Rat za srpski jezik i naciju

Unošenje u politički život intriga, podvala iz ličnih, sebičnih interesa

Moderators: vrsta8472, KAMIKAZA

User avatar
dkrajina
Posts: 560
Joined: 21.01.2011. 22:23
Location: tamo daleko

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by dkrajina »

:smt023 :smt023
zivot je surov

User avatar
просвјета
Posts: 2392
Joined: 03.05.2013. 12:54
Location: Прњавор, Република Србска
Contact:

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by просвјета »

дкрајина wrote: :smt023 :smt023
Ово му дође ко ваки си...
А можда какав сликарчић одмјера објект за сликање... :D

User avatar
dkrajina
Posts: 560
Joined: 21.01.2011. 22:23
Location: tamo daleko

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by dkrajina »

A mozda i daljinu određuje. :wink:
zivot je surov

User avatar
просвјета
Posts: 2392
Joined: 03.05.2013. 12:54
Location: Прњавор, Република Србска
Contact:

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by просвјета »

Image

User avatar
просвјета
Posts: 2392
Joined: 03.05.2013. 12:54
Location: Прњавор, Република Србска
Contact:

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by просвјета »

Поздрављам промјене изгледа Прњавор инфа... :D

Image

User avatar
просвјета
Posts: 2392
Joined: 03.05.2013. 12:54
Location: Прњавор, Република Србска
Contact:

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by просвјета »

[quote=""Просвјета" Бањалука"]У Бањалуци ће у другој половини фебруара у организацији СПКД "Просвјета" Бања Лука и Друштва Свети Сава из Новог Сада бити представљено фототипско издање реплике антонског и хиландарског Законика цара Душана. Књига је израђена у маниру српских средњовековних списа, са повезом од коже и окована сребром, са умјетнички обрађеним дрвеним сандучићем у коме се чува и носи. Ово издање је преведено и на пет свјетsких језика (руски, грчки, енглески, француски и њемачки). Сав приход од продаје овог издања (комплет са сандучићем, богато опремљеном књигом и књигом превода на свјетске језике кошта 390€, а сама књига превода само 20€) одлази за обнову српског манастира Хиландара на Светој Гори Атосу.[/quote]

Image
http://prosvjetabl.org/aktivnosti/arhiv ... ov-zakonik

Крајем идуће седмице представљање у парохијском дому СПЦ Свети Георгије...

User avatar
просвјета
Posts: 2392
Joined: 03.05.2013. 12:54
Location: Прњавор, Република Србска
Contact:

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by просвјета »

просвјета wrote:[quote=""Просвјета" Бањалука"]У Бањалуци ће у другој половини фебруара у организацији СПКД "Просвјета" Бања Лука и Друштва Свети Сава из Новог Сада бити представљено фототипско издање реплике антонског и хиландарског Законика цара Душана. Књига је израђена у маниру српских средњовековних списа, са повезом од коже и окована сребром, са умјетнички обрађеним дрвеним сандучићем у коме се чува и носи. Ово издање је преведено и на пет свјетsких језика (руски, грчки, енглески, француски и њемачки). Сав приход од продаје овог издања (комплет са сандучићем, богато опремљеном књигом и књигом превода на свјетске језике кошта 390€, а сама књига превода само 20€) одлази за обнову српског манастира Хиландара на Светој Гори Атосу.
ImageImage
http://prosvjetabl.org/aktivnosti/arhiv ... ov-zakonik

[/quote]
Представљање у Прњавору:
у организацији СПКД "Просвјета" ОО Прњавор,
парохијски дом СПЦ Свети Георгије;
субота, 22. фебруара Љ.Г. 2014-ог у 12 часова...
Д О Ђ И Т Е драги суграђани...

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

Predstavljena "Normativna gramatika srpskog jezika"

Srna | 25. 02. 2014. - 19:51h

U Beogradu je danas predstavljena knjiga "Normativna gramatika srpskog jezika" u izdanju "Matice srpske", autora akademika Predraga Pipera i Ivana Klajna, koju stručnjaci ocjenjuju kao kapitalno delo za negovanje jezičke kulture i provođenje jezičke politike.


Ivan Klajn
Akademik Milorad Radovanović je na predstavljanju "Normativne gramatike" u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU) istakao da je "Matica srpska" tom knjigom "znatno upotpunila svoje delo i poslove" kada je reč o negovanju standardnog srpskog jezika.


