Poljoprivredna proizvodnja, problemi, sugestije, ideje . . .
http://tbn0.google.com/images?q=tbn:Pve ... vkovic.jpg
Ja cu vas u svemu podrzati
Draga braco i sestre i ja sam seljka na vlasti.
Samo da produzim mandat pa cu ja vama pomoci(al u k***u)
ovo je govor Presednika
Ja cu vas u svemu podrzati
Draga braco i sestre i ja sam seljka na vlasti.
Samo da produzim mandat pa cu ja vama pomoci(al u k***u)
ovo je govor Presednika
ubenica nije samo šecerna vodica
2/8/2005
Ima dosta podataka koji navode na zakljucak kako lubenica izvorno potice s ruba pustinje Kalahari. Poznati istraživac David Livingstone 1850 godine ju je tamo našao u izobilju!
Zemlja lubenice je Kina jer je i sada jedan od najvecih proizvodaca. Tokom 13 stoleca Maori su lubenicu doneli u Evropu gdje je i danas ima u svim toplim klimatima, a putem robova – otišla je u Ameriku Na osnovu podataka USDA za 1997 godinu, lubenica se kultiviše u 90 zemalja sveta pa i u našoj.
Vrlo je ukusno vodenasto voce, tamnozelene ili šarene kore i crvene ili žute sredine, težine do 10 kg i više. Plod sadrži preko 90% vode, vrlo malo belancevina i 10% vocnog šecera. Od vitamina sadrži karotine, vitamine grupe B i malo vitamina C. Od minerala sadrži kalijum, magnezijum, fosfor, kalcijum, cink, gvožde i bakar. Dobar je izvor beta karotena i likopena.
Energetska vrednost u 100 grama iznosi 88 kJ (21 kcal). Zbog velikog sadržaja vode odlicno gasi žed. U ishrani se koristi sveža, u vocnim salatama i za pravljenje slatkog. Povoljno deluje na rad organa za varenje i izlucivanje vode iz organizma.
2/8/2005
Ima dosta podataka koji navode na zakljucak kako lubenica izvorno potice s ruba pustinje Kalahari. Poznati istraživac David Livingstone 1850 godine ju je tamo našao u izobilju!
Zemlja lubenice je Kina jer je i sada jedan od najvecih proizvodaca. Tokom 13 stoleca Maori su lubenicu doneli u Evropu gdje je i danas ima u svim toplim klimatima, a putem robova – otišla je u Ameriku Na osnovu podataka USDA za 1997 godinu, lubenica se kultiviše u 90 zemalja sveta pa i u našoj.
Vrlo je ukusno vodenasto voce, tamnozelene ili šarene kore i crvene ili žute sredine, težine do 10 kg i više. Plod sadrži preko 90% vode, vrlo malo belancevina i 10% vocnog šecera. Od vitamina sadrži karotine, vitamine grupe B i malo vitamina C. Od minerala sadrži kalijum, magnezijum, fosfor, kalcijum, cink, gvožde i bakar. Dobar je izvor beta karotena i likopena.
Energetska vrednost u 100 grama iznosi 88 kJ (21 kcal). Zbog velikog sadržaja vode odlicno gasi žed. U ishrani se koristi sveža, u vocnim salatama i za pravljenje slatkog. Povoljno deluje na rad organa za varenje i izlucivanje vode iz organizma.
KAMIKAZA
KOD MENE NA FARMI SE UZIVA !!!
http://www.onlinewahn.de/b104.htm
http://www.onlinewahn.de/b72.htm
A BAS UZIVAJU NEMA STA
--------------------------------------------------------------------------------
salcn
STA SE STIDIS STAVI SLIKU
-------------------------------------------------------------------------------------
Ženska grud je voćka čudnovata...
Talijanski seksolog tvrdi da je za pogađanje ženske ćudi oblik grudi mnogo pouzdaniji pokazatelj od, recimo, natalnog horoskopa. Pa, evo njegovih nalaza. Pošto kupili, poto prodali...
