Sam svoj majstor: Znanje s fakulteta primijenio u voćnjaku, ubrao 70 tona kruške

Svi koji dođu u ovaj voćnjak ostanu oduševljeni ne samo rodom, već i izgledom stabala.

Voćnjak Dejana Popovića u Gornjim Palačkovcima, nedaleko od Prnjavora, jedan je od najboljih u državi. Nema većih problem sa mrazom, bolestima i štetočinama, a uvijek ima i kupaca. Na 1,8 hektara starijeg voćnjaka posađenog 2009. godine i 0,7 hektara mladog, posađenog 2017. godine, ovogodišnji prinos iznosit će oko 70 tona.

Zastupljene su klasične sorte: Santa Marija, Viljamovka i Abate Fetel. Santa Marija i Viljamovka su obrane, prinos je bio 16, odnosno, 39 tona, a ovih dana završena je i berba sorte Abate Fetel – na 1.000 stabala je ubrao 15 tona.

Sitniji plodovi
I ove godine ima, kao i svake, sigurne kupce jer je rod prvoklasan. Stabla izgledaju odlično, ispunjen je balans između rasta i rodnosti. Svi koji dođu u njegov voćnjak ostanu oduševljeni ne samo rodom, već i izgledom stabala.

“Zadovoljan sam rodom, problema ima kao i svake godine, a ove godine bilo je nešto više sitnijih plodova zbog suše, iako sam navodnjavao sa ukupno 1.200 kubika vode, međutim i proljeće je bilo hladno pa je sve to uticalo na plodove. Cjenovno i finansijski, dobro ćemo proći”, zadovoljno kaže naš sagovornik, koji poslove u voćnjaku obavlja sa svojom porodicom i bratom.

Prepoznajte simptome napada najčešćih štetočina i bolesti na voćkama
Dejan sam vodi zaštitu u svom voćnjaku. Napominje da je ova godina bila “malo čudna” što se tiče sorte Santa Marija jer je bilo neuobičajeno više borbe protiv čađave krastavosti plodova. Sa kruškinom buvom nema velikih problema.

Nema problema sa mrazevima
U njegovom voćnjaku sreća je što rijetko bude mrazeva jer se nalazi iznad kotline. Posjeduje svu mehanizaciju potrebnu za obavljanje poslova. Dejan je inženjer poljoprivrede i među rijetkim je koji žive od ovog posla. Osim voćaka, uslužno gaji piliće za mesnu industriju.

Takođe, ne zavisi od otkupljivača i može da čuva plodove u slučaju nužde, jer posjeduje i hladnjaču kapaciteta 40 tona.

Za mlade ljude koji ostanu na selu ima i poruku.

“Poručio bih mladim ljudima da je voćarstvo dinamičan posao, fizički se dosta radi. Otprilike u petoj godini mogu da očekuju vraćanje uloženih sredstava, ako sve rade kako treba”, ističe Popović.

Za sada nema većih problema sa nalaženjem radne snage za berbu. Prije nekoliko godina je kupio i liniju za cijeđenje voća, ali kako kaže, nema vremena da se više posveti i preradi plodova.

Zato, ako neko želi skoro nekorišćenu liniju, evo mu prilike da, po povoljnoj cijeni, dođe do iste.

AgroKlub

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*