- Tom gramatikom dobili smo eksplicitnu normu za ponašanje u našem sporazumevanju srpskim književnim jezikom, u njegovom govornom i pisanom liku - istakao je Radovanović.

Direktor Instituta za srpski jezik u Beogradu Sreto Tanasić rekao je da je ova knjiga jedina gramatika koja u svom naslovu ima pridev "normativna", te da je izuzetno važno što se opis jezičkog sistema daje u formi normativne preporuke kako bi trebalo pravilno pisati.

Akademik Ivan Klajn je rekao da se trudio da primeri koje je odabrao da pojasne pravila u ovoj gramatici "imaju ukus i boju stvarnog života".

On je dodao da su mu izdavači preneli vest da je prvi tiraž ove gramatike rasprodat i da se očekuje novo štampanje, napominjući da to nije udžbenik za osnovce, ali da bi njihovi profesori trebalo da se vode pravilima iz ove najnovije gramatike srpskog jezika.

Akademik Predrag Piper rekao je da je trenutna situacija nestabilna ekonomski, politički, pa i kulturno, te da ukoliko postoji stabilna norma, ona je pretpostavka za stabilan jezik, a samim tim i kulturu.

- Jako je važno negovati i svest o normi, jer je to, ipak, elastična kategorija. U medicini se kaže da kost voli pokret - isto je i u jeziku, norma mora dopuštati povremene promene da jezička pravila ne bi zastarela - istakao je Piper.

Na promociji ove knjige u SANU je istaknuto da se knjige kao što je "Normativna gramatika srpskog jezika" pišu jednom u radnom veku, a da je kasnije potrebno dopunjavati ih u novim izdanjima, jer "gramatika nije Sveto pismo i mora se povremeno dorađivati".

Sa skupa je poručeno da je ova gramatika bila potrebna srpskom jeziku i da je došla u pravom trenutku, dva veka poslije štampanja prve gramatike srpskog jezika - "Pismenice" Vuka Karadžića u Beču 1814. godine, "čijim nazivom je on jednostavno i tačno opisao potrebu za pravilima tačnog pisanja".
imam moćno pero - jezik srpski

User avatar
просвјета
Posts: 2392
Joined: 03.05.2013. 12:54
Location: Прњавор, Република Србска
Contact:

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by просвјета »

Српска енциклопедија - књига над књигама за све Србе
Глас Српске wrote:Нови Сад - У Новом Саду данас је представљен други том "Српске енциклопедије", капитално издање "Матице српске", које популарно називају "књигом над књигама" за цјелокупан српски народ у Србији, земљама окружења, Европе и свијета. Предсједник Србије Томислав Николић рекао је у поздравном говору да је "Српска енциклопедија" најљепши поклон грађанима земље пред сутрашњи Дан државности.

"Српска енциклопедија' је заиста најлепши поклон грађанима за Дан државности Србије. Тим више јер је такво капитално дело било сан свих правих српских интелектуалаца, који је сањан и у 19. и у 20. веку. Зато смо такву књигу одавно дуговали себи и својим потомцима", рекао је Николић у свечаној сали "Матице српске".

Он је оцијенио да је "Матица српска" оваквим издавачким подухватом већ постала незванични српски енциклопедијски-лексигографски завод.

"Матица српска' је због објављених капиталних наслова, као и наслова у припреми, без претеривања већ постала незванични српски енциклопедијско-лексикографски завод. То је саборна српска културна институција, изузетне интелектуалне снаге осособљена за најсложеније енциклопедистичке послове", рекао је Николић.

Он тврди да ће држава Србија и материјално и на све друге начине увијек стајати иза изузетно значајног посла којим се бави "Матица српска".

"Држава ће увек стајати иза 'Матице српске', јер подржавајући њену делатност помажемо науку и културу целог српског народа, као и целог друштва у Србији. На то нас обавезује њено досадашње дело", истиче предсједник Србије.

Он је подсјетио да је "Матица српска" преживјела и наџивјела многе темљене промјене друштвено-политичких система.

"Преживела је измене државних граница и типове државне организације. Смене интелектуалних и духовних тенденција, као и погледа на свет, али је увек остала драгоцени светионик српске културе и науке на чему су јој српска држава и народ заувек дубоко захвални", нагласио је Николић.

О "Српској енциклопедији" говорили су и академик Предраг Пипер и предсједник "Матице српске" Драган Станић.

