Rano ustajanje i oko 100 kilometara vožnje dnevno do uplašenih vlasnika domaćih životinja koji očekuju pomoć.
Ovako teče radni dan Baneta Davidovića, veterinara iz Leštana, prigradskog beogradskog naselja.
“Ranije sam ustajao i u toku noći, jer me ljudi zovu kad se krava teli ili je ovca bolesna.
“To je naporno, ali to je ljubav koja je postala posao”, kaže on za BBC na srpskom povodom Svetskog dana veterinara, koji se obeležava poslednje subote u mesecu aprilu.
“Nema toliko poljoprivrednih domaćinstava, u mestu u kom radim sve je manje stoke, pa je samim tim zarada znatno manja.
“Postoji razlika između veterine namenjene kućnim ljubimcima, za koje su ljudi emotivno vezani i one ekonomske usredsređene na lečenje velikih životinja”, dodaje seoski veterinar.
Briga o ljubimcima i njihovim vlasnicima
U ambulantu veterinara Vladimira Terzina u Beogradu, uglavnom dolaze psi, mačke i ptice, ali i poneki gušter.
Neko kašlje, neko ima povređenu šapu, a postoje i ozbiljniji slučajevi, poput moždanih udara ili tumora.
“Posao veterinara je naporan, jer mi u isto vreme lečimo zarazne bolesti, brinemo o unutrašnjim organima životinja, ali i saniramo prelome i povrede”, kaže Terzin.
Ne pomaže samo životinjama, već i vlasnicima.
“Naši pacijenti ne govore, pa ne mogu da kažu šta nije u redu.
“Njihovi preplašeni vlasnici nisu sigurni da li će im krzneni prijatelji preživeti, pa je uloga veterinara da ih umiri i pruži im podršku”, dodaje on.
U gradu ih leče, na selu nekad zakolju
Iako se bave istim poslom, Bane i Vladimir nemaju istu rutinu: jedan dane provodi na terenu, a drugi u ordinaciji.
“Ne umara me posao, ali putovanja od jedne do druge kuće veoma”, kaže Davidović.
Svi su spremni da leče kućne ljubimce, dok od domaćih životinja lako odustaju, kaže pomalo ogorčeno.
“Kada se one teško razbole, jednostavno idu na prinudno klanje”.
Vladimir Terzin veruje da se rad seoskog i gradskog veterinara razlikuje “samo po tome koje vrste životinja se leče”.
Među najstresnije momente u karijeri izdvaja spašavanje otrovanih pasa.
“Isto što osećaju vlasnici ljubimaca, osećam i ja, ipak moram emocije da ostavim po strani da bih radio”, kaže Terzin.
‘Veterinari leče ceo svet’
Nekada je medicina namenjena ljudima bila daleko naprednija od one koja se bavi životinjama, objašnjava Siniša Gatarić, veterinar iz Prnjavora, u Bosni i Hercegovini.
Sada je to izmenjeno, pa su ultrazvuk za snimanje unutrašnjih organa, analiza krvne slike i posebne metode za tretiranje zglobova životinja deo svakodnevne rutine, dodaje.
Veterinari ne leče samo životinje, već brinu i da proizvodi životinjskog porekla budu provereni.
Zato za veterinu i medicinu koristimo termin “jedinstveno zdravlje”, objašnjava Gatarić.
“I ljubimci mogu izazvati bolesti kod ljudi ili im preneti zarazu, pa je bitno da se i u tom kontekstu misli o njihovom zdravlju.
“Zato kažemo da lekari leče ljude, a veterinari ceo svet”, dodaje on.
Neka od najnovijih saznanja iz veterine obuhvataju i prepoznavanje očne bolesti kod konja uz pomoć veštačke inteligencije, ali i informacije da živo meso može uticati i na otpornost pasa na antibiotike.
“Najvažnije inovacije u nauci tiču se posmatranja životinjskih gena i praćenja njihove otpornosti na zarazne i nezarazne bolesti”, objašnjava Sava Lazić, direktor Naučnog instituta za veterinarstvo u Novom Sadu.
TikTok preporuke za brigu o ljubimcima
Od saveta za zaštitu ljubimaca od krpelja, pa do odgovora da li je garderoba za krznene prijatelje moda ili potreba – sve je ovo sadržaj TikTok i Instagram profila veterinara Gorana Paraša iz Banja Luke.
“To je deo procesa edukacije o brizi o životinjama, kojom se bavim više od 25 godina.
“Hteo sam da ljude upoznam i sa bolestima koje ljubimci mogu da prenesu”, kaže Paraš za BBC na srpskom.
Kroz praksu je video i da vlasnici često nemaju odgovarajuće uslove za odgoj četvoronožnih prijatelja.
Zato im se sada obraća i na društvenim mrežama kroz kratke video snimke.
“Odlučio sam da sažeto odgovorim ljudima koji su mi tokom dugogodišnjeg rada postavljali slična pitanja”, objašnjava.
Stresan posao, vođen ljubavlju
Iako im posao nekada stvara izazove, a zbog ćudljivih reakcija krznenih pacijenata može i da bude opasan, ovi lekari za životinje znaju da su izabrali pravi put.
“Životinje su pametne i osećaju kad neko želi da im pomogne.
“Kad bih se ponovo rodio, opet bih bio veterinar”, kaže uz osmeh Vladimir Terzin.
koji je pozvao BH tužilaštvo da ne radi ništa na području prnjavorske opštine po pitanju logora i stradanja nesrpskog stanovništva i govorio je da je bilo preko 120 logora za nesrbe 2016 godine kad je uhapšen B.P. ? Taj na slici me podsjeća na tog poznatog prnjavorskog SDS patriotu……………..Bolje da je ostao kod životinja nego što se obilježio za cijeli život !
koji javno po gradu govore da su oni za sve krivi, da Naser Orić nikoga nije ubio a kamoli oči izvadio onom sudiji itd. Njih ćete lako prepoznati po kafićima kako laju na sebe i svoj narod kao da će im neko drugi nešto pomoći.Takvi ljudi su korisne budale nekome.To se zove autošovinizam i neizlječiva šizofrenija! Možda su dočuli da se javno govori o njihovom ruganju sebi i svom narodu pa se sad malo ućutkali ali kad popiju brlje sve pričaju. Dok je onaj pobjegao u Tursku kao poštena curva , u Prnjavoru ljudi iz nekog prkosa i bolesti laju ne samo na narod već i na svoje najmilije, tako to dolazi, jer lajući na svoj narod laju i na svoju djecu i svu svoju familiju.