Suša i visoke temperature ostaviće značajne posljedice na ovogodišnje prinose kukuruza na području Prnjavora.
Suša i visoke temperature ostaviće značajne posljedice na ovogodišnje prinose kukuruza na području Prnjavora. Iako su uslovi tokom većeg dijela vegetacije bili povoljni, dug period bez padavina, praćen temperaturama iznad 38 i 40 stepeni i vrućim vjetrom, ubrzao je sazrijevanje i isušivanje biljaka.
Prnjavorski ratari sada očekuju znatno manje prinose od prvobitno planiranih.
Prinosi daleko od očekivanih
Dragan Popović iz Palačkovaca, koji se bavi svinjogojstvom i ove godine je imao oko deset hektara pod kukuruzom, očekivao je više od 10 tona suvog zrna po hektaru, ali će, prema trenutnom stanju, prinos biti između šest i sedam tona.
“Sjetva je obavljena u optimalnom roku, negdje oko 20. aprila. Bili su idealni uslovi za nicanje, tako da je kukuruz stvarno odlično nikao. Uslovi za njegov razvoj bili su optimalni sve do kraja jula. Zadnje kiše dobili smo negdje oko 26. jula i do tada se kukuruz stvarno držao u odličnoj kondiciji. Nakon toga nastupile su tropske vreline i temperature preko 38 i 40 stepeni, koje, praćene vjetrom, prave ogromne probleme u usjevima kukuruza. Tako je u posljednjih nekih sedam dana kukuruz izgubio posljednju šansu za oporavak”, priča ovaj farmer.
Prema riječima Popovića, klipovi su potpuno osušeni, dok se ponegdje još drži zelena masa. Međutim, više nikakva kiša kukuruzu ne pomaže.
“On je jednostavno završio svoju vegetaciju. Što se tiče očekivanog prinosa za ovu godinu, imali smo nadu, kažem, do početka avgusta, da bi to moglo biti i preko 10 tona po hektaru. Međutim, ovaj toplotni talas je odradio svoje, tako da je neki maksimum koji možemo očekivati od kukuruza ove godine sa naših parcela možda između šest i sedam tona suvog zrna”, navodi Popović, dodajući da je to dosta manje od očekivanog, s obzirom na uslove koje je kukuruz imao sve do avgusta.
Manje problema sa divljači
Prethodnih godina Popović je imao problema sa divljim svinjama na parcelama. Sličnih situacija bilo je i ove godine, ali su poučeni prethodnim situacijama, čim su primijetili prve ulaske na parcelu, preduzeli mjere.
“To je tarupiranje oko parcele, postavljanje kolja sa izolatorima i električnog čobana. Poslije nekih 20-ak dana od kada je postavljen čoban, imali smo pet-šest napada na žicu. Međutim, električni čoban je odradio svoju funkciju, tako da na ovoj parceli trenutno nemamo štete od divljih svinja, osim u tom prvom momentu, kada je oštećeno nekoliko stabljika”, naveo je ovaj farmer.
Prinos podbacio kod Simića
Dejan Simić iz Velike Ilove kod Prnjavora ove godine zasijao je oko 40 hektara kukuruza. Ističe kako su očekivali da bi moglo doći do ovakve situacije sa prinosima zbog čega su povećali sjetvene površine.
“Zasad na našoj regiji nije toliko katastrofalno stanje. Sreća, imali smo u julu dosta padavina i onda se još ponešto drži, ali neće to biti neki očekivani prinosi. Nadamo se bar nekom prosjeku, a planiramo već u narednih desetak dana skidanje silaže”, kaže Simić, koji trenutno ima 140 grla, od čega oko 50 muznih krava, više od 20 bikova, te junice i telad.
Iako bi kiša dobro došla, velike pomoći usjevima ne bi bilo. “Kiša bi pomogla da se malo snizi temperatura, jer visoka temperatura, plus ovaj vrući vjetar, maksimalno isušuju biljku. Ona samim tim više vene, ubrzava sazrijevanje i smanjuje se zalivanje.”
Simić očekuje prinos silažnog kukuruza od oko 40 tona po hektaru, dok bi prinos zrna mogao biti između sedam i osam tona po hektaru.
Stanje sa sojom još nepovoljnije
Popović je za Agroklub istakao da će soja imati kudikamo veće štete nego kukuruz, jer je kasnije počela formirati mahune. Taman kada joj je trebala kiša i povoljnije vrijeme početkom avgusta, zadesio je toplotni talas.
“Tako da će štete na usjevima soje biti veće nego u kukuruzu. Na jednoj parceli od hektar i po mislim da prinos neće biti veći od nekih tonu do 1,5 tona po hektaru, dok na ovoj drugoj parceli od 3,5 hektara možda bude nešto preko tone i po do dvije tone po hektaru. Maksimalno možemo konstatovati da je to stvarno loš prinos i veliki podbačaj, iako smo primijenili sve agrotehničke mjere”, zaključio je Popović.
Be the first to comment