У умјетничком дјелу програма наступили су Новосадски камерни хор са диригентом Божидаром Црњанским и Гудачки квартет "ТАЈЈ".

Други том "Српске енциклопедије" представио је све одреднице везане за слово "В", а њен највећи дио посвећен је Војводини.

"Српска енциклопедија" има 978 страна енциклопедијског формата, а њен садржај окренут је научно утемељеним и ваљано написаним свједочењима о најзначајнијим историјским дешавањима за Србе и српски народ.

Капитално дјело заједнички су издали Матица српска, Српска академија наука и умјетност /САНУ/ и Завод за уџбенике.

Промоцији "Српске енциклопедије" присуствовали су и представници Владе АП Војводине, града Новог Сада, као и Српске православне цркве.
Image

User avatar
просвјета
Posts: 2392
Joined: 03.05.2013. 12:54
Location: Прњавор, Република Србска
Contact:

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by просвјета »

Драгољуб Збиљић: Зашто је опасна по Србе данашња четворолика језичка норма
Српска данашња језичка норма у четири лика (два изговора + два писма) нити је ваљано и практично решена норма за минимално српско језичко јединство и народно, и културолошко и социолошко обједињавање, нити је ваљано решење за друге народе у свету који би изабрали српски језик за учење и студирање. Та четворолика алтернативна нејединствена српска језичка норма опасна је по Србе, српску културу, цивилизацију и за будући идентитет у оквиру, код нас већ проглашене, „Европске уније без алтернативе“. Зато је изузетно важно да се српски државници, политичари, а пре свега српски научници за српски језик у институцијама што хитније састану, а свакако пре уласка у Европску унију (око 2020. године) и договоре о јединственој српској језичкој норми без данашњих штетних и неодрживих алтернативности...
http://www.srpskikulturniklub.com/cetvoroliko

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

O priči i pričanju
Besjeda, nešto duža od četiri stranice, koju je Ivo Andrić naslovio "O priči i pričanju", daje utisak zaokruženosti piščevog umjetničkog postupka


Ivo Andrić
Najnačajniji govor Ive Andrića je bez sumnje onaj koji je održao u Stokholmu, 10. decembra 1961. godine, prilikom primanja Nobelove nagrade. On je utoliko značajniji ukoliko se pomenu zvučna imena svjetskih kandidata koji su zajedno sa njim te godine konkurisali, a to su: Graham Grin, Lorens Darel, Karen Bliksen, Džon Stainbek i Alberto Moravija. U obrazloženju švedske Akademije, koje je pročitao dr Andrea Esterling navodi se, između ostalog, da je žiri "slijedio princip pravedne podjele među različitim zemljama, koji na svjetskom planu vrednuju pisce malih zemalja, pružajući im tako mogućnost da pokažu svoje djelo široj čitalačkoj publici na raznim jezicima svijeta".

Besjeda, nešto duža od četiri stranice, koju je Andrić naslovio O priči i pričanju, daje utisak zaokruženosti piščevog umjetničkog postupka. U uvodu sam pisac je naznačio dvije tematske cjeline o kojima će govoriti, a one se odnose na njegov zavičaj i na priču : "Neka mi je dopušteno da, primajući to priznanje, kažem nekoliko reči o toj zemlji i dodam nekoliko opštih razmatranja u vezi sa pripovedačkim delom koje ste izvoleli nagraditi".

U produžetku Andrić je nastavio da govori o svojoj domovini Bosni koja je "mala zemlja među svetovima", kako je rekao jedan naš pisac, čime je, kao što je poznato, odao poštovanje Petru Kočiću. Bosna je za Andrića ono što je za Dantea "Fiorenza mia" (PG. VI, 127), on nikad nije prestajao da živi u njoj, on ju je trajno, u magiji sjećanja, " uvek nosio u sebi". Bosna je postala apologetična intelektualna elevacija još od vremena Ex Ponta i Nemira i od vremena doktorske disertacije u kojoj je opisao Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine , pa do pripovijedaka i romana u kojima je definitivno izcezilirao njenu istoriju i mit.

Pričanju nema kraja

U drugom dijelu besjede Andrić se propituje o priči i pričanju, i kako na njihovu promjenu utiču vrijeme i različite prilike, mada je pamćenje trajno, i zato "pričanju nema kraja". Pričanje tako postaje slika svijeta sa svojim zakonima i tajnama koji se mogu odgonetnuti: "A ta priča kao da želi, poput legendarne Šeherezade, da zavara krvnika, da odloži neminovnost tragičnog udesa koji nam preti, produži iluziju života i trajanja".

