“Vodeni cvijet” proglašen za insekta 2021. godine

Od kako je 1999. godine osnovano međunarodno povjereništvo za „Insekta godine“, ova komisija svake godine bira vrstu insekata koja bi trebalo da uživa veću slavu zbog svoje posebne važnosti za ekosistem, posebne rijetkosti, estetske vrijednosti ili čak „uobičajenosti“.

Ovaj izbor ima za cilj da ljudima približi insekte uopšte, a poznati entomolozi, predstavnici istraživačkih institucija i organizacija za zaštitu prirode zajedno donose važnu i tešku odluku, izbor između oko milion opisanih vrsta insekata i odabir vrste koja će predstavljati neupadljiv, a opet tako važan insekt među ljudima tokom cijele godine.

Ova grupa entomologa izabrala je “Vodeni cvijet” za insekta 2021. godine, ali on neće dugo uživati u svojih 15 minuta slave. Naučno ime „Ephemeroptera“ duguju upravo kratkom (efemernom) životu odraslih jedinki, koji traje najčešće od nekoliko časova do nekoliko dana.

– Ono što čini jedinstvenim ove insekte je njihov životni ciklus koji traje samo nekoliko dana od insekta sposobnog za let i parenje do jajašca položenog u vodu, rekao je Tomas Šmit (Thomas Schmid), predsjednik komisije objašnjavajući izbor insekta.

Krajem jula i početkom avgusta na rijeci Ukrini upravo se dešava jedan jedinstven događaj koji se odvajkada u narodu naziva “cvjetanje Ukrine”, a zapravo predstavlja razmnožavanje ove vrste insekata.

„Ukrinski vodenu cvijet“ zapravo nije biljka već bijeli insekt i predstavlja zaista jedinstven fenomen koji je priroda podarila našoj rijeci. Ovo je toliko rijetka pojava, pa se u BiH nijedna rijeka ne može pohvaliti sa njim, a u Srbiji slična pojava postoji na dijelu rijeke Tise u Srbiji, Kupe u Hrvatskoj i Žute rijeke u Kini. Kažemo slična pojava, jer se na Ukrini radi o cvjetanju bijelih leptira, dok se na navedenim rijekama radi o leptirima žute boje.

Usprkos njihovom kratkom životu kao odraslih jedinki, njihov razvojni ciklus je prilično dug. Ženke insekta između maja i septembra polažu hiljade jaja u vodu, koja potom padaju na sitno-šljunkovito do pjeskovito-muljevito dno riječnog korita. Poslje nekoliko dana izlegu se larve, koje u početku dišu kroz kožu. Kako rastu, više puta skidaju kožu i razvijaju jasno vidljive škrge. Larvama je potrebno od jedne do tri godine da se razviju, u zavisnosti od različitih faktora okoline kao što su temperatura vode ili zalihe hrane.

Prije prelaska iz vodenog u kopneni život, stvara se sloj vazduha između stare i nove kože odraslih larvi. Smanjivanjem svoje specifične težine, larva se diže do vodene površine, a kad tamo stigne, koža larve puca i za nekoliko sekundi izlijeće insekt. Njihove nezrele faze su vodeni oblici zvane nimfe, čije prisustvo ukazuje na čisto, nezagađeno okruženje.

Bez dijelova usta i funkcionalnih crijeva, potpuno razvijeni insekt ima samo nekoliko dana za parenje i polaganje jaja prije nego što ugine. Naziv Vodeni cvijet, u našem jeziku opisuje izgled ovih insekata nakon života – poslje ljubavnog rojenja i polaganja jaja, mužjaci i ženke iscrpljeni padaju na vodene površine gdje plutaju poput cvjetova.

– Srećom, ne postoji akutna opasnost za našeg „insekta godine 2021“. Međutim, zbog svog posebnog razvojnog ciklusa, Vodeni cvijet zavisi od ekološki netaknutih voda sa dovoljnim sadržajem kiseonika. Sveobuhvatna zaštita voda sa promocijom prirodnih struktura vodnih tijela je zato jedan od naših ciljeva – ovo je jedini način na koji može zaštititi Vodeni cvijet i mnoge druge organizme, objašnjava Šmit (Schmid).

Agencije