Pravoslavni vjernici koji vrijeme računaju po julijanskom kalendaru, proslavljaju danas Badnji dan.
Badnjak predstavlja simbol drveta kojeg su pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Brojni su običaji koji se u pravoslavnim domovima praktikuju na taj dan. Ujutru najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo – badnjak, koje treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok. Na Badnje veče u domove se unosi slama, te se ukućani okupljaju oko posne trpeze.
“Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan ujutru rano siječe i donosi pred kuću. Uveče, uoči Božića, badnjak se presijeca i zajedno sa slamom unosi u kuću. Badnje veče praktično spaja Badnji dan i Božić. Zato se u našem narodu kaže za neke osobe, koje su prijateljski vezane i bliske, da su kao ” Božić i Badnji dan”. Na Badnje veče u kuću se unosi badnjak. Gdje to uslovi omogućavaju, vrši se loženje badnjaka, koji se prethodno isiječe na odgovarajuću veličinu. Poslije badnjaka u kuću se unosi slama, koja se posipa po cijeloj kući. Domaćica u slamu, pod stolom, gdje se večera, stavlja razne slatkiše, sitne poklone i igračkice, koje djeca traže pijučući kao pilići. Slama simbolizuje onu slamu u pećini, na kojoj se Hristos rodio. Kada se unesu badnjak i slama, ukućani svi zajedno stanu, pomole se Bogu, čestitaju jedni drugima praznik i Badnje veče, te sjedaju za trpezu. Večera je posna, obično se priprema prebranac, svježa ili sušena riba i druga posna jela”, ispričao nam je prnjavorski jerej Radislav Nunić.
Prnjavor.info – Zoran Ančić
Be the first to comment