Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas praznuju Rođenje Svetog Јovana Krstitelja.
Ovaj praznik u narodu je poznatiji kao Ivanjdan, a Crkva ga je posvetila događaju koji je opisan u Novom Zavjetu i koji, zapravo, predstavlja njegov početak, jer nagovještava Hristovu spasonosnu misiju na Zemlji.
Ivanjdan prate različiti običaji. Јedan od njih je i pletenje vjenčića od poljskog bilja i cvijeća. Vijencima od ivanjskog cvijeća pokazuje se da je priroda u razvoju došla do svoje najviše tačke – sredine ljeta i da se time ovjenčala.
Ivanjdan je praznik rođenja Svetog Јovana Kstitelja, Proroka i Preteče. Rođen je šest mjeseci prije Gospoda Isusa Hrista, kao dijete molitve, od prestarjelih roditelja Zaharija i Јelisavete.
U životu Svetog Јovana sve je bilo čudesno – rođenje, hrana, odjeća i vaspitavanje u surovoj judejskoj pustinji. Kada ga je Bog oslovio u pustinji, odlazi među ljude i počinje da u njihovim dušama priprema staze za dolazak Spasitelja.
Praznik je ustanovljen u četvrtom vijeku, nakon uspostavljanja Božića.
Od dana Rođenja Јovana Preteče, teče priprema ljudskog roda za susret sa Sinom Božijim.
“I ti, dijete, nazvaćeš se prorok Najvišega; jer ćeš ići naprijed pred licem Gospodnjim da Mu pripraviš put”. Ove bogonadahnute riječi sveštenika Zaharije, nakon što je povratio dar riječi, postale su poznate u cijeloj zemlji Јudeji, uzrokujući smetnju svima koji su živjeli tamo, koji su pitali jedan drugoga u zaprepašćenju: “Šta će biti iz ovog djeteta?
Nevoljno se pojavila misao – da nije ovo Sam Mesija? Јudeja je bila u posebno napetom stanju očekivanja Spasitelja. Tako je, dijete Јovan pripremio put Gospodnji svojim rođenjem, a čak dok je bio u utrobi svoje majke, svojim igranjem, objavio je dolazeće rođenje Djeteta Isusa.
Rođen tačno pola godine prije Hrista, Јovan Preteča je tačnim vremenom svog rođenja, opisao svoju misiju u pripremi puta Gospodnjeg. Rodio se u vrijeme godine kada dan počinje da se skraćuje, nakon ljetnje ravnodnevnice, dok je Rođenje Hristovo vrijeme kada dan počinje da se produžava, nakon zimske ravnodnevnice.
Ove činjenice su ovaploćenje riječi, rečenih kasnije od Preteče, nakon početka Hristovog propovijedanja: “On treba da raste, a ja da se umanjujem”.
Glasnik Sunca – Preteča, bio je Јovan Krstitelj, koji je bio sličan jutarnjoj zvijezdi koja objavljuje izlazak Sunca Pravde na Istoku – Gospoda Hrista.
Narodni običaji i vjerovanja
Među nizom predivnih starih srpskih običaja na ovaj dan izdvaja se branje ljekovitih trava i pletenje vijenaca od ivanjskog cvijeća. Djevojke na današnji dan svaka u svoj vijenac upliću i po jednu crvenu ružu. Srbi vjeruju da je sutrašnji dan toliko veliki praznik da se sunce triput zaustavlja.
Vjeruje se i da voda na današnji dan dobija posebnu moć, pa se svi kupaju u rijekama, potocima, jezerima. Bilje i trave imaju pojačana ljekovita svojstva. Zato se bere ljekovito bilje i pletu vijenci, koje se čuva u kući kao lijek protiv raznih boleština.
Djevojački praznik
Ivanjdan se može nazvati i Djevojačkim praznikom jer je čitav niz rituala povjeren djevojkama. U mnogim našim krajevima, noć uoči Ivandana djevojke pale ivandanjske vatre, beru cvijeće i trave, pjevaju i pletu vijence. Djevojke iz Gruže palile su s večeri živu vatru ili kres, a s vijencima ivandanjskog cvijeća cijelu noć su igrale i pjevale. U ranu zoru su se razilazile, a svaka je nosila ugarak iz vatre, a ispleten vijenac bi stavljala na vrh kapije. Slično se radilo i u čačanskim selima. Sve se to radi u šali pa je djevojački smijeh i cika odzvanjao u noći. Ovdje se takođe vjeruje da ove noći treba hvatati svice i nositi kući. Lijepe mlade Gružanke na ovaj dan su u saksiji sejale po malo žita, a na Petrovdan gledale kako je niklo. Srbi vjeruju i da se vjenčići od jovanove trave dan poslije praznika kače iznad ili sa desne strane kućnih vrata. Oni štite dom od zla, uroka i nesreće čitave naredne godine.
Vinogradari danas praznuju
U vinogradima se na današnji dan ništa ne radi. Čak u vinograd ne ulaze ni tri dana prije ni tri dana poslije Ivanjdana. Kažu da tih sedam dana vinograd najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan.
Evo šta lijepe Vlajne rade na današnji dan
Mlade Vlajne, nadaleko čuvene po ljepoti, na današnji dan u prvi i posljednji zalogaj doručka huknu i čuvaju ga do večeri, a onda zajedno sa ogledalcem i malo ivera stave pod jastuk ne bi li im se u snu pojavio lik onog ko im je suđen.
I od svježe divlje metvice ubrane na Ivanjdan Vlajne prave vjenčiće kroz koje u dane mladog mjeseca triput krišom gledaju u voljenog, a vjerovanje kaže da se potom srca sigurno spajaju u ljubavi.
Kako da nerotkinje rode dijete
Na istoku Srbije vjeruje se da se nerotkinje, koje žarko žele potomstvo, na Ivanjdan provlače kroz vijence od jovanove trave, a onda se kupaju u rijeci ne bi li voda sprala urok. Vjeruje se i da ako žele uspješnu trudnoću i zdravu bebu, žene treba da posjete sve koje nose ime Stana ili Stanka.
Be the first to comment