Rat za srpski jezik i naciju

Unošenje u politički život intriga, podvala iz ličnih, sebičnih interesa

Moderators: vrsta8472, KAMIKAZA

Post Reply
grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

Radmilo Marojević
Filološki fakultet, Beograd
23. 11. 2007.

SRPSKI JEZIK,
SRBISTIKA I SLAVISTIKA



Apstrakt: U radu se razmatra pitanje obnove srbistike kao naučne discipline u krilu slavistike kao nauke, a posebno ― značaj uporedne gramatike slovenskih jezika za njeno zasnivanje. Kao što se naučna srbistika iznjedrila iz slovenske filologije, najviše djelatnošću Vuka Stefanovića Karadžića, tako se ona u posljednjih dvadesetak godina dijelom obnavlja a dijelom i zasniva na slavističkim temeljima. Zato je za njeno ponovno konstituisanje jedno od najznačajnijih ― pitanje mjesta srpskog dijalekta u sistemu praslovenskog jezika i pitanje mjesta srpskog jezika u slovenskoj jezičkoj porodici danas, a to je ujedno i temeljno pitanje definicije srpskoga jezika i pitanje određenja predmeta razmatrane nauke.

Ključne riječi: Srpski dijalekt praslovenskog jezika, savremeni srpski jezik, konvergencija, divergencija, vaspostavljanje srbistike.



0.1. Mi smo se danas [23. novembra 2007. godine] okupili da obilježimo jubilej doajena srbistike u oblasti nauke o književnosti, profesora Petra Milosavljevića, i desetogodišnjicu djelovanja Pokreta za obnovu srbistike, koji je on osnovao i usmjeravao. Pri tom treba imati u vidu da se obnavljanje srbistike ne podudara hronološki s proteklim desetljećem ni u organizacionom, ni u književnonaučnom pogledu.

Jeste da je 1997. osnovan Pokret za obnovu srbistike, 1998. pokrenut časopis Srbistika/Serbica i objavljeno Slovo o srpskom jeziku, a 1998/1999. obnovljena Katedra za srbistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu (što je sproveo pisac ovih redova kao dekan, na inicijativu profesora Milosavljevića, a uz podršku nacionalno orijentisane Vlade Srbije), ali se prvi lingvistički časopis u kome se srpski jezik naziva svojim imenom pojavio godinu dana ranije; to su Studije srpske i slovenske. Serija I. Srpski jezik, Beograd, 1996, I, br. 1–2.

Jeste da su se prije deset godina pojavile knjige PETRA MILOSAVLJEVIĆA Srbi i njihov jezik: Hrestomatija i MILOŠA KOVAČEVIĆA U odbranu jezika srpskoga (drugo, prošireno izdanje U odbranu jezika srpskoga – i dalje objavljeno je 1999), ali je, za književnu srbistiku programsko Milosavljevićevo djelo, Sistem srpske književnosti, izišlo 1995. godine (drugo izdanje objavljeno je 2000).

0.2. Kao što se naučna srbistika iznjedrila iz slovenske filologije, najviše djelatnošću Vuka Stefanovića Karadžića, tako se ona u posljednjih dvadesetak godina dijelom obnavlja a dijelom i zasniva na slavističkim temeljima, prije svega na fundamentu uporedne gramatike slovenskih jezika. U tom smislu poseban značaj ima programski tekst [vidi t. 1] pisca ovih redova, članak pod naslovom Srpski jezik u porodici slovenskih jezika, objavljen najprije u časopisu Srpski jezik [Marojević 1996: 334–342], a potom preštampan u knjizi Srpski jezik danas [Marojević 2000a: 38–45] i (ekavski) u knjizi Staroslavenske studije [Marojević 2000b: 105–112].
Obnavljanje srbistike u opštem i lingvističkom smislu nije otpočelo ni te, 1996. godine, nego – pola decenije ranije. Sve je, zapravo, otpočelo knjigom Ćirilica na raskršću vekova [vidi t. 2], posebno uvodnom studijom Srpski jezik, pismo i narodnost u kulturno-istorijskom i lingvističkom kontekstu [Marojević 1991: 5–17], koja je potom, u novoj redakciji, preštampana u knjizi Srpski jezik danas [Marojević 2000a: 67–77].

Ako je otpočelo knjigom iz 1991. godine – a zapravo člancima koji su objavljeni koju godinu ranije a sabrani u navedenu knjigu kao Ogledi o srpskoj etničkoj i kulturnoj samosvesti ― obnavljanje srbistike te godine nije i okončano. Trebalo je da prođe čitava decenija, u kojoj se vodio pravi rat za srpski jezik i pravopis, pa tek onda da se dođe do čvrstih temelja na kojima počiva, ili treba da počiva, naučna srbistika srpska. Svojevrsnu hroniku te borbe za uspostavljanje srbistike predstavlja knjiga Novi Rat za srpski jezik i pravopis [vidi t. 3], posebno predgovor naslovljen kao i sama knjiga, ali sa prepoznatljivim podnaslovom: „Za srpski jezik u etničkim i srbistiku u naučnim okvirima“ [Marojević 2001: 5–13].

