Mljekarima u Republici Srpskoj potrebna je veća podrška kako bi ovaj vid poljoprivredne proizvodnje opstao, traže povećanje otkupne cijene mlijeka na 33 pfeniga, ali i dodatnih 50 litara regresiranog goriva po muznom grlu, rekao je danas u Prnjavoru predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske Milorad Arsenić.
On je nakon redovne sjednice Upravnog odbora ovog udruženja rekao da je bilo riječi i o odnosima sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske koji je ocijenjen kao loš.
„Komunikacija sa ministarstvom je trenutno loša, tek prije nekoliko dana smo saznali da su u toku aktivnosti na donošenju plana uzgoja goveda od 2026. do 2030. godine, nismo bili uključeni u donošenje strategija razvoja što mislimo da je neprofesionalno“, rekao je Arsenić u izjavi novinarima.
On kaže da način podrške mljekarskom sektoru od 2027. godine predviđa neke bolne rezove koje većina proizvođača ne može preživjeti.
„Da bi neko grlo ostvarilo podršku mora se unazad tri generacije znati podaci o proizvodnji koje niko nije vodio, što bi u praksi značilo ukidanje podrške, odnosno prema sadašnjim pokazateljima možda bi samo dva odsto krava dobilo podršku“, pojasnio je Arsenić.
On dodaje da bi svaka manja podrška ovom sektoru u kome je nešto više od 3.000 proizvođača značila da bi Republika Srpska dugoročno bila zavisna od mlijeka koje bi dolazilo iz FBiH, gdje se više ulaže u proizvodnju.
Predsjednik UO Udruženja Mljekara Srpske Milorad Simić kaže da će od resornog ministarstva tražiti da se izmijeni pravilnik o podsticajima za iduću godinu u dijelu koji predviđa da se premija umjesto po grlu isplaćuje po teletu.
„Očekujemo da sredstva koja su bila rezervisana za mljekare kod njih i završe i da budžet bude raspoređen na sva grla”, izjavio je Simić.
On kaže da će zajedno sa mljekarima iz FBiH tražiti zaštitu pri EU integracijama, odnosno da se mljekarstvo u ovim pregovorima tretira kao osjetljivi sektor i da se ne razmatra ukidanje premija po litru mlijeka ili grlu u prvih 10 godina nakon ulaska u EU da im se ne bi dogodilo gašenje gazdinstava kao što je bio slučaj sa poljoprivrednicima u Hrvatskoj.
„Najviše problema bilo je sa zemljištem jer nije bilo uredno upisano u katastar, pa nisu mogli da ostvare podsticaj po tom osnovu, a izgubili su i podsticaj po litri mlijeka“, pojasnio je Simić u izjavi novinarima.
Član UO i predstavnik malih proizvođača Radovan Ćirić iz Gradiške kaže da je za njih najvažnije da se premije za mlijeko usklade sa FBiH i Srbijom.
„Godina je bila loša, mali proizvođači su na rubu egzistencije i svako povećanje bi značilo naš opstanak. Planiramo i nove pregovore sa ‘Mlijekoproduktom’ od koga ćemo traži povećanje cijene mlijeka ili barem da se zadrži na postojećem iznosu“, rekao je Ćirić.
On je ukazao da bi se potrošači morali više okrenuti domaćim proizvodima umjesto što kupuju i u ishrani koriste proizvode lošeg kvaliteta i sumnjivog porijekla.
„Kupuje se proizvodi iz uvoza koji se vode pod mliječnim, a u stvari su biljnog porijekla. Naši građani se trebaju potrošački osvijestiti i okrenuti kvalitetnim domaćim proizvodima“, istakao je Ćirić.
Na današnjoj sjednici bilo je riječi i o pripremama za savjetovanje i sajam koji će se 3. i 4. marta iduće godine održati u Gradišci.
Tamara Stojanović
Be the first to comment