovanju domova zdravlja, s obzirom na to da budžet opštine ili grada postaje garant finansijske sigurnosti – ističu u ministarstvu i dodaju da je u planu da sve zdravstvene ustanove u idućim godinama pređu na trezor.
– U trezorski sistem poslovanja ranije je uključen Zavod za stomatologiju, Zavod za sudsku medicinu i Zavod za transfuzijsku medicinu, kao i domovi zdravlja u Čelincu, Derventi i Bratuncu i to pokazalo se kao veoma uspješan model – dodali su u resornom ministarstvu.
Načelnik Nevesinja Milenko Avdalović rekao je “Glasu” da će danas biti održana sjednica Skupštine, gdje će razmatrati na koji način će realizovati prelazak tamošnjeg Doma zdravlja na trezorsko poslovanje.
S druge strane, u Prnjavoru su, kažu, još prije četiri-pet mjeseci donijeli sve neophodne odluke i vjeruju da će njihov Dom zdravlja od januara uspješno preći na trezorsko poslovanje.
– Dom zdravlja Prnjavor zahvaljujući odgovornom rukovodstvu nema dugovanja. Čak ima i viška para na računu. Međutim, smatram da ministarstvo u tom kontekstu nije postupilo ravnomjerno zato što će domovima zdravlja koji su pravili gubitke biti nadoknađeni ti gubici i izmireni dugovi, dok one koji su uspješno poslovali ne očekuju nikakve nagrade – rekao je “Glasu Srpske” načelnik Prnjavora Darko Tomaš.
Ipak, trezorsko poslovanje, kako kaže Tomaš, donijeće veću finansijsku disciplinu svih zaposlenih, kao i sigurnost isplate njihovih ličnih primanja, što će pozitivno uticati na cijeli zdravstveni sistem.
Lista dužnika
Prema podacima Poreske uprave RS, najveći dužnici na kraju septembra ove godine bili su Univerzitetski klinički centar RS, čiji je dug 93,3 miliona maraka, zatim bolnica u Istočnom Sarajevu koja duguje 46,2 miliona, te bolnica “Sveti apostol Luka” Doboj koja ima 41,2 miliona KM neizmirenih obaveza. Kada su u pitanju domovi zdravlja, na listi najvećih dužnika nalazi se DZ Trebinje sa iznosom od 7,9 miliona, te DZ Modriča sa dugom od 7,5 miliona maraka.
Glas Srpske
Be the first to comment