Mirković je prva Romkinja koja je radila u opštinskoj instituciji u Prnjavoru

Romi su najbrojnija manjinska zajednica u Bosni i Hercegovini, a suočeni su s brojnim predrasudama te mladi rijetko uspiju završiti školu i posljedično naći zaposlenje, ali da je to moguće uz mnogo rada dokazuje primjer Dajane Mirković iz Prnjavora.

U razgovoru za Fenu kaže da je bilo teško završiti Pravni fakultet i postati akademska građanka, posebno jer je duplo više morala raditi zbog činjenice da dolazi iz te manjinske zajednice, sve to joj je otežavalo da dođe do rezultata, put je bio težak, ali isplativ.

Prva je Romkinja koja je bila zaposlena u instituciji – Centru za socijalni rad u Prnjavoru, ali i pored svega što je preživjela smatra da nikad ne treba prestati učiti.

Mirković je i vršnjačka edukatorica u Udruženju “Romani Ćej – Romska djevojka”, a vrlo rano susrela s aktivizmom, pohađala je radionice, edukacije i odlazila u romske zajednice širom Bosne i Hercegovine što joj je pomoglo da bolje razumije život i probleme Roma.

– Najvažnija je podrška, jer ukoliko ona izostane, onda je jako teško ostvariti svoj cilj – napominje Mirković , ali i dodaje da je ona imala podršku porodice, no to se ne može reći za mnoge romske porodice koje nemaju mogućnosti da daju podršku djeci.

Zato je još važnija podrška vladinih, međunarodnih i nevladinih organizacija koja će tretirati probleme s kojima se suočavaju manjinske i marginalizirane grupe, a posebno žene pripadnice tih grupa.

Projekti koji rade na jačanju kapaciteta i vidljivosti manjinskih i marginaliziranih grupa žena kao što je projekat “Ženska prava – Agenda za pozitivne promjene” koji finansira Evropska unija, a implementiraju Fondacija CURE i Fondacija za osnaživanje žena u saradnji s deset ženskih organizacija upravo doprinosi pozitivnim promjenama, piše Fena.

Kroz taj projekat Udruženje “Romani Ćej – Romska djevojka” je imalo priliku uraditi samoprocjenu snaga svog udruženja i individualnih potreba, razgovarati o budućnosti lokalne zajednice te o važnosti da se definiraju prioriteti razvojnih politika iz ženske perspektive.

Također, zahvaljujući ovom projektu kreiran je i Akcioni plan – agenda potreba žena u Prnjavoru koji tretira probleme s kojima se suočavaju žene s posebnim fokusom na žene pripadnice manjinskih i marginaliziranih grupa.

Govoreći o prioritetima za poboljšanje uvjeta života te zajednice, Mirković kaže da je na prvom mjestu obrazovanje u šta treba mnogo više ulagati, jer smatra da je jedino tako moguće poboljšati status u društvu i boriti se protiv predrasuda i diskriminacije.

Ističe da se često može čuti da su velika sredstva uložena u integraciju Roma u BiH, ali tokom obilaska romskih naselja i dalje se susreće s siromašnim Romima, djecom koja ne idu u školu, velikom nezaposlenošću, Romima koji prose na ulici kako bi prehranili porodice…

Stoga, napominje, da je od izuzetnog značaja osigurati zapošljavanje Roma kao i pomoći da sva djeca upisuju i završavaju škole, ali smatra i da pripadnici Roma trebaju više učestvovati u društvenom i političkom životu kako bi bili ravnopravni s ostalim građanima i imali iste mogućnosti.

– Donosioci odluka često odlučuju šta je Romima potrebno, koji su njihovi problemi i kako ih riješiti, a bez prethodnog razgovora s Romima. Ne može neko ko radi u kancelariji i nikada ne uđe u romsko naselje da zna koji su to prioriteti i potrebe Roma. Trebali bi nas Rome da pitaju – dodaje Mirković .

U posljednjih nekoliko mjeseci Mirković se posvetila uglavnom djeci iz romske zajednice, s njima prolazi razne edukativne radionice, rade zajedno zadaću za školu i druže se.