Sličan primjer pričanja je Andrićeva pripovijetka Aska i vuk u kojoj "ovca-lepotica" igra svoju igru za život, kako su neki rekli, ili svoju igru sa smrću, kako su drugi smatrali, u kojoj umjetnost pobjeđuje svako zlo, čak i smrt. Da li čovječanstvo, kroz vjekove, priča samo sebi istu priču, pita se Andrić, da bi onda nastavio sa nizom retorskih pitanja. Da li pripovjedač priča sam sebi svoju priču, i uopšte, koji je pravi cilj pisanja?

Pisac zatim, u izvjesnom smislu, opravdava svoje pripovijedanje o prošlosti, kazuje o piscima istorijskih romana i povezuje prošlost i sadašnjost. U svemu tome, najvažnije je, kaže Andrić, "biti čovek". Pri tome pisac treba da osmisli čovjekovu sudbinu, mora je razumjeti "poistoveti sa njom, i svojim dahom i svojom krvlju je grejati, dok ne postane živo tkanje priče koju on želi da saopšti čitaocima, i to što lepše, što jednostavnije, i što ubedljivije".

Svoju ideju o istoriji, koju je još na početku svog spisateljskog rada definisao kao "predjel u kom se pravo i zaistinski zna ko je prav a ko kriv", sproveo je dosledno i sad mu ona služi da objasni sebe kao pisca istorijskih romana. I ne samo to.

Uopšte rečeno, Andrić smatra da bi pisac istorijskih romana mogao na svoje djelo da stavi "natpis" i "objašnjenje" – riječi su birane da terminološki što jasnije obilježe sintagmu "drevne reči": "Cogitavi dies antiquos et annos aeternos in mente habui" (Razmišljao sam o drevnim danima i sećao se godina večnosti).

Često sam se pitala: odakle je Andrić uzeo ovu maksimu? Šta ga je to inspirisalo?

Čime je prožeta njegova besjeda? I svako drugo pitanje moglo je biti važeće dok nisam otkrila da je Andrić bio nadahnut Psaltirom.

Čitajući Biblia Sacra (Vulgatae Editionis, Sixsti V, Pont. Max., Ratisbonae et Romae, 1914) na latinskom jeziku, sasvim slučajno sam otkrila da se radi o Ps. 76/77, 6.

Budući da se radi o značajnom otkriću o kojem se dosada, kako mi je poznato, u nauci nije znalo, nastavila sam istraživanje i otkrila da je i sv. Franjo Asiški bio nadahnut sadržajem istog psalma. Ipak, pitanje je, šta zapravo krije simbolica teologica ovog psalma. Svakako, malo i skoro ništa može da posluži strukturalna ili komparativna analiza psalma, bitno je njegovo simbolično i mitsko značenje.

Poetika psalma

Nadahnutost psalmskom simbolikom utiče da se definicija priče i pričanja u potpunosti doživi i osvijetli kao što to biva sa svakim drugim čovjekovim osjećanjem koje se u psalmu ogleda kao u ogledalu. Upravo to je i htio da postigne pisac. Isto tako sasvim je jasno da nije slučajno izabran ovaj psalm pod brojem 76/77.

Isto tako treba imati u vidu da su u Psaltiru podjednako značajna dva vremena: ono koje se odnosi na veliku biblijsku istoriju spasenja i ono koje se odnosi na svakidašnje vrijeme. Andrić je, kako se može vidjeti, izabrao psalm koji je tužbalica, a ona iziskuje intervenciju Boga, koja je efikasna, protiv svih prijetnji. U ovom objašnjenju istorijska komponenta, koja dejstvuje između slavne prošlosti i tragične sadašnjosti, ima posebnu vrijednost.

Psalmi izražavaju čovjekova osjećanja pred Bogom, oni su, u stvari, dijalog između Boga i čovjeka. T.S. Eliot definisao je poetiku psalama kao "baštu simbola i mašte".