0.3. U prethodnom radu [Marojević 2007: 245–254], kojemu je ovaj članak neka vrsta usmene verzije (sa osvrtom na istoriju pitanja osnovne teme čitavog skupa), date su karakteristike fonološkog sistema (vokali i konsonanti) i gramatičkog sistema savremenog srpskog jezika u pogledu gramatičkih kategorija (broja, roda, padeža i bića), vrsta riječi (čuvanje posesiva, gubljenje supina, formiranje predikativa te prevođenje brojeva u imenice nulte deklinacije) i tipova promjene (deklinacija pridjeva određenog i neodređenog vida, sistem glagolskih vremena, participski sistem, sistem enklitika), kao i pregled tipova književnih jezika kod Srba – od staroslavenskog preko srpskoslavenskog i slavenosrpskog do savremenog srpskog književnog jezika. Ta pitanja se ovdje neće ponavljati niti komentarisati.

1. Inicijalna ideja o obnovi srbistike, kojoj je profesor Milosavljević posvetio narednu deceniju svoga života i rada, rodila se zapravo na novosadskom zasijedanju jednog međunarodnog naučnog skupa, koji je organizovao pisac ovih redova (zasijedanje je održano, u septembru 1996, u gimnaziji u kojoj je radio Šafarik a pod nazivom „Russkij jazik. Serbskij jazik. Rusistika. Serbistika“). I zaista, ako je rusistika nauka koja se bavi ruskim jezikom, onda i nauka koja se bavi srpskim jezikom (književnošću, pismom, kulturom) u sistemu naučnih disciplina mora dobiti odgovarajuće ime, a to ime može biti samo – srbistika. Pitanje obnove srbistike bilo je predmet i pomenutog članka objavljenog u prvom broju časopisa Srpski jezik, 1996. godine. A taj članak ovako počinje: „Centralno pitanje nauke o srpskom jeziku, lingvističke srbistike, jeste pitanje mjesta srpskog dijalekta u sistemu praslovenskog jezika i pitanje mjesta srpskog jezika u slovenskoj jezičkoj porodici danas. To je ujedno i pitanje definicije srpskoga jezika i pitanje određenja predmeta navedene nauke. Stvarna istorija svake nauke otpočinje određivanjem njenog predmeta“ [cit. po Marojević 2007: 245].

U nastavku članka istakli smo da se naziv srpski jezik kontaminira „s nazivom drugog južnoslovenskog jezika (hrvatski) ili se čak njime zamjenjuje.
Na sjeverozapadu u njega se uključuju jezički sistemi koji mu nikada nisu pripadali (tzv. kajkavsko i čakavsko narječje), a na jugoistoku se iz njega izuzimaju jezičke oblasti koje s njim čine genetsko jedinstvo“ [cit. po Marojević 2007: 245]. Iz navedene studije prenijećemo i dalju elaboraciju. Posebno treba naglasiti da je ovim člankom učinjen dalji, završni korak u određenju mjesta srpskog jezika među južnoslovenskim jezicima. Dok je u uvodnoj studiji knjige iz 1991. godine osporen sastav zapadne grupe južnoslovenskih jezika [vidi t. 2.1], ovim člankom (iz 1996. godine) osporeno je, iz komparativno-istorijske perspektive, i samo postojanje zapadne (i istočne) grupe južnoslovenskih jezika.

1.1. „Jedna od zabluda ideologizovane nauke o srpskom jeziku sastoji se u tome što se ovaj jezik svrstava u zapadnojužnoslovensku podgrupu južnoslovenskih jezika, pa se ide čak dotle da se ti jezici genetski svode na j e d a n jezik […]. Savremena lingvistička nauka u tom pogledu je nedvosmislena: srpski jezik (tzv. štokavski), hrvatski jezik (tzv. čakavski) i slovinjski jezik (tzv. kajkavski) sa slovenačkim – genetski se ne mogu svesti na jedan slovenski prajezik niti na jedan praslovenski dijalekat […].
Najviše što se može reći, a što bi bilo i najtačnije, jeste fakat da se srpski jezik sa svojim zapadnim slovenskim susjedima (prvenstveno s hrvatskim) nalazio i nalazi u nekoj vrsti jezičkoga saveza i u odnosima tipološkog približavanja ili konvergencije“ [cit. po Marojević 2007: 246].

