Utorak, 20. oktobar 2026.
OglasOglasOglas
Najnovije
Nije mario za saobraćaj: Prnjavorčanin sa čak 3,54 promila šetao po kolovozu, pa završio u policijiObjavljen javni poziv za prijedloge malih lokalnih projekata za 2027. godinuMladost Bulldogs Prnjavor u utorak dočekuje Lijevče u Kupu Republike SrpskeDruženje na izletištu Ivel uljepšalo dan djeci korisnicima Centra za socijalni rad PrnjavorU Prnjavoru uhapšen vozač kamiona sa 3,92 promila alkohola u organizmuLjubić i Tekstilac podijelili bodove u Prnjavoru, domaći propustili priliku za pobjeduUspješna sezona Nemanje Đurendića: Mladi teniser TK „Maksim“ nastupio na Mastersu u DobojuVeliki uspjeh AK „Prnjavor“ na prvenstvu BiH u krosu: Pet šampionskih titula i dva pobjednička peharaKMF Obilić Prnjavor sa podmlađenim ekipama ulazi u novu futsal sezonuLU ’’Borik’’ Prnjavor u lovišta unio nove fazane (VIDEO)
OglasOglasOglas
Oglas
Oglas
Oglas
Oglas
Društvo

Danas Badnji dan

Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista – Božić.

Službama bdenija i nalaganja badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.

U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo – badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok.

Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Hrista.

Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Vitlejemu.

Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac Isus koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri. U seoskim kućama slama leži i po tri dana dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.

Postoji običaj da se kuće posipaju žitom i niz drugih rituala kojima se daje hrišćanski smisao jer je Hristos došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju. “Ko je gladan neka dođe k meni ja ću ga nahraniti i ko je žedan neka dođe k meni da pije vode žive”, zapisano je u Jevanđelju Hristovom.

Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze – posna jela, riba, suve šljive, orasi…

Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.

Badnji dan i Badnje veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar – Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

SRNA

Ostavite komentar

E-mail adresa neće biti objavljena. Komentari se objavljuju nakon odobrenja urednika.