Svjedoci smo mnogih teških ljudskih sudbina koje nam dotaknu srce, čak i ako se dešavaju tamo negdje, daleko, ali ovoga puta riječ je o našim komšijama, tu, pored nas. Porodici Tubonjić iz Štrbaca, kod Prnjavora, potrebna je pomoć ljudi dobre volje.
„Ja sam Mladen Tubonjić, bubrežni bolesnik. Tri puta sedmično idem na hemodijalizu u Laktaše. Moje stanje je vrlo ozbiljno i teško, a sa ovom bolešću borim se od 2017.godine. Prije bolesti radio sam na raznim mjestima, ali sad sam stopostotni invalid i nisam sposoban za rad“.
Ovako počinje priču Mladen, otac troje maloljetne djece, osmogodišnjih bliznakinja Marije i Martine i desetogodišnjeg dječaka Luke. Iscrpljenog izgleda, ali sa nadom u očima, prvi put je odlučio da svoju sudbinu podijeli široj javnosti. Jer, nije kaže taj tip da traži pomoć i da kuka, naučio je živjeti od svog rada, ali ga je bolest spriječila da nastavi tako i dalje. Svakodnevnica se, od kada je otkrio da ima problema sa bubrezima, totalno promijenila, ali ne samo njemu, nego i supruzi Žaniti, koja kaže da sada ima četvoro djece, jer osim troje njihove djece, mora brinuti i o Mladenu, naročito kada se vrati sa dijalize.
“Teško mi je bilo prihvatiti da nemogu raditi kao nekad. Pogriješio sam jer nisam uplaćivao sebi staž, a nisam nigdje bio prijavljen i sad nemam ni dana radnog staža. Čovjek dok je mlad ne razmišlja šta sa njim može da bude, ali evo ja sam primjer da griješimo u tome. Srećom, imam nekih 400 KM primam I od toga živimo i kupujem lijekove, ali nemožemo sa tim novcem obezbijediti neke stvari koje sun am potrebne, posebno djeci”.
Na pitanje šta im je sad najpotrebnije, Mladen je zaćutao, zamišljeno pogledao kroz prozor, pa nakon malo duže pause rekao “Meni ne treba ništa. Ali bi volio da djeci obezbijedim još ponešto. Eto, sad je ta onlajln nastava, trebaju djeca da prate, ali mi nemamo internet pa se snalazimo po komšiluku. Kuću imamo, ali sprat nije završen ni omalterio ga nisam, a gore sam planirao djeci sobu da napravim. Voljeli bi da imaju svoje sobe kao i druga djeca i da u njima pišu zadaću i uče. Imamo i ponudu humanih ljudi da nam daju nekih životinjica, koke, koze, svinjče sebi da hranimo, ali nemam pomoćni objekat i nemam gdje da ih držim, jer vidjeli ste kad ste dolazili da oko kuće nemam ništa od objekata”
“Ja bi voljela da imam koke i koze, evo macu imamo, a voljela bi i cuku” na našu priču dodala je Marija, dok se sa sestrom Martinom igrala sa mačkom.
Mladenova supruga Žanita, sa suzama u očima slušala je želje djevojčica. “Teško je mnogo. Moj dan nije uobičajan, moram se prilagođavati suprugovom zdravstvenom stanju jer je bolest takva da on mora strogo paziti i šta jede i šta pije. Onda oko djece moram i pomažem njima oko škole, njega dočekujem kad dođe sa dijalize i pratim kako je jer nekad mu opadne pritisak i ima tu još mnogo toga. Ali šta da radim, ja se ne žalim. Moramo dalje. Hvala Bogu, dobila sam podršku od našeg sveštenika u Štrpcima, koji mi je omogućio da čistim crkvu pa tako zaradim i to nam dobro dođe. Bilo bi nam drago ako neko može da nam pomogne da izgradimo taj pomoćni objekat, može i stari građevinski material.
Mladen je kaže, radio od malih nogu na građevini i po selu, a sada mu bolest ništa ne dozvoljava. “Teško mi je da tražim bilo šta od nekoga i na to stvarno nisam naučio. Ali muka me je natjerala. Bilo je pomoći mještana Štrbaca, sveštenik je takođe organizovao akciju za Božić i hvala svakome ko je pomogao. Ja bi volio da se može napraviti neki objekat, šupa, štala, bilo šta. Sada su već svi upoznati sa našom situacijom i nadam se da ćemo naići na razumijevanje ljudi koji mogu da nam pomognu”- poručuje Mladen.
Dok smo završavali razgovor, Luka se već spremio da ide kod strine pratiti onlajn nastavu, jer ona ima internet, a Martina i Marija su se bezbrižno igrale sa mačkom, dok ne budu imali prostor za domaće životinje pa će se onda, kažu, igrati se sa njima. Mladen i Žanita prvi put su odlučili da svoju, prilično tešku svakodnevnicu podijele sa svima nama, a priznaćete, to nikome ne bi bilo lako.
Zato, ako ste u mogućnosti da pomognete petočlanoj porodici Tubonjić, možete ih kontaktirati na broj 065-811-805 ili novčana sredstva uplatiti na žiro račun broj 562-002-81249225-45 na ime Mladen (Milorad) Tubonjić. Jer naše malo, njima će puno značiti.
Be the first to comment