Lokalne zajednice troše javni novac bez nadzora i kontrole

BANjALUKA – Opštine i gradovi nisu uspostavili efikasan i funkcionalan sistem internih finansijskih kontrola, zbog čega postoji rizik da trošenje javnog novca nije u skladu sa principima dobrog upravljanja.

Pokazala je to revizija učinka pod nazivom “Sistem internih finansijskih kontrola u jedinicama lokalne samouprave”, a koji je skrojila Glavna služba za reviziju javnog sektora Srpske.

Revizori su utvrdili da većina opština i gradova koji su obuhvaćeni revizijom sprovodi aktivnosti na uspostavljanju i razvoju finansijskog upravljanja i kontrole samo kako bi se zadovoljili minimalni zakonski zahtjevi.

– Dokumenta iz finansijskog upravljanja i kontrole uglavnom nisu u primjeni u svakodnevnom izvršavanju poslova i zadataka lokalnih uprava, a aktivnosti na njihovom ažuriranju ne sprovode se u kontinuitetu – stoji u revizorskom izvještaju.

Pored toga, dodaju da aktivnosti na procjeni adekvatnosti i funkcionalnosti sistema finansijskog upravljanja i kontrole najčešće nisu dokumentovane, dok je jedna trećina lokalnih zajednica, koje imaju zakonsku obavezu, uspostavila jedinicu interne revizije, ali većina istu nije uspostavila kako je propisano pravnim okvirom.

Između ostalog, revizori su utvrdili i da izvještaji opština i gradova i Centralne jedinice za harmonizaciju finansijskog upravljanja, kontrole i interne revizije prezentuju sintetičke, statističke, kvantitativne podatke i pokazatelje, bez kvalitativnih pokazatelja o uspostavljenosti, razvoju i funkcionisanju sistema internih finansijskih kontrola u jedinicama lokalne samouprave.

Revizori su skrojili i preporuke za opštine i gradove. Neke od preporuka su da ubrzaju aktivnosti na uspostavljanju i razvoju sistema finansijskog upravljanja i kontrole u skladu sa pravnim normama, ali i da  uspostave kontinuirano praćenje i procjenjivanje adekvatnosti i funkcionalnosti sistema finansijskog upravljanja i kontrole, te da izvještavaju o rezultatima.

Preporuke su skrojene i za jedinice interne revizije u opštinama i gradovima, te je naglašeno da oni treba da angažmane interne revizije planiraju i sprovode na način da obezbjeđuju ispunjavanje misije i uloge interne revizije te da utiču na postizanje ciljeva u jedinicama lokalne samouprave.

Revizori su imali i preporuku za Centralnu jedinicu za harmonizaciju finansijskog upravljanja, kontrole i interne revizije, odnosno Ministarstvo finansija, gdje je naglašeno da je potrebno njihovo dodatno angažovanje s ciljem podizanja stepena efikasnosti na uspostavljanju i funkcionisanju sistema internih finansijskih kontrola.

Upravljanje rizikom

Revizori su u izvještaju naveli i da upravljanje rizicima nije uspostavljeno na zakonom propisan način te da se u većini opština i gradova ne vrši identifikacija rizika prema priručniku iz 2023. godine i na odgovarajućim obrascima.

– Ne vrši se kontinuirano procjenjivanje vjerovatnoće pojavljivanja rizika, odgovora na rizike, praćenje i izvještavanje o ključnim pokazateljima uspješnosti i uticaju na postavljene ciljeve – stoji u izvještaju.

Gradovi i opštine obuhvaćeni revizijom 

  • Banjaluka
  • Doboj
  • Prijedor
  • Prnjavor
  • Laktaši
  • Zvornik
  • Derventa
  • Gradiška
  • Bijeljina
  • Gacko
  • Istočno Novo Sarajevo
  • Foča
  • Srbac
  • Teslić
  • Kozarska Dubica
  • Brod
  • Novi Grad
  • Han Pijesak

GlasSrpske

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*