Oblik ženske dojke ukazuje na njen karakter, baš kao i njezin horoskopski znak", tvrdi Piero Lorenzoni, koji je grudi usporedio s voćem i iz toga izvukao zanimljive zaključke.
DOBRA USPOREDBA A VI ODLUCITE STA JE SLADJE !!!!!!!!
KOD MENE NA FARMI SE UZIVA !!!
http://www.onlinewahn.de/b104.htm
http://www.onlinewahn.de/b72.htm
A BAS UZIVAJU NEMA STA
--------------------------------------------------------------------------------
salcn
STA SE STIDIS STAVI SLIKU
-------------------------------------------------------------------------------------
Ženska grud je voćka čudnovata...
Talijanski seksolog tvrdi da je za pogađanje ženske ćudi oblik grudi mnogo pouzdaniji pokazatelj od, recimo, natalnog horoskopa. Pa, evo njegovih nalaza. Pošto kupili, poto prodali...
Oblik ženske dojke ukazuje na njen karakter, baš kao i njezin horoskopski znak", tvrdi Piero Lorenzoni, koji je grudi usporedio s voćem i iz toga izvukao zanimljive zaključke.
DOBRA USPOREDBA A VI ODLUCITE STA JE SLADJE !!!!!!!!
Voćnjak
Obradu zemljišta vršim motokultivatorom i uglavnom ručno motikom
i ručnim plugom.Posebnu pažnju i negu posvećujem mladom voću i
lozi od sadnje do početka obimnijeg rađanja.Voćnjak redovno đubrim
pored mineralnog đubriva koristim stajnjak svake druge ili treće godine
ali ga pre rastvaranja stavljam u glistinjak da ga Kalifornijske gliste
prerade i oplemene.
Što se tiče zaštite voća od insekata, hemijska sredstva za zaštitu sam sveo
na minimum i uglavnom koristim biopreparate koje sam sremam.
Dobar kvalitet voća zavisi od niza faktora kao što su; sorta ili voćna vrsta,
podneblje na kome uspeva, položaj i kvalitet zemljišta, blagovremena
zaštita i navodnjavanje po potrebi. Veoma su bitni i obrada zemljišta
vrsta đubrenja, stručno orezivanje rodnih grana i lastara a najviše od
vremenskih prilika i broja sunčanih dana naročito od početka da kraja
zrenja voća.
Pored obrade zemljista i zastite voca od stetocina kako bi se obezbedili
svi uslovi da se dobije dobar plod,vocke je potrebno obrezivati.
Obradu zemljišta vršim motokultivatorom i uglavnom ručno motikom
i ručnim plugom.Posebnu pažnju i negu posvećujem mladom voću i
lozi od sadnje do početka obimnijeg rađanja.Voćnjak redovno đubrim
pored mineralnog đubriva koristim stajnjak svake druge ili treće godine
ali ga pre rastvaranja stavljam u glistinjak da ga Kalifornijske gliste
prerade i oplemene.
Što se tiče zaštite voća od insekata, hemijska sredstva za zaštitu sam sveo
na minimum i uglavnom koristim biopreparate koje sam sremam.
Dobar kvalitet voća zavisi od niza faktora kao što su; sorta ili voćna vrsta,
podneblje na kome uspeva, položaj i kvalitet zemljišta, blagovremena
zaštita i navodnjavanje po potrebi. Veoma su bitni i obrada zemljišta
vrsta đubrenja, stručno orezivanje rodnih grana i lastara a najviše od
vremenskih prilika i broja sunčanih dana naročito od početka da kraja
zrenja voća.
Pored obrade zemljista i zastite voca od stetocina kako bi se obezbedili
svi uslovi da se dobije dobar plod,vocke je potrebno obrezivati.
Vidim da se razumijete u ove stvari:
ZATO IMAM JEDNO PITANJE :
GDJE MOGU DA NABAVIM SADNICE STARIH SORTI VOCA TJ:KRUSKE KARAMUTA I JABUKE MISLIM DA SE U NARODU ZVALA CRVENIKA ?
SIT SAM OVIH NISKI VOCAKA KOJE TRAJU PAR GODINA ;ZASADIO BI TO VOCE KOJE TRAJE 100 GODINA ;DA BAR PO STARE DANE PECEM PRAVU RAKIJU.