Kao što su psalmi sinteza Starog zavjeta, Andrićeva besjeda o priči i pričanju je summa piščeve poetike. Otuda nije teško zaključiti da se Andrić u svojoj besjedi služi svim književnim sredstvima i da upotrebljava čitav jezički fond da bi opisao ono što se protivi čovjekovoj priči u vremenu i prostoru. Andrić dakle nalazi oslonac u molitvi Psaltira koje je, s pravom se može reći, ontološko objašnjenje njegove poetike koje nije moguće racionalno objasniti.

Ovaj podatak nameće i pitanje, da li Andrićeva lamentacija o sadašnjosti i o šutnji Boga ima autobiografsko značenje. A što se pak tiče molitve u Andrićevoj poetskoj vizuri, da li je ona pojam opšteg duhovnog kontinuiteta ili pojam stvarnosti piščeve ličnosti, u to nije moguće proniknuti. Sve se to, međutim, kako kaže Andrić na kraju svoje besjede, mora posmatrati kroz priču i pričanje koje je jedinstveno čovjekovo iskustvo, jer "pripovedač i njegovo delo ne služe ničemu ako na jedan ili na drugi način ne služe čoveku i čovečnosti".

Znači psalm , pod brojem 76/77 ;) :)
imam moćno pero - jezik srpski

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

1 Zborovođi. Uza žičana glazbala. Psalam. Asafov. Pjesma.

(76:2) Na glasu je Bog u Judeji, u Izraelu veliko je ime njegovo!

2 (76:3) U Šalemu je Šator njegov, na Sionu boravište.
3 (76:4) Tu polomi strijele lukovima, štitove, mačeve, sve oružje.
4 (76:5) Blistav si od svjetla, veličanstveniji od bregova drevnih.
5 (76:6) Opljačkani su oni koji bijahu jaki srcem, i san svoj snivaju - klonuše ruke svim hrabrima.
6 (76:7) Od prijetnje tvoje, Bože Jakovljev, skameniše se kola i konji.
7 (76:8) Strašan si ti, i tko da opstane kraj žestine gnjeva tvojega.
8 (76:9) S neba reče presudu - od straha zemlja zadrhta i zanijemje
9 (76:10) kad se diže Bog da sudi, da spasi uboge na zemlji.
10 (76:11) Jer će te i bijes Edoma slaviti, i preživjeli iz Hamata štovat će te.
11 (76:12) Zavjetujte i izvršite zavjete Jahvi, Bogu svojemu, svi oko njega neka donose darove Strašnome
12 (76:13) koji obuzdava oholost knezova, koji je strašan kraljevima zemlje.

1 Zborovođi. Po Jedutunu. Asafov.
Psalam. (77:2) Glasom svojim Bogu vapijem, glas mi se Bogu diže i on me čuje.

2 (77:3) U dan nevolje tražim Gospodina, noću mi se ruka neumorno pruža k njemu, ne može se utješit' duša moja.
3 (77:4) Spominjem se Boga i uzdišem; kad razmišljam, daha mi nestane.
4 (77:5) Vjeđe moje držiš, potresen sam, ne mogu govoriti.
5 (77:6) Mislim na drevne dane i sjećam se davnih godina;
6 (77:7) razmišljam noću u srcu, mislim, i duh moj ispituje:
7 (77:8) "Hoće li Gospodin odbaciti zauvijek i hoće li ikad još biti milostiv?
8 (77:9) Je li njegova dobrota minula zauvijek, njegovo obećanje propalo za sva pokoljenja?
9 (77:10) Zar Bog je zaboravio da se smiluje, ili je gnjevan zatvorio smilovanje svoje?"
10 (77:11) I govorim: "Ovo je bol moja: promijenila se desnica Višnjega."
11 (77:12) Spominjem se djela Jahvinih, sjećam se tvojih pradavnih čudesa.
12 (77:13) Promatram sva djela tvoja, razmatram ono što si učinio.
13 (77:14) Svet je tvoj put, o Bože: koji je bog tako velik kao Bog naš?
14 (77:15) Ti si Bog koji čudesa stvaraš, na pucima si pokazao silu svoju.
15 (77:16) Mišicom si izbavio narod svoj, sinove Jakovljeve i Josipove.
16 (77:17) Vode te ugledaše, Bože, ugledaše te vode i ustuknuše, bezdani se uzburkaše.
17 (77:18) Oblaci prosuše vode, oblaci zatutnjiše gromom i tvoje strijele poletješe.
18 (77:19) Grmljavina tvoja u vihoru zaori, munje rasvijetliše krug zemaljski, zemlja se zatrese i zadrhta.
19 (77:20) Kroz more put se otvori tebi i tvoja staza kroz vode goleme, a tragova tvojih nitko ne vidje.
20 (77:21) Ti si svoj narod vodio kao stado rukama Mojsija i Arona.

