Planina Čavka i rudnici bakra

Dragi sugrađani,

prošla godina donela je mnogo problema svima nama pa evo prilike da se bar za trenutak odvojimo pažnjom od njih i da nađemo inspiraciju u prirodnim lepotama i mestima koje će nas okrepiti i pokazati da se tu pored nas nalaze tako lepi predeli i interesantna mesta i da samo našim nemarom bivaju prazna neistažena.

Opština Prnjavor smeštena je na takvom području da može pružiti zadovoljstvo i onima koji vole mirne i niske predele u dolinama reka Save i Ukrine i gde mogu uživati u sportskom ribolovu ili laganim šetnjama, kao i onima koji po svojoj prirodi više vole dinamično kretanje kroz uzana korita rečica i potoka duž planine Ljubić ili Čavke o čijim lepotama upravo želimo da vas upoznamo.

Ovaj put poveo nas je tragom napuštenih rudnika bakra koji i danas u manjoj ili većoj meri oštećeni, svedoče o nekadašnjoj eksploataciji i jednom posve drugačijem načinu života stanovništva naše opštine.

Nisu danas vidljivi ti elementi koji su u to vreme, a radi se o šezdesetim godinama prošlog veka, uticali na svakaodnevni život, ali u svakom slučaju ono na šta smo naišli svakako nam daje dovoljno elemenata da se o tome zapitamo, a i damo neke informacije koje bi nekada i nekome mogle da posluže.

Na 11,3 kilometra od skretanja sa puta Prnjavor-Stanari (Kulaši), nalazi se mesto gde se može parkirati vozilo i od koga se do konačne destinacije dolazi peške uz živopisne šumovite predele duž prelepe rečice Borovice koja tako umirujuće prati svaki korak.

Nekada je ovaj prostor vrvio od života, tuda su bile postavljene pruge za izvlačenje rude, a niže duž reke Ukrine saobraćao je legendarni vozi „Ćiro“. Danas se to ne može videti ali je svakoko interesantan podatak, jer da o tome nemamo neposrednu informaciju nikada ne bi mogli zaključiti da se takva delatnost tu odvijala. Proučavanja bakra na ovim prostorima započeta su još krajem 19 veka.

Šuma je dosta mlada, a ostaci puteva kojima je izvlačena posečena građa govore o nekadašnjoj staroj i bujnoj vegetaciji.

Čavka je planina čiji je najviši vrh 549 metara (Visoka glava). On se nalazi na teritoriji opštine Teslić, a najviša kota koja se nalazi na teritoriji opštine Prnjavor iznosi 529 metara (Vučića bare).

Put do rudnika vodi pored rečice Borovice, plitkog ali dosta dinamičnog toka koju na svom putu napaja veliki broj stalnih i povremenih tokova (Lipovački potok i dr).

Tragovi u snegu pokazuju obilje životinjskih vrsta, a najčešći su tragovi srna, lisica, zečeva i risova.

Nekada su u većem broju na ovom prostoru boravili i vukovi, divlje svinje i medvedi. Ostaci dlaka medveda i danas se mogu pronaći u brlogu unutar rudnika.

Na ulazu u rudnike primećujemo tragove kretanja manjih životinja, a u samom rudniku pored slepih miševa koji spavaju svoj zimski san naišli smo i na delove skeleta nekih životinja.

Nećemo se detaljno baviti geologijom ovog područja već vam na uvid nudimo karte (geološka karta Derventa L 33-120 – deo, skicu pravca putnog pravca sa lokacijama četiri rudnika od 25 koliko ih po nekim informacijama ima, podloga je Google earth), kao i opis iz Tumača za kartu list L 33-120.

Snimak prolaska kroz jedan od rudnika predstavlja najbolju sliku svega gore navedenog. I danas nakon toliko godina i pored svih prirodnih agenasa i nepogoda (zemljotresi i ostalo), rudnici su dobrim delom prohodni, ventilisani, djelimično oštećeni, sa prijatnom temperaturom i mogućnošću da se istraže.

Za takvo istraživanje neophodno je dobro i jako osvetljenje jer uprkos lampama ručnim i onim na glavi prva dva puta obilazaka ovih rudnika nisu dala dobru sliku. Tek sa reflektorom moguće je videti sve te sporedne kanale, detalje na zidovima i ostalo.

Najduži rudnik ili tačnije rečeno najduži krak koji smo do sada prošli iznosi oko 300 metara. Ostaje da se prođe i kroz ostale kanale pa ćemo tek onda stvoriti pravu sliku o ovoj grupi rudnika koji su na Geološkoj karti označeni velikim plavim krugom.

Izvor: Tumač za list Deventa L 33-120, Beograd, 1985

Ovaj pokušaj da se upoznamo sa lepotama i karakteristikama naše opštine usko je vezan za projekat izrade publikacije o opštini Prnjavor koja bi za cilj imala upravo da se u najkraćim crtama upoznamo sa gore navedenim, a takođe i ponudila turistima, gostima i naučnicima i zanteresovanim ustanovama.

Ukoliko imate sugestija, interesantnih informacija, dokumenata koje bi mogle da budu od koristi za unapređenje ovakvog rada javite se.