Dajana Mirković članica je odbora Omladinske banke u Prnjavoru, završila je certificirani trening o slobodi vjerovanja i religije, ali planira da se više fokusira na rad s djecom i mladima.

– Do sada sam radila i sa ženama žrtvama nasilja. Organizirala sam radionice za njih, ali i pomagala onima koje su trpjele nasilje kako bih ih uputila šta su njihova prava i mogućnosti – istaknula je Mirković.

Učestvovala je u projektu takozvane “Žive biblioteke” kada je imala priliku pričati o svom odrastanju i borbi protiv predrasuda s kojima se susretala.

Kako je zaključila, mladima je potrebno samo pružiti šansu da se uključe u društvene procese i rade, a naglašava da zbog cijelog okruženja poštuje sve one romske liderice i lidere koji su u svojoj zajednici uradili nešto korisno.

Hajat

13 Comments

  1. Драгане Мирковићу, напиши овдје како си се звао прије 1991. године, и онда ћу наставити разговор. Твоје право је да се зовеш како хоћеш, и ја то поштујем, али ако хоћеш да разговарамо, напиши своје име и презиме које си носио прије 1991.

  2. posebno jer je duplo više morala raditi zbog činjenice da dolazi iz te manjinske zajednice, sve to joj je otežavalo da dođe do rezultata,

    Објасни ти мени млада дамо шта значи ова твоја изјава. Оптужујеш друштво у којем живиш да си дискриминисана, да си дупло више морала радити јер си Ромкиња, да те то спутавало да дођеш до заслужених резултата??? Па забога Роми, има ли иједне земље на овој планети гдје се о вама више брине, гдје имате овакву равноправност, гдје сте овако прихваћени као равноправни чланови заједнице у којој живите,…? Има ли? Н Е М А !!!
    Имаш 21 годину а завршила си правни факултет??? И још те неко дискриминисао јер си Ромкиња? А шта да те нико није дискриминисао, завршила би факултет са 12 година, вјероватно.
    Истина је да сам те замијенио са мамом. Сметнуо сам да се неке функције преносе са кољена на кољено. Моје дубоко извињење, и много успјеха у будућем раду.

  3. Gospodine Svraka,licno cu Vas ja demantovati. Prvo se dobro raspitajte i pogledajte za koga pisete pa onda komentarisite pre nego sledeci put spomenete moje ime.Jos jednom kazem,niti sam udata,niti sam bila ikada,imam 21 godinu i rodjena sam Prnjavorcanka.

  4. Na stotine hiljada maraka mozda i koji milion i danas odvaja na razna udruzenja koji kulturno,prosvjetno i vjerski cuvaju srpsku tradiciju u Prnjavoru. Problem nastaje kad se nekim tamo romima, italijanim,galcijanima baci koja koska za glabanje( to sto na nivou budzeta udijelite)! Jesmo li svi gradjani ove opstine,porezni obaveznici i imamo li pravo kao i svi po zakonu na ono sto nam pripada??
    Napadati mladu djevojku( mijesajuci je sa majkom) je krajnje neumijesno.
    Imate problem?
    Da Srbin ne moze da bude u udruzenju neke nacionalne manjine ?
    Hitler je bio nacista al ovdje neki zele da budu veci od njega.

  5. Gospođice Mirković, rođen sam u Prnjavoru, u Prnjavoru sam živio od rođenja 1964. do 2018. Znam sve romske porodice, sa mnogim Romima sam prijatelj. Nema romskog prezimena Mirković na prnjavorskoj opštini do 1991. godine. Kada ste stekli prezime Mirković, kako ste se prije prezivali?

    Zapravo, nosite to breme sa sobom, ne interesuje me.

    Prije dvije godine su tražili od mene, kao i od svih radnika u opštiskoj administraciji, da se izjasnim šta sam po nacionalnosti. Ja napisao da sam Aboridžin, računajući da ću dobiti neke benefite, kao između ostalih i gospođica Mirković koja je “Romkinja”. Nedaju. Kažu da se ne pravim budala. Htio sam i da budem Pingvin. Nemože.
    Prije 1991. u Prnjavoru nisu živjeli Romi koji nisu muslimani po vjeroispovijesti. Pojasni nam Dajana, odakle si ti stigla u Prnjavor. Kako ti se zovu mama i tata.