1.2. „Prije dolaska Protobugara na Balkan srpski jezik je činio cjelinu sa slovenskim govorima današnje Makedonije i današnje Bugarske, tako da možemo govoriti o j e d n o m (srpsko-slovenskom) praslovenskom dijalaktu: savremeni srpski i bugarski jezik, s prelaznim makedonskim govorima, genetski se mogu svesti na j e d a n slovenski prajezik (tačnije: pradijalekat). Jedan dio tih govora u kontaktu s neslovenskim jezikom Protobugara, uz razvoj | balkanističkog inovacionog žarišta, poslužio je kao osnova za glotogenezu bugarskog jezika i etnogenezu bugarskog kao novog slovenskog naroda. Srpsko-slovenski govori Makedonije takođe preživljavaju krupne tipološke promjene, s izvjesnim obrisima nove glotogeneze koji bi govorili o mogućnosti formiranja novog, makedonskog jezika (danas su ti govori više prelazni od staroga srpskog prema novom bugarskom jeziku nego što predstavljaju već formiran novi južnoslovenski jezik). Moglo bi se reći, i to bi bilo najtačnije, da se na srpskom istorijskom jugoistoku odvija proces tipološkog udaljavanja ili divergencije“ [cit. po Marojević 2007: 246–247 (znak | ukazuje na prelazak na novu stranu u tekstu koji se citira)].
2. U uvodnoj studiji Srpski jezik, pismo i narodnost u kulturno-istorijskom i lingvističkom kontekstu knjige Ćirilica na raskršću vekova [Marojević 1991: 5–17], koja je potom, u novoj redakciji, preštampana u knjizi Srpski jezik danas [Marojević 2000a: 67–77], razmotreni su pojmovi srpski narod, srpski jezik, srpski književni jezik i srpsko pismo. Za našu današnju temu značajna su, prije svega, drugo i treće poglavlje studije.

2.1. Iz navedene studije prenijećemo u cjelini, u ijekavskoj formi, odjeljak „Srpski jezik", u kome se, još u blagoj formi i s puno obzira, osjeća dah buduće polemike s gledištem Pavla Ivića [up. Marojević 1991: 11–12].

„Razlike između varijanata srpskohrvatskog književnog jezika takve su prirode da je za svaku moguće naći slične slučajeve u krugu razlika među varijantama drugih književnih jezika“ [Ivić 1990: 322, napomena] – ističe PAVLE IVIĆ. „Dok je jedinstvo književnog jezika neosporna činjenica“ – konstatuje Ivić, – „u vezi s jedinstvom srpskohrvatskog dijalekatskog prostora (’dijasistema’) ima mesta za rezerve, pa i za sumnje. Tako se, na primer, kajkavsko narečje razlikuje od štokavskog toliko da bi se moglo govoriti o dva jezika kad bi za to postojali sociolingvistički uslovi, npr. kad bi kajkavci imali posebnu nacionalnu svest i poseban književni jezik“ [Ivić 1990: 321, napomena].
Prvi, lingvistički dio Ivićeve konstatacije – da se kajkavsko narječje razlikuje od štokavskog toliko da se može govoriti o dva jezika – mi u potpunosti prihvatamo. Čak i vatreni pobornici jedinstva hrvatskog ili srpskog jezika u drugoj polovini XIX vijeka iz novokomponovanog jezika isključuju kajkavsko narječje, pa se građa iz kajkavskih spomenika u početku ne navodi ni u Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti [ova naučna ustanova mijenja svoje ime u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (vidi izvještaj Tanjuga Glasanje u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti: JAZU postaje HAZU. – Politika, 26. januar 1991, 5)] ĐURA DANIČIĆA i njegovih nastavljača. Ivićevu misao treba dovesti do kraja: kao što se kajkavsko narječje (etnički slovinjsko) razlikuje od štokavskog (etnički srpskog) tako da se, lingvistički gledano, može (mi bismo rekli: mora) govoriti o dva jezika, tako se i čakavsko narječje (etnički hrvatsko) od prethodna dva razlikuje toliko da se može i mora govoriti o posebnom jeziku.

Drugi, sociolingvistički dio Ivićevog tumačenja – da nas odsustvo posebne nacionalne svijesti i posebnog književnog jezika kajkavaca sprečava da govorimo o posebnom jeziku – ne možemo prihvatiti. Čakavski i kajkavski danas imaju status slovenskih književnih mikrojezika, dok je na čakavskom napisana bogata srednjovjekovna književnost. Odsustvo punopravnih i opštepriznatih književnih jezika danas ne bi trebalo da utiče na lingvistički status hrvatskog (čakavskog) i slovinjskog (kajkavskog) jezika. Pa ni širenje hrvatskog etničkog imena izvan njegovog matičnog areala ne može biti dokaz za negiranje jezičke posebnosti kajkavaca. Ime Hrvati, kao što smo vidjeli, kajkavci počinju da upotrebljavaju tek u drugoj polovini XVII vijeka, dotle se njihova zemlja zvala Slovinje, a oni sami Slovinjci.

Srpski (štokavski) i hrvatski (čakavski) bili su posebni dijalekti već u poznoj fazi praslovenskog jezika. Danas su to nesumnjivo zasebni južnoslovenski jezici. Srpski i hrvatski se čak ni genetski ne svode na jedan jezik ili dijalekat. Polazeći od ovih neospornih činjenica o jezičkoj i etničkoj posebnosti srpske i hrvatske komponente, mi ne odričemo postojanje dugotrajnog razdoblja paralelnog razvoja štokavskog i čakavskog dijalekta (jezika), njihovog međusobnog jezičkog uticaja, pa čak i neke vrste jezičkog saveza. Zato je i bilo moguće da se još u srednjem vijeku hrvatsko etničko ime primjenjuje i na neke susjedne ikavske govore.