Ovaj prilog koji ste u prilici da čitate i vidite ne bi bio moguć da nam svoje znanje nije dao Saša Sarić koji nas je nesebično informisao i poveo u avanturu.

Snimak je urađen gopro9 kamerom, a snimatelj i montažer je Vedran Lepir.

Sve vas srdačno pozdravljamo, a poseban pozdrav našim dragim planinarima iz Planinarskog društva „Korak više“, koji nam svojim radom i druženjem daju primer da budemo bolji.

Mladen Strugar

10 Comments

  1. Ma ništa ne valja u Republici Srpskoj, ima i otrova,kuće i stanovi će se srušiti najdalje do 31.12.2021 godine ,javlja TV BN koji samo rade svoj posao, treba se što prije iseljavati itd itd ,….. pošto na Vlasti nije dovoljno SDS i PDP a da su oni na Vlasti sve bi bilo dobro da je sva roba i usluge i 5 X skuplje ali da su SDS i PDP na Vlasti…. To je danas najveći IQ jednog neobrazovanog Srbina!Oko 60 !

  2. Треба бити опрезан при уласку у та стара напуштена рудничка окна. По “џеповима” тих ходника може бити акумулираних отровних плинова. Најбоље је ту не улазити без детектора плинова.

  3. Ljudi kakva priroda nije to zdravo neko probubo. Ajte vi u Točak to je bogom dato, Zlatibor je ništa koliko je tu zdrava klima!

    • Glumis bolesnog majmuna ili sta? Niko nije protiv boravka u prirodi ali dajte da to bude sigurno po ljude.

  4. Rudar je apsolutno u pravu.
    Vec znam koji medjedi ce da krenu u avanturu, Indiane Jonsi.
    A kada se nesto dogodi, ne daj boze nikome, onda kuku lele.
    Zato bolje sacekati da se to malo sredi, pa onda u ekspedicije.
    Uostalom barem mi imamo njiva i suma za setnje i uzivanje u prirodi, ne moramo u rupe silaziti.

  5. Ovo je jako lepa prica ali istovremeno i prica o velikoj drustvenoj neodgovornosti.
    Postavlja se vise pitanja:
    Sta bi bilo da je tamo unutra bio medo?
    Zasto drustvo te iste rudnike nije osiguralo i zatvorilo ?
    Sta sad ako tamo „prnjavorski avanturisti“ navale u posjetu a nedaj Boze rudnik se zarusi? Ko bi te ljude spasio kad mi takve sluzbe nemamo.
    Da li je bilo potrebno ovo uopste i objaviti?

    • Ovo je jedan od ljepsih postova na prnjavor.info, jedino sto ne valja na Prnjavorskoj opstini, kao i na prnjavor.info su oni koji u svemu dlaku traze i samo jedu goveda 🙂 a sami jos nikada nista pozitivno niti uradili niti drugome u tome pomogli…mislim meni je drago sto sam ovo mogao vidjeti jer nisam ni znao za rudnike. Toliko o nasoj ponosnoj istoriji.

      Dao Bog, da narod krene u planine a ne kafane! Dao Bog da se napravi setaliste tu ili mozda cak stari rudnici opet pokrenu. Dao Bog da oni koji traze dlaku u svemu, nadju vec jednom neku vizu za EU, mozda vam tamo bude onako kako ste bas uvijek htjeli. Onda mozete po EU sajtovima pljuvati i davati vase misljenje koje necete kao prvo znati izraziti a kao drugo svakako nikoga nece zanimati. Misevi ostaju misevi.

      Idi zabij dva kolca i malo nesto zice pa sprijeci sam? Ili sto bi to sad neko drugi bolje od tebe znao?

      Aj da se dogovorimo, ja jedan kolac, ti jedan kolac?

      • Vrlo bi rado poslusao tvoje savjete ali sam star i nemocan za hodanje po potocima a jos manje za ici na posao u EU. Razumem ja tvoju zelju i potrebu za boravkom na svjezem vazduhu umjesto u kafani. Stavise i podrzavam te. Ja sam samo pokusao da kazem da je to sve lijepo ali istovremeno i jako nesigurno. A s obzirom da smo mi neodgovorni za ocekivati je avanturisti pocnu tamo vrsljati. Nece njih sprijeciti dva kolca i zica. Da ljudi udju u taj rudnik i da se odrone zemlja mozes li mi ti reci ko bi ih spasio? Mi jednostavno nemamo takve sluzbe za spasavanje biti obucene ljude. Sve sto se moze sprijeciti treba pokusati. Prije 40 godina sam bio na takvom mjestu gdje majka golim rukama kopa zemlju svjesna da je njeno dete mrtvo pod zasutom zemljom. Takve slike se nikad nezaboravljaju a nedaj Boze da ih licno dozivis. Zato sam i pokusao da kazem da je nepotrebno da trazimo djavola. Mozes ti o meni misliti sta hoces , ali ko malo bolje razmisli shvatice sta sam ja u prvom komentaru rekao…,

Leave a Reply to Prnjavor Cancel reply

Your email address will not be published.


*