Evo ih , ništa bez Hrvata ;)
imam moćno pero - jezik srpski

User avatar
просвјета
Posts: 2392
Joined: 03.05.2013. 12:54
Location: Прњавор, Република Србска
Contact:

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by просвјета »

Србски или српски...
Image
Србијански глас wrote:Наиме, не само што је први речник штампан као “срБски” него и сам Вук о овом питању кореспондира са Владиком Лукијаном Мушицким, када му у свом писму наводи: “у Рјечнику ће србском бити описани готово сви обичаји србски”.

На овај део Мушицки одговара у свом следећем писму Караџићу речима: “србски, Србкиња мора остати… и Немци кажу Хабсбург, и ми љубко а не љупко… Да знам да ћете печатити Српски, а не Србски, расписивао бих на све стране и викао из петних жила да вам не дају ни крајцаре”.
http://srbijanskiglas.in.rs/index.php/n ... 88-sg-1388
http://www.magacin.org/2014/04/srbski-ili-srpski/

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

Predrag Kojović: Spomenik Mladiću je vrijeđanje žrtava i retuširanje historije 05. juni 2014. u 15:39
2117
11
POVEZANO
Predrag Kojović: Bosanski duh u Nojevoj barci



Spomen-ploča u čast ratnog zločinca Ratka Mladića postavljena je u sarajevskom naselju Vraca.

Ploču je postavila lokalna boračka organizacija Istočnog Novog Sarajeva.

Reakcije pristižu sa svih strana, a kako je za portal Radiosarajevo.ba kazao Predrag Kojović, poslanik Naše Stranke u Skupštini Kantona Sarajevo, ovaj potez direktno je vrijeđanje žrtava i retušira historiju.

Politički potez
''Svaki put kad se 'dodavanjem soli na ranu' vrijeđaju žrtve i retušira historija, ja osjećam sramotu da pripadam istoj etničkoj grupi kao Mladić i Karadžić i bez obzira sto sam svjestan da je koncept kolektivne krivice upravo ono čemu se karadžići i mladići nadaju ja, iako nisam odgovoran ZA njihove zločine osjećam moralnu odgovornost PRED njihovim zločinima i posljedicama'', kaže Kojović za Radiosarajevo.ba.

Dodaje da je posrijedi politički potez, a smatra da nije ni prvi ni posljednji put da se nešto slično dešava baš u predizborno vrijeme.

''Nije prvi put, a sigurno ni posljednji, da se političari u našim krajevima odluče na provokacije, kako bi u mjesecima pred izbore skrenuli pažnju s katastrofalnog stanja i još jedanput se izvukli od odgovornosti za materijalnu i kulturnu bijedu u kojoj žive oni koji su povjerovali njihovim obećanjima. Srećom, o ratnim, političkim i vojnim vođama, pravno relevantnu ocjenu donose Evropske instance koje ne učestvuju u našim političkim predizbornim kampanjama.''

Mjere "spomeničke retorzije"
''Prije ili kasnije, i ovu Mladićevu ploču, kao i neka druga obilježja širom Bosne i Hercegovine, lokalni ratni huškači će jednog dana morati ukloniti. Ratko Mladić je oličenje zla i ja se nadam da nećemo nasjesti na ovu provokaciju i prihvatiti rat simbolima i smišljati mjere 'spomeničke retorzije' - time bismo samo pomogli Dodikovoj partiji da izvrši dodatnu političku homogenizaciju stanovništva RS-a, koje je podobro podijeljeno oko vitalnih pitanja, i da nezasluženo dobiju još jedne izbore'', zaključuje Kojović na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba.

