Boban Prodanović iz Štrbaca kod Prnjavora, jedan je od četiri farmera iz ove lokalne zajednice, koji će mlijeko sa svoje farme plasirati u novu mljekaru.
Proizvodnja mlijeka u porodici Prodanović iz Štrbaca kod Prnjavora krenula je od Bobanovog pradjeda, preko djeda i oca i sve do ovog poljoprivrednika koji danas modernizuje farmu. On je jedan od četvorice farmera iz ove lokalne zajednice, koji će mlijeko plasirati u novu mljekaru iza koje stoji Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.
Na Bobanovoj farmi trenutno je 25 muznih grla, a dnevna proizvodnja mlijeka je oko 500 litara.
“Moram reći da sam za sada zadovoljan količinom. Na ovaj broj grla to je nekih 7.000 litara proizvodnje po grlu u jednoj laktaciji, i nadam se da ćemo kroz neko dogledno vrijeme to i da povećamo. Trenutno neki naš cilj je da to ide na nekih 8.000 – 8.500 litara po laktaciji“, ističe ovaj prnjavorski farmer.
Zadovoljan je, kaže nam, i otkupnom cijenom mlijeka, mada, bi mogla biti i malo veća.
“Za sada je dobra. Trenutno iznosi 0,95 KM plus PDV. To je uz količinsku stimulaciju koja prelazi 500 litara. Osnovna cijena je svima jednaka i sve razlike u cijeni su na tu količinsku stimulaciju, da li je to 100, 200, 500 ili preko 500 i 1000 litara”, priča Prodanović.
Potencijal nova mljekara
U novu mljekaru, čija je izgradnja počela u poslovnoj zoni Vijaka kod Prnjavora, a čiji je inicijator i suvlasnik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, vlastita je sredstva uložilo 17 farmera. Među njima je i Prodanović, koji upravo kroz ovu investiciju vidi dodatni potencijal za razvoj farme.
“Odlučili smo da se uključimo. Čim se poveća potražnja za mlijekom, sigurno da će se to odraziti i na cijenu, i to će nam dati jednu sigurnost da će kroz neko vrijeme naša mljekara moći da otkupi naše mlijeko po boljim cijenama na naše zadovoljstvo i kao farmera i kao osnivača”, dodaje Prodanović.
U novoj mljekari, planiran je pogon za preradu mlijeka, a odavdje će na tržište stizati visokokvalitetni sirevi i maslac, kao proizvodi koji donose najveću vrijednost na tržištu.
Prve krave nabavio pradjed
Prve krave za potrebe domaćinstva Prodanović nabavio je Bobanov pradjed, a djed i otac nastavili su i proširili proizvodnju. Ipak, veliki zaokret desio se prije 22 godine, kada je počela modernizacija je proizvodnja.
“Te 2003. je još uvijek bila ručna muža, pa smo došli do onih prvih muzilica, pa zatvoreni sistem muže, i evo sad nam polako pristižu i roboti za mužu, tako da je ogromna razlika. Razlika je i u genetici, u proizvodnji mlijeka, u samom sistemu držanja grla”, kaže Boban čiji radni dan počinje oko pola 7 ujutro.
U zimskom periodu “na nogama” je po 12 sati, dok je u ljetnom i duže.
“To je kada govorimo o svakodnevnim poslovima, ali kada je sjetva, žetva zna se raditi i do ponoći i poslije ponoći ako ima potrebe. Ja sam prije deset godina definitivno odlučio da ostajem ovdje, godinu dana prije toga napravljen je ovaj objekat i od te neke 2015. ja sam baš aktivno uključen, do tad sam bio ispomoć, a onda sam preuzeo najveći dio posla”, ističe ovaj proizvođač mlijeka.
Problem manjak zemljišta
Jedan od problema za ovog farmera je manjak zemljišta i sitne parcele, pa dosta vremena izgube na transportu. Hranu za stoku proizvodi na 70 hektara zemlje u tri sela.
Seosko domaćinstvo 28 godina čeka trofaznu struju: Elektrodistribucija traži uplatnicu
“Problem predstavljaju i česti prekidi električne energije. O proširenju proizvodnje za sada ne razmišljam, ali plan im je da obezbijedim nove parcele za obradu zemlje, i da zadržim prepoznatljiv kvalitetan proizvoda”, navodi Prodanović, te dodaje da su značajna olakšica redovan podsticaj od grada i resornog ministarstva.
Slobodan Živanić – Agroklub.ba
Sve je ovo lepo i u redu ali sa jednom stvari nisam nikako saglasan . Pradjed i djed od 70 % danasnjih stanovnika grada Prnjavora i okoline je drzao krave i bio proizvodjac mleka tako da to nije nikakva senzacija otkricr ili tradicija.
Sledeca recenica nema nikakve veze s ovim ljudima direktno ali ima veze opet sa celim drustvom u celinu.
Sad je kao neki uspjeh i nesto veliko kad neko ima 25 krava ili sta? Nekad su ljudi domacini imalu po 25 pari volova !!! n
A ova prica je ujedno i pokaz i dokaz dezolatnog stanja u kome se nalazimo i jos se hvalimo s mjim.
Uspjeh je sad sto neko ima 25 krava a celi Strpci mozda 50 umesto kao pre 30 godina kad su imali 500 krava u selu.
E moji dragi ljudi , nije uspjeh kad ima jedan covek nego kad imaju svi pomalo…
Komentar nije uperen protiv ovih ljudi o kojima se prica ovde nego samo pokusaj da se pokaze gdje smo stigli ,
0.95 km je otkupna cena mleka zamalo pa ista kao u njemackoj ili svicarskoj s tim da u njemackoj mozes naci mleko u prodavnici za 1.40 km a kod nas NECES NACI NIKADA…
I ta nova mlekara o kojoj stalno pricate ?
Oni ce da prave specijalitete i maslac ? Pa gdje cete sa onim sto ostane od toga ????
Posto drzava subvencira izgradnju te mlekare da nekazem da ju ona pravi onda ste za pocetak trebali pakovati mleko i prodavati po pristupacnim cenama odnosno otkipna cena mleka + realni troskovi proizvodnje+ minimalna marza… da se narod moze zdravo hraniti.
Tek posle dolazi maslac koji je u stvari samo dio toga mleka.
Sta Vi mislite da je praviti specijalitete od sira isto sto praviti i pelet ? Za to treba iskustvo, masine, recepti , ideje..
Za sve treba vreme i strpljenje i glavna stvar TRADICIJA I ZNANJE … Jos ce neko da pise ovde nastavlja se tradicija nasih baka i prave se specijaliteti od mleka tj sir i kajmak. A pravila ga baba svakog od nas…,
Koji je tvoj problem? Što si nervozan?