Svesrdno podržavajući prerastanje čakavskog i kajkavskog književnog mikrojezika u hrvatski i slovinjski književni jezik, mi smatramo da se iz korijena mora mijenjati predstava o zapadnoj grupi južnoslovenskih jezika. U nju nesumnjivo spadaju srpski (štokavski), hrvatski (čakavski), slovinjski (kajkavski) i slovenački jezik. Ako bi se uzimalo u obzir postojanje književnih jezika, onda bi se moglo govoriti o sljedećoj strukturi: srpski jezik sa hrvatskim dijalektom, slovenački jezik sa slovinjskim dijalektom. Nama je, naravno, svejedno koje će od dvaju rješenja preovladati u nauci, znamo samo da sadašnje stanje s vještačkom kovanicom srpskohrvatski jezik ne odgovara ni etnički ni lingvistički.

2.2. Iz citirane studije odjeljak „Srpski književni jezik“ prenijećemo, u ijekavskoj formi, samo u djelovima [up. Marojević 1991: 12–15].

Iz lingvističke činjenice da jedan književni jezik upotrebljavaju Srbi sve tri vjeroispovijesti i da ga prihvataju etnički Hrvati i Slovinjci izvodi se neopravdan zaključak da taj književni (standardni) jezik treba zvati srpskohrvatski, hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski jezik. Takav stav nema nikakvog lingvističkog opravdanja. On se doduše i ne zasniva na nauci, nego na politici, i to na politici koja je štetna za sve narode koji su u pitanju […]. Naime, i Vukova verzija srpskoga književnog jezika, i današnje obje polarizovane varijante (zagrebačka i beogradska), zaista predstavljaju jedan književni jezik, ali je taj književni jezik stvoren na osnovi srpskog narodnog jezika, pa je njegovo jedino ispravno ime: srpski književni jezik.

[…] Tzv. hrvatski književni jezik nije ništa drugo do zapadna varijanta srpskog književnog jezika […]. U pokušaju stvaranja tzv. hrvatskog književnog jezika na srpskoj leksičkoj i gramatičkoj osnovi lingvistika se koristi kao sredstvo etničkog otuđenja i socijalnog eksperimenta. Tako je hrvatska neolingvistika (KATIČIĆ, BABIĆ i dr.) pokušala da stvori „novo učenje o jeziku“ na presjeku marksističke i katoličke ideologije, ponavljajući greške sovjetskog akademika NIKOLAJa MARA i njegove škole.

3. Iz predgovora knjige Novi Rat za srpski jezik i pravopis za našu današnju raspravu od najvećeg značaja je poglavlje „Etnički okviri srpskog jezika“ te uvodni odjeljak poglavlja „Srbistika u naučnim okvirima“, pa ćemo ih ovdje, uz tehničku redakciju, i prenijeti.

3.1. (1) Srpski jezik – „ilirski jezik s različitim govorima: bugarskim, racko-srpskim, bosanskim, slavonskim, dalmatinskim i dubrovačkim“ odnosno „današnji slavonski ili ilirski (u Bugarskoj, Srbiji, Bosni i Dalmaciji)“ – po koncepciji utemeljivača slavistike JOZEFA DOBROVSKOG jedan je od dva južnoslovenska jezika, pored hrvatskog (=kajkavskog narječja) sa slovenačkim. U srpski jezik Dobrovski je uključivao bugarski dijalekat, smatrajući da je staroslavenski jezik formiran na starosrpskoj jezičkoj osnovi. Kasnije je „patrijarh“ slavistike unekoliko izmijenio svoju koncepciju: izdvojio je slovenački kao poseban slovenski jezik, a staroslavenski je posmatrao kao srpsko-bugarsko-makedonski idiom [Jagič 1910].

Klasifikacija južnoslovenskih jezika J. Dobrovskog u dvije svoje verzije samo je naizgled protivrječna. Prva verzija je tačna sa istorijskog, a druga sa savremenog gledišta. Staroslavenski kao prvi književni jezik slovenski bio je zaista formiran na starosrpskom dijalektu poznog praslovenskog jezika; od tog zajedničkog dijalekta odvojio se najprije bugarski, a potom i makedonski jezik, dok je srpski ostao tipološki i genetski najbliži svojoj osnovi.