E.A., Radiosarajevo.ba

Ovo je grozno.Da neko ko nosi srpsko ime a možda i prezime daje ovakve izjave u javnost. I kao nije i ovo predizborni trik ali s druge strane one bosansko-srpske medalje.
Ajd eto , budite vi Bosanci a mi ćemo biti Srbi -- al trebali ste se prvo zapitati šta ste bili nekad jer na tim Vracama zajedno uklesani u kamenu leže i jedni i drugi i treći. I NI JEDNI NI DRUGI NI TREĆI NISU PREUZELI IKAKVU ODGOVORNOST ZA SPOMEN-PARK VRACA !NITI DRŽE POMENE , NITI SREĐUJU PARK... KO NI ISTOM SE BOGU NE MOLE
I OVI NAŠI PLOČOM NEKOM MIZERNOM NEŠTO OBILJEŽAVAJU.
PODJELITE PRVO PARK IZMEĐU SEBE , UDARITE MEĐU I ONAKO JE MEĐA :x PA ONDA UDARAJTE PLOČE I SVIRAJTE PJESME ZA SVE TRI KONFESIJE.

OVAKo, dođe čovjeku da se gorko zaplače kad shvati đe živi :? :(
Mi Srbi imamo želju da nekoga ko nam je nekad valjao tako perfektno šutnemo od sebe kao on naebe . Kao što
imam moćno pero - jezik srpski

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

FOTO: Ramazanske teravije će biti klanjane u Ferhadiji nakon 21 godinu 08. juni 2014. u 15:04

FOTO: Prošle su 22 godine od masakra u ulici Ferhadija
Da se ne zaboravi: U masakru u Ferhadiji stradalo je 26 naših sugrađana


Turska agencija za međunaronu saradnju i koordinaciju (TIKA) užurbano radi na dovršetku obnove banjalučke džamije Ferhadija. Najavljuju da će džamija do ramazana biti osposobljena za klanjanje teravih-namaza, a kompletna obnova bi trebala biti okončana do kraja ove građevinske sezone, javlja Anadolu Agency.

Direktor TIKA-e za Balkan i Istočnu Evropu Mahmut Cevik je predvodio visoku delegaciju Agencije u obilasku Ferhadije. Tom prilikom je kazao da TIKA, uporedo sa brojnim projektima u oblasti obrazovanja, zdravstva i drugih sektora, radi i na projektima očuvanja kulturno-hstorijske baštine BiH.

Kao primjere naveo je obnovu Konjičke ćuprije, Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Kuršumlije džamije u Maglaju, izgradnju Mevlevihane u Sarajevu, obnovu rodne kuće prvog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića u Bosanskom Šamcu i drugo.

Podsjetivši da je banjalučka džamija Ferhadija srušena u toku agresije na BiH, Cevik je kazao da će sad, nakon 21 godinu, u njoj ponovo biti obavljani namazi i molitve.
„Džamiju Ferhadija ćemo osposobiti za klanjanje namaza do predstojećeg svetog mjeseca ramazana, a do kraja tog mjeseca očekujemo da privedemo kraju i ostatak radova“, kazao je Cevik.

Istakavši da TIKA radi kompletan projekat ostatka obnove Ferhadije, što uključuje obnovu i objekta i dvorišta džamije, Cevik je dodao da će naredne sedmice biti provedena i preostala tenderska procedura za završne radove u džamiji.

Banjalučki muftija Osman Kozlić se i ovom prilikom zahvalio Turskoj za svesrdnu pomoć koju pruža BiH i kazao da je već izvjesno da će ovoramazanske teravije biti klanjane u Ferhadiji.

"Svi radovi će biti završeni u toku ove sezone. Trenutno se radi na uređenju i malterisanju unutrašnjosti džamije. Ostaje još kaligrafski i dekorativni dio posla, koji zahtijeva više vremena. Za dovršetak tih radova treba nam još dva do tri mjeseca“, kazao je muftija Kozlić.

Podsjetivši da je Ferhadija srušena 7. maja 1993. godine i da Islamska zajednica u BiH taj datum obilježava kao Dan džamija, Kozlić je kazao da je Ferhadija jedan od simbola Banje Luke i cijele BiH.

U toku agresije na BiH u periodu 1992.-1995. na prostoru BiH je porušeno 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.
Radovi na obnovi Ferhadije vode se pod nadzorom UNESCO-a i Komisije za očuvanje spomenika BiH.

TIKA je radove na obnovi Ferhadije započela u martu i oni se realiziraju u dvije faze. U prvoj fazi se radi na dovšretku ranije započetih radova na samom objektu džamije, te obnova dva turbeta i cijelog dvorišta džamije. U drugoj fazi će biti izvođeni radovi na dekoraciji, kao što su kaligrafski i drugi radovi, a koji će biti započeti u narednim danima.