    • Gospodine Svraka ako vas nesto zanima o Romima izvolite pitajte licno mene. Zaboravili ste da svaka osoba ima pravo da promjeni ime i prezime pa cak i da se krsti ako to zeli. To spada u osnovna ljudska prava.Zasto je neko promjenio ime i prezime to je njegova licna stvar i smatram da vas to ne treba interesovati.Vidim da ste znatizeljni pa cu vam reci zasto sam ja promjenio ime i prezime. Vi dobro znate posto ste domicilni stanovnik opstine Prnjavor da su Romi uvjek slavili Đurđevdan pre rata kao i pre nego sto su neki promjenili ime i prezime. Ja sam sam u ratu 93’ostao bez noge i invalid sam 100%.Ratni vojni invalid sam vojske Republike Srpske na sto sam ponosan. Vjerovatno znate da su Romi opstine Prnjavor stali zajedno sa Srbima i ostalim manjinama u vojne redove VRS. Govorim vam o nasoj opstini i taj odaziv je bio preko 90 % sposobnih Roma za vojnu sluzbu.E sada dolazimo do toga sta vas interesuje ,zasto smo menjali licne podatke koje inace mozemo menjati.Zakon je to omogucio. Ja licno sam smatrao da su Romi i Srbi najvise stradali u II svjetskom ratu a kako smo se vec prikljucili i borbi za Republiku Srpsku zajedno sa nasim komsijama Srbima a ozenjeni smo Srpkinjama i sa njima imamo djecu i da je mozda trenutak kad trebam promjeniti ime i prezime. To ne znaci da sam Srbin, Rom sam. Gospođica Dajana Mirkovic je jedna sposobna obrazovana djevojka koja se ne stidi izjasniti kao Romkinja i ponosna je na svoje porijeklo sto me raduje. Pogresili ste u vezi nje i bilo bi kulturno da joj se izvinite jer ste naveli neke neistine o njoj. Napisali ste da je udata, sto naravno nije istina. Napisali ste da nije Romkinja, ni to nije istina jer sam njen prvi rođak.Dajana ne vodi nikakvo udruzenje ,to radi njena majka.Meni nije jasno zbog cega vi gospodine prozivate Rome ,da li se mozda plasite obrazovanih Roma. Mozda bi vise voljeli Romi koji su Prnjavorcani prose.Mene gospodine zanima koje su vase pobude da se toliko zanimate za Rome kad vec niste nacionalista…

  6. @ Veseli breg
    @ svraka zeljko

    Према мом поимању, знању и неком објективном расуђивању – питање положаја Рома је вјештачко наглабање, млаћење празне сламе, да би се замаскирала стварна позадина вјештачког проблема који то није, није никад ни био, али се сада јавља “иза седам гора и седам мора” и даје му се озбиљан значај, више него примарној, већинској нацији.
    Оба коментара су за похвалу, “гађају” у срж теме. Нажалост многима ће ваши коментари проћи кроз “филет спознаје” као осјећај губљења времена или, чак, са дозом подсмјеха као небитно, ефемерно.

    Да је ствар много озбиљнија ево једнг размишљања на ту тему, из пера Миодрага Новаковића; ОВДЈЕ:
    https://facebookreporter.org/2015/03/13/%d0%b8%d0%bf%d0%b0%d0%bf-2/

    Треба имати на уму, да се Република Србија обавезала (и већ потписала) да прими све Роме који буду протјерани из ЕУ (око 600.000), без обзира одакле су тамо дошли! Поред Рома, обавезала се да прихвати мигранте, да им да држављанство, да их школује, изгради смјештајне капацитете, ријеши социјално питање.
    Потписивањем “Мини Шенгена” Александар Вучић, велеиздајник без премца у српској историји, омогућује Шиптарима и Македонцима да уђу у Србију само са личном картом, даће им могућност становања и запослења, или отварања сопственог “бизниса” (видјети више на сајту: http://www.srbijadanas.net).