(2) Srpsko narječje, kao jezik „Srba grčke vjere“ i „Ilira rimske vjere“, po PAVLU ŠAFARIKU obuhvata današnje štokavsko i čakavsko narječje, bugarski jezik se sa njim graniči na istoku, a hrvatski, tj. kajkavsko narječje, i slovenački – na zapadu. Ukazujući da se Hrvatima imenuju stanovnici Istre, Primorja i ostrva (čakavci), Šafarik kaže da ih on ubraja u Srbe na osnovu glavnih obilježja njihovog narječja. Šafarikova klasifikacija slovenskih jezika, izložena u njegovom djelu „Slovenski narodopis" (konsultovao sam drugo češko izdanje [Šafařik 1842] i prevod na ruski [Šafarik 1843]), bila je u XIX vijeku najšire prihvaćena. Od nje polazi, na primjer, A. I. STEPOVIČ [Stepovič 1899], koji pod hrvatskom književnošću podrazumijeva samo ona djela koja su napisana na kajkavskom narječju, i na nju se samo osvrće u uvodu, a sva ostala djela (na štokavskom i čakavskom) obrađuje kao srpsku književnost. Na čemu se zasniva Šafarikova klasifikacija? Ona se zasniva na činjenici da je čakavski, tj. izvorni hrvatski jezik, u tolikoj mjeri srbiziran da se može posmatrati kao spoljni srpski dijalekat, onako kao što se kašupsko-slovinjski posmatra kao spoljni dijalekat poljskog jezika. Ali iz činjenice što Kašubi govore poljskim kao svojim književnim jezikom nije izvučen „sociolingvistički“ zaključak da poljski jezik bude preimenovan u poljsko-kašupski!

(3) Vukova koncepcija o etničkim granicama srpskog jezika je najuža, ali je ona sa lingvističkog i etničkog stanovišta, i sinhrono i dijahrono, najtačnija: srpski jezik se podudara sa štokavskim narječjem. Ta koncepcija je obnovljena i naučno potvrđena u Slovu o srpskom jeziku, koje je postalo, pošto su ga potpisali srpski lingvisti i pisci, jezičko zakonopravilo srpskog naroda.

3.2. Na nekim područjima, u nekim filološkim disciplinama, srbistiku je dovoljno obnoviti. Vraćanjem srednje ili dubrovačke književnosti u korpus srpske književnosti srbistika se u domenu istorije književnosti obnavlja na temeljima srpske i slovenske filološke tradicije. Na nekim područjima, u nekim filološkim disciplinama, srbistiku, međutim, tek treba zasnovati: u njima se ona mora graditi od temelja, ili skoro od samog temelja. To se odnosi naročito na fonologiju, tvorbu riječi, istoriju srpskog jezika i tekstologiju srpske književnosti.



LITERATURA

Ivić 1990: P. Ivić. O jeziku nekadašnjem i sadašnjem. Beograd–Priština 1990.

Marojević 1991: Radmilo Marojević. Ćirilica na raskršću vekova: Ogledi o srpskoj etničkoj i kulturnoj samosvesti. Beograd – Gornji Milanovac, 1991.

Marojević 1996: Radmilo Marojević. Srpski jezik u porodici slovenskih jezika. – Studije srpske i slovenske: Serija I. Srpski jezik, Beograd, 1996, I, br. 1–2, 334–342.

Marojević 2000a: Radmilo Marojević. Srpski jezik danas. Beograd, 2000.

Marojević 2000b: Radmilo Marojević. Staroslavenske studije, Beograd–Kragujevac, 2000.

Marojević 2001: Radmilo Marojević. Novi Rat za srpski jezik i pravopis: Lingvistički ogledi iz fonologije i ortografije. Beograd – Podgorica – Banja Luka, 2001.

Marojević 2007: Radmilo Marojević. Srpski jezik među slovenskim jezicima. – Srpsko pitanje i srbistika. Referati i saopštenja: Zbornik radova 1. Priredili Petar Milosavljević Momčilo Subotić. Bačka Palanka – Valjevo, 2007, s. 245–254. (Srbistika/Serbica. Vanredni broj).

Stepovič 1899: A. I. Stepovič. Očerki istorii serbohorvatskoj literaturi. Kiev, 1899.

Šafarik 1843: P. I. Šafarik. Slavjanskoe narodopisanie. Per. s češ. I. Bodjanskogo. Moskva, 1843.

Šafařik 1842: P. J. Šafařik. Slovanský národopis. Praha, 1842.

Jagič 1910: V. I. Jagič. Istorija slavjanskoj filologii. Sankt-Peterburg, 1910 (Enciklopedija slavjanskoj filologii. Vip. 1).



SERBSKIJ JAZIK SERBISTIKA, SLAVISTIKA

V nastojaщej rabote rassmatrivaetsja mesto serbskogo dialekta v sisteme praslavjanskogo jazika i mesto serbskogo jazika v sem'e slavjanskih jazikov, a takže istorija voprosa o processe vosstanovlenija serbistiki kak naučnoj disciplini v konce XX – načale XXI veka.
Last edited by grlica on 22.02.2012. 23:09, edited 9 times in total.
imam moćno pero - jezik srpski

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

d
Last edited by grlica on 04.01.2015. 15:58, edited 4 times in total.
imam moćno pero - jezik srpski

Brankica
Posts: 1416
Joined: 09.03.2009. 16:24
Location: Prnjavor

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by Brankica »

Nije vino posto pridje bjese,
Nije svijet ono sto misljaste;
Barjaktaru darivat Evropu –
Grehota je o tom I misliti!