Radiosarajevo.ba
E ovo me nervira , kad dođe u moje dvorište i zove me agresorom. Samo da je jezik mržnje ukinuti -ovaj svijet bi bio lijep --ko da sanjamo :roll: :smt001 :) ko da SANJAMO :P
imam moćno pero - jezik srpski

User avatar
KAMIKAZA
Posts: 15318
Joined: 20.05.2005. 05:50
Location: USA

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by KAMIKAZA »

Vazno je da se zavrsi do izbora,da mogu ovi ujedinjeni tu da proslave pobjedu. :P
Svi smo mi Kamikaze !!!
Besmrtnim se postaje umirući za drugoga !

User avatar
просвјета
Posts: 2392
Joined: 03.05.2013. 12:54
Location: Прњавор, Република Србска
Contact:

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by просвјета »

Да, у Рату за српски језик:
Литерарна секција СПКД "Просвјета" Прњавор је у сарадњи са прњаворским хоровима обиљежила 100 година упокојења С.С.Мокрањца у склопу додјељивања повеља и признања по овогодишњем конкурсу...

From us, to you for free ...

User avatar
просвјета
Posts: 2392
Joined: 03.05.2013. 12:54
Location: Прњавор, Република Србска
Contact:

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by просвјета »

ТАЊА БОШКОВИЋ: Сви су цркли да иду у Европу и пристају на прогон ћирилице

Image
У школама више не учимо сопствену традицију, уништавамо језик, не знамо национални плес, али зато учимо колико Шпанија има оваца. Губимо идентитет....
Last edited by просвјета on 01.07.2014. 11:06, edited 1 time in total.

User avatar
просвјета
Posts: 2392
Joined: 03.05.2013. 12:54
Location: Прњавор, Република Србска
Contact:

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by просвјета »

Србинда...
:D
ImageImage

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

---
Last edited by grlica on 12.07.2014. 00:41, edited 1 time in total.
imam moćno pero - jezik srpski

User avatar
VJESTICA
Posts: 466
Joined: 05.02.2012. 14:51

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by VJESTICA »

...
Grlice nemam ja zivaca za to,svake godine bih da prespavam te dane kad se opet i opet i opet ukopavaju ubijeni u Srebrenici.Jbt kao da je bila cistka njujorka.
"ne izazivaj zmiju ako nemas namjeru i moc da joj odsijeces glavu"

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

:(
imam moćno pero - jezik srpski

User avatar
VJESTICA
Posts: 466
Joined: 05.02.2012. 14:51

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by VJESTICA »

Sto si grlice tuzna?

MUSLIMANI...
Oni nisu sretni u Gazi
Oni nisu sretni u Libiji
Oni nisu sretni u Maroku
Oni nisu sretni u Tunisu
Oni nisu sretni u Jemenu
Oni nisu sretni u Iraku
Oni nisu sretni u Iranu
Oni nisu sretni u Pakistanu
Oni nisu sretni u Afganistanu
Oni nisu sretni u Siriji
Oni nisu sretni u Libanonu
Oni nisu sretni u Bahreinu..........
Dakle, gdje su sretni ?
Sretni su u Njemačkoj
Sretni su u Francuskoj
Sretni su u Engleskoj
Sretni su u Izraelu
Sretni su u Nizozemskoj
Sretni su u Belgiji
Sretni su u Španiji
Sretni su u Italiji
Sretni su u Australiji
Sretni su u SAD-u
Sretni su u Kanadi
Sretni su u Švedskoj
Sretni su u Norveškoj
Sretni su u Austriji
Sretni su u Švicarskoj
Sretni su čak i u Sloveniji....
Ukratko, oni su sretni u svim državama, koje nisu muslimanske.
A koga krive za svoju nesreću?
Ne Islam.
Ne njihovo vodstvo.
Ne sami sebe.
Oni krive države u kojima su sretni!
"ne izazivaj zmiju ako nemas namjeru i moc da joj odsijeces glavu"

grlica
Posts: 1867
Joined: 12.01.2012. 23:54

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by grlica »

imam moćno pero - jezik srpski

User avatar
VJESTICA
Posts: 466
Joined: 05.02.2012. 14:51

Re: Rat za srpski jezik i naciju

Post by VJESTICA »


"ZABORAV JE UBIJANJE ISTINE"
"ne izazivaj zmiju ako nemas namjeru i moc da joj odsijeces glavu"

Post Reply