    Кажем ја себи: Добро је нек није горе или, када мало боље размислим, Добро је биће горе! Нажалост, улоге су већ подјељене. Представа се одвија…

  7. Нека ме неко аргументовано демантује, и одмах тужи ако лажем! Понављам, Дајана Мирковић је Српкиња из Смртића, удата за Рома. Тај Ром који ју је оженио, прије задњег рата није се презивао Мирковић. Сви Роми су прије овог задњег рата били по вјероисповијести муслимани (на прњаворској општини), па тако и овај Дајанин супруг. Промијенио је “вјеру”, промијенио је име и презиме, ништа није спорно.

  8. Ovdje se ne radi o nikakvoj gospodji Mirkovic,nego o gospodjici Mirkovic cije to prezime i jeste djevojacko,rodjena sam sa tim prezimenom i jesam Romkinja.Srdacan pozdrav Dajana.

  9. Ako je tako kako se tvrdi u komentaru onda je sva prica i tuzna i zalosna , jer jedna zena manipulise celom opstinom i prodaje maglu da nekazem sad muda pod bubrege.
    Ja generalno nema nista protiv Roma, kao ni protiv drugih nacionalnih manjina ali se u Prnjavoru prema njima vodi pogresna politika. Politika stalnog davanja i dozivotnog izdrzavanja umesto trajnog osposbljavanja za samostalani zivot. Daj resi im stambeno pitanje! Ok! Sad se neko ozeni od njih ko je bio u toj stambenoj jedinici picinje prica iz pocetka . Resi mu opet stambeno pitanje. Gledam tu se samo njima dele knjige besplatno , paketi pomoci itd kao da nema gore sirotinje? A ja tvrdim da ima vece bede nego sto su Romi. Resili ste im stambeno pitanje , dajte im posao i nek se nauce brinuti o sebi i svoj deci vec jedanput. Zivot nije samo cekanje pomoci i da ti neko zavrsi sve nego je istovremeno i obaveza da preuzmes odgovornost za sebe i svoju decu . Ako zelite demokratiju ravnopravnost itd. zasto bi samo neki koji se izjasnjavaju kao Romi bili uvek povlasteni???? Zbog cega?

    • Ja to gledam na drugi nacin.Vidite da sutra treba da gradonacelnik Prnjavora bude Rom onda bi sadasnji Tomas bio kandidat Romske zajednice jer mu je prababa bila Romkinja.Isto kao u slucaju Acimovica iz Dns covjek po potrebi moze biti talijan.Pa gospodo u Stivoru ima dosta Talijana zasto neki Acimovic preko noci po potrebi neke stranke da se prestavlja kao Talijan.Zar se sada ne vrsi diskriminacija talijana.Odustao sam da komentarisem ali neka ovo bude izuzetak pravim opet pauzu.

  10. Раније сам већ писао о томе да је некоректно мијешати националност и вјероиповијест. Националност је нешто што није ствар избора. То је категорија која се стиче, хтио или не, по рођењу. Француз не може постати Рус. Може одселити у Русију, оженити Рускињу, причати руски, промијенити вјероисповијест из католичке у православну, промијенити име,… али никада не може постати Рус. Аналогно, Српкиња удата за Рома не постаје Ромкиња. Може преузети само ромску вјероисповијест, али ту и настаје проблем, јер Роми немају властиту вјероисповијест, него прихватају ону гдје се тренутно налазе. У Србији су Роми православци, славе Ђурђевдан, у Федерацији БиХ су муслимани, у Републици Српској су били муслимани, па су закључили да је паметније да буду православци, промијенили су имена и презимена, и почели да славе славу, у Хрватској су католици…Итд.
    Дајана Мирковић је друштвено активна жена, позитивна, и ради корисне ствари… за респект у сваком случају. Управо зато не видим разлог за ову мимикрију и обману. Госпођо Мирковић, презиме Мирковић није ни Ваше дјевојачко презиме, ни презиме Вашег мужа. Зашто сте узели ово презиме? Госпођо Мирковић, Ви нисте Ромкиња, Ви сте Српкиња удата за Рома.

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*