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

prije poplava
a kad budu poplave opet ćemo se vratiti poeziji i prozi...
Last edited by grlica on 04.01.2015. 15:58, edited 1 time in total.
imam moćno pero - jezik srpski

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

"Od vladike i svijeh glavarah
Selim- pasi otpozdrav na pismo.
Tvrd je orah vocka cudnovata,
ne slomi ga, al'zube polomi!
Nije vino posto pridje bjese,
nije svijet ono sto misljaste.
Barjaktaru darivat Evropu-
grehota je o tom i misliti!
Velja kruska u grlo zapadne.
Krv je ljudska rana naopaka,
na nos vam je pocela skakati;
prepuniste mjesinu grijeha!
Puce kolan svecevoj kobili.
Leopoldov hrabri vojevoda,
Sobijevski,vojvoda savojski
salomise demonu rogove.
U citapu ne pise jednako
za dva brata jednoimenjaka.
Pred Becom je Burak posrnuo,
obrnuse kola niza stranu.
Ne trebuje carstvo neljudima,
nako da se pred svijetom ruze.
Divlju pamet a cud otrovanu
divlji vepar ima, a ne covjek.
Kome zakon lezi u topuzu,
tragovi mu smrde necovjestvom.
Ja se sjecam sto si reci htio.
Tragovi su mnogi do pecine-
za gorske se goste ne pripravlja!
U njih sada druge misli nema
do sto ostre zube za susjede,
da cuvaju stado od zvjeradi.
Tjesna su vrata uljaniku,
za medjeda skovana sjekira.
Jost imate zemlje i ovacah,
pa harajte i koze gulite!
U vas stenje na svakoju stranu
zlo, pod gorim, kao dobro, pod zlom.
Spustavah se ja na vase uze,
umalo se uze ne pretrze;
otada smo visi prijatelji,
u glavu mi pamet uceraste."
TO JE TO BRAVO BRANKICE
imam moćno pero - jezik srpski

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

iju iju iju
Last edited by grlica on 04.01.2015. 15:59, edited 1 time in total.
imam moćno pero - jezik srpski

User avatar
vrsta8472
Posts: 21448
Joined: 29.09.2003. 20:24
Location: Прњавор
Contact:

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by vrsta8472 »

Хроничар свакодневнице

vedran@prnjavor.info

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

........ i zaista kad sam došao kući imao sam za večeru ....... "

tako nekako...
Last edited by grlica on 04.01.2015. 16:40, edited 1 time in total.
imam moćno pero - jezik srpski

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

Грешне мисли су као вјетар,ко ће их зауставити?!
И не мислим да је то велико зло. У чему је побожност ако нема искушења која се савладавају?
Човјек није Бог , и његова снага је баш у томе да сузбија своју природу,тако сам мислио,
А ако нема шта да сузбија у чему је онда заслуга?!

"Дервиш и смрт" Меша Селимовић
imam moćno pero - jezik srpski

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

ПРИМАЈ СТВАРИ МИРНО , И УЧИ СЕ РАДОСТИ ! (најбоље од дјеце , ако немаш већ од кога) - рече Моррисон.

..... ............. вријеме се убија на милион начина , кад се вратим написаћу један стих....... - исто Хими Џими!
imam moćno pero - jezik srpski

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

ПОНОС ПРЕТВАРАЈУ У ПОНОС ГЊЕВА а
Last edited by grlica on 04.01.2015. 16:44, edited 1 time in total.
imam moćno pero - jezik srpski

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

КАКО ЈЕ ПОЧЕО РАТ У САРАЈЕВУ

Први дио


Жртве злочина из 1941. године

По казивању оца Милорада , по историјским изворима и по документима које ми је показао 7.септембра 1941. године у кући Васића десио се први масовни злочин над Србима од стране муслиманско –џихадске оријентације из Ахатовића , Креша...

Убијено је 300 Срба у Перивоју,преживио је само један дјечак који се скривао у штали.
Вељко Васић , касније ловац за вријеме СФРЈ
Послије Другог свјетског рата комунисти нису дали да се одржи парастос на том мјесту , а тек су 50-их година дозволили да се направи споменик на њиви која је на брду Перивоју изнад Вогошће (споменик је на њивама Васића).
Широм наше земље су подизани такви тзв. споменици гдје изнад српских презимена била петокрака, симбол комунизма.. - иако већина настрадалих није имало никакве везе с комунизмом,то је била раја , невине цивилне жртве, обично становништво српског старог поријекла из источне Херцеговине и Црне Горе.

Побијене српске породице су:

МЛАЂЕН
ЈОШИЛО
МУЧИБАБИЋ
ЈЕФИЋ
ЂУКИЋ
ГУЛИЈА
РАДАКОВИЋ
ЂОКОВИЋ
ВАСИЋ
БОЖИЋ
ЈАЊИЋ

Званично:
побили су их тзв. усташе ( м.цвијеће), домаћи издајници у служби НДХ.
imam moćno pero - jezik srpski

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

zviz
Last edited by grlica on 04.01.2015. 16:39, edited 1 time in total.
imam moćno pero - jezik srpski

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

proljeće sve bliže i bliže...
Last edited by grlica on 04.01.2015. 16:45, edited 2 times in total.
imam moćno pero - jezik srpski

murgo
Posts: 1302
Joined: 09.09.2005. 16:27
Location: Opstina Prnjavor

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by murgo »

rat ko da nije ni bio-... sve će ukinuti što je posljedica rata
...nazalost...
vazno je da osobe kao sto je supruga ratnog sefa prnjavorske policije ima invalidsku penziju! pitam se samo kako je to dobila i na osnovu cega?
nema zabave bez zena i rakije

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

Ispravka za penzionere ,
CIFRA JE 37800 penzionera , NEK JE PO MARKU TO JE ODMA UŠTEDA 20 ILJADA EVRIĆA!
KO JE SU TO RAČUNICE braćo mila!


UDRI PRVO PO NAJSLABIJIM KARIKAMA - djeca i penzioneri... to nije vlast i Vlada naroda to su demoni!
imam moćno pero - jezik srpski

User avatar
regeman
Posts: 8267
Joined: 19.05.2003. 22:24
Location: kingston

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by regeman »

grlica wrote:Ispravka za penzionere ,
CIFRA JE 37800 penzionera , NEK JE PO MARKU TO JE ODMA UŠTEDA 20 ILJADA EVRIĆA!
KO JE SU TO RAČUNICE braćo mila!


UDRI PRVO PO NAJSLABIJIM KARIKAMA - djeca i penzioneri... to nije vlast i Vlada naroda to su demoni!
44 mil.km na godisnjem nivou je usteda. Zato za skidanje ngodisnjih jelkica u BL se placa 60.000km, i za kosenje trave par stotina hiljada km onoj firmi Tamaris.
ali boze moj sve ce to narod pozlatiti :D
That same year, Strummer reportedly cried when he learned that "Rock the Casbah" had been adopted as a slogan by US bomber pilots in the Gulf War.

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

eh da je ovo kakav film, ja bih bila profesor Teja , samo da mi je naći kakvu vlast da me izgura na vrh.... pa da bude "što se babi snilo, to joj se i pričinilo" !!!!!!!!!!

Prati li se završna........?????????????
mir će biti dok otisci ne legnu
mir , mir brate mir............
Mir , mir brate mir,,,,,,,,,,,,
imam moćno pero - jezik srpski

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

Nisam ništa pisala u čast žena , tj.povodom osmog marta , pa je vrijeme da to učinim
Ovo je priča o strini Raziji
Razija je rođena u skromnoj i domaćinskoj kući svog oca Salema H. Sitna , crnomanjasta, lijepih crta lica, kad se zacurila odmah joj je Kakanj postao pretijesan pa je došla u Sarajevo.Tu je bila konobarica , da li je baabi rekla da ode studirati ne zna se.
Đed je uvjek govorio da su se ona i striko upoznali preko cigare, ponavljao je to cijeli život ,kao da je htio preko te jedne jedine sintagme da opiše Brak , koji za mog strica nikad nije bio institucija , kao što ga je deda učio cijeli život -šta je brak?! Meni od kad znam za sebe je stalno ponavljao -da princeze na dvorovima su morale znati sve vještine žene i domaćice tj. da pletu , da vezu , šiju , kuvaju i tako redom.
Kad je strina ostala trudna , obukla je vjenčanicu moje mame ( i to bez pitanja ...
završiću kasnije djeca se ustala
imam moćno pero - jezik srpski

User avatar
SIVI SOKO
Posts: 181
Joined: 28.03.2007. 23:53
Location: Prnjavor

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by SIVI SOKO »

jesu li ti se deca ustala ili usrala sto ne zavrsi ovu pricu
Budi sam svoj gospodar

SOKOLICA
Posts: 82
Joined: 19.02.2012. 11:16

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by SOKOLICA »

SIVI SOKO wrote:jesu li ti se deca ustala ili usrala sto ne zavrsi ovu pricu
strpljenja malo sivi sokole!!! :smt006

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

M
Last edited by grlica on 12.01.2015. 23:20, edited 1 time in total.
imam moćno pero - jezik srpski

User avatar
vrsta8472
Posts: 21448
Joined: 29.09.2003. 20:24
Location: Прњавор
Contact:

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by vrsta8472 »

Грлице, хавла ти на овако искреном посту.

Као што и сама рекла интернет је дрога. Ја без ње (интернета) не могу, али онда ако сам већ толики овисник ајд да то барем каналишем на неке паметне ствари. Ето ту прњавор.инфа . . . мало ми све ово постаје напорно. Док се ви сви будите, ја сам већ у БЛ а када сте се сви ви дошли са посла и одморили ја тек тада долазим кући, и онда опет једно сат времена требам посветити сајту да припремим све информације или прочитам форум. Како прњавор.инфо постаје озбиљнији медиј, тако су ми и те обавезе око њега веће. Срећом па нисам сам у читавој овој причи, морам ту да споменем двоје људи за које мало ко зна да раде на сајту а то су Виданка и Бодо а обоје имају дупло више обавеза од мене, па онда замислитет тек како је њима све ово стићи урадити.

Нормално, што више људи посјећује сајт, тиме сам и ја сам више под лупом јавности. Драго ми је да ми не могу ништа друго приговорити, осим тога да носим хлаче на пеглу или да се понашам уображено :D Али нити носим хлаче на пеглу, а нити сам толико уображен. Једноставно ова наша средина не опрашта успјех било кога. Па било то и овај сајт, од које ја лично немам неке велике користи у односу на вријеме које проведем на њему.

Већ сам више пута то рекао, до је моје мјерило да ли овај сајт ваља или не ваља јесте дневна посјета која је у овом тренутку преко 6000 јединствених посјета днево. Од мора сајтова на интернету из неког чудног разлога сваки дан 6000 људи погледа вијести, форум или фотогалерију. И дневно на то у пројеку потроше око пола сата, по једној ИП адреси.

Самим тим, што је посјета већа, тим је онима који су на власти или онима у опозицији тј. политичарима битно шта се ту пише и шта људи мисле кажу. Овако пред изборе, појаве се неки форумаши који пишу до краја изборне кампање и нестају до следећих избора, и тако у круг.

Мени је битно, да постоји сајт и да га посјећују људи који воле свој град. Док буде тако биће и мене овдје :D

Што се тиче врјере и Цркве, то је мало компликованије објаснити али ајд да будем што простији или једноставинији. Бог свакоме да неки дар и када му га да очекује да тај дар умножи у славу Бога Творца. Ако је мој дар интернет, онда сам га без лажне скромности умножио оно што ми је дато.

А политика, то је тешко и суморно занимање. Трагично је што се политиком не баве људи који нису оптерећени неким својим личним несугласицама из млађих дана и сада то све преносе на нас. Баш ме заболи да не кажем шта што су се рецимо Жуна и Калабић покачили прије пар година или неко други од тих политичара. Ваљда смисао те политике јесте то да у средини у којој живимо свима буде љепше и боље. А на крају крајева, дјеца тих наших политичара живе у овом граду и муку муче као и ми сви остали. Али оном који од букве не види букову шуму, џаба је то говорити.
Хроничар свакодневнице

vedran@prnjavor.info

User avatar
regeman
Posts: 8267
Joined: 19.05.2003. 22:24
Location: kingston

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by regeman »

ako nista drugo dobio si jos jednog saputnika nedeljnog za manastire, uradices vise za povecanje broja vjernika nego popovi :mrgreen:
a inace grlica je pravo osvjezenje na sajtu sa svojim neobicnim stilom pisanja, :smt002
That same year, Strummer reportedly cried when he learned that "Rock the Casbah" had been adopted as a slogan by US bomber pilots in the Gulf War.

User avatar
ZMIJA
Posts: 7701
Joined: 09.01.2008. 18:23
Contact:

Re: rat za srpski jezik i naciju

Post by ZMIJA »

grlica wrote:olje stane uz Mladog Darku i povede omladinu na taj kolosijek....da se riješimo starih ptičurina , zmijurina , Varana i raznih reptila koji guše ovaj grad.
Treba vaspitati mlade generacije , i zato nam treba uspješna omladina.
Grlice očito nemaš spoznaju o nekom stvarima,jer Darku su dovele upravo zmijurine ,ptičurine i krokodili, a nisu ga dovele nikakve ptice lastavice, i koje kakvi cicibani, koji naokolo cvrkuću, jer u ovoj bari vladaju krupni gmizavci, sviđalo se to tebi ili ne.
Darko je prije svega naš,mi smo ga doveli, mi zmijurine i ptičurine i razni gmazovi i Vedrana smo stavili na listu i njegove mlade, i mogućili im sve, ali u bari se nisu snašli, niko od njih nije isplivao ,gdje ste vi mladi bili da ih podržite, da ih pogurate ,da prođu na izborima, a sad bi se kitilla nečijim tuđim perjem.
Ima ona narodna, kad cigo dođe na vlast prvo ubije oca,nije valjda da i ti na to aludiraš, kad kažeš kako se nekoga treba kutalisati kao, zmijurine ,ptičurine i ostale gmazove :smt005 :smt005 :smt005
Preporučila bih ti ako već hoćeš politiku da bistriš, uzmi izborne rezultate iz 2008 pa malo izaniliziraj.
Samo budalu, dva puta ujede zmija iz iste rupe !

Post Reply