ZATO IMAM JEDNO PITANJE :
GDJE MOGU DA NABAVIM SADNICE STARIH SORTI VOCA TJ:KRUSKE KARAMUTA I JABUKE MISLIM DA SE U NARODU ZVALA CRVENIKA ?
SIT SAM OVIH NISKI VOCAKA KOJE TRAJU PAR GODINA ;ZASADIO BI TO VOCE KOJE TRAJE 100 GODINA ;DA BAR PO STARE DANE PECEM PRAVU RAKIJU.
Svi smo mi Kamikaze !!!
Besmrtnim se postaje umirući za drugoga !
Besmrtnim se postaje umirući za drugoga !
KOD MENE NA FARMI SE UZIVA !!!
http://www.onlinewahn.de/b104.htm
http://www.onlinewahn.de/b72.htm
KAMI KAMI
http://www.onlinewahn.de/b104.htm
http://www.onlinewahn.de/b72.htm
KAMI KAMI
GDJE MOGU DA NABAVIM SADNICE STARIH SORTI VOCA
GDJE MOGU DA NABAVIM SADNICE STARIH SORTI VOCA TJ:KRUSKE KARAMUTA I JABUKE MISLIM DA SE U NARODU ZVALA CRVENIKA ?
imas u trnu u balja luci veliki izbor sadnica, neznam tacno adresu ali cu se raspitati.
imas u trnu u balja luci veliki izbor sadnica, neznam tacno adresu ali cu se raspitati.
Re: GDJE MOGU DA NABAVIM SADNICE STARIH SORTI VOCA
Pa ako si bas toliko zagrijan ovdje mozes pronaci adresu http://www.gusacanka.comKAMIKAZA wrote:GDJE MOGU DA NABAVIM SADNICE STARIH SORTI VOCA TJ:KRUSKE KARAMUTA I JABUKE MISLIM DA SE U NARODU ZVALA CRVENIKA ?
.
Institut za vocarstvo "Prof. dr Nikola Mićić" Banjaluka,TRNdusko84 wrote: imas u trnu u balja luci veliki izbor sadnica, neznam tacno adresu ali cu se raspitati.
Inace mislim da je dekan Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci.
Ovo bi moglo biti od velikog znacaja.Ako su sadnice i skuplje nego na buvljaku,al sigurno imaju i razlog ZASTO.
Ovaj post je pisan iskljucivo radi povecanja ukupnog broja postova u mom profilu i ni u kom slucaju ne odrazava moje stvarno misljenje o doticnoj temi.
Preteča piva
Napitak je izvanredan energetski dodatak ishrani u vreme posta. Pripreman je tako što se, pored žitarica, dodavao i med.
Pre nego što je pivo počelo da se proizvodi industrijski, postojale su različite, domaće varijante ovog fermentisanog napitka. U pravoslavnim manastirima, na primer, pripreman je tako što se, pored žitarica, dodavao i med. Tako je ovaj napitak predstavljao izvanrednu energetsku dopunu oskudne ishrane u vreme posta.
Po jednoj od manastirskih receptura, napitak tamne boje monasi pripremaju u sudu zapremine dvadesetak litara, u koji se sipa osamnaest litara vode, 300 grama proprženog ječma i 20 grama hmelja. Od momenta ključanja, kuva se 60 minuta. Zatim se u tečnost spusti zavezana platnena vrećica u kojoj je šaka kukuruznog brašna i još sat nastavi kuvanje.
Prohladena tečnost se procedi kroz retku lanenu tkaninu, uspe pola litre meda i meša dok se ne rastopi. U mlakoj masi se rastvori i 20 grama kvasca, a potom se ostavi na toplom. Po završetku fermentacije opet se procedi i razliva u boce, koje treba hermetički zatvoriti. Posle dva-tri dana napitak se može koristiti, najbolje rashlađen.
Napitak je izvanredan energetski dodatak ishrani u vreme posta. Pripreman je tako što se, pored žitarica, dodavao i med.
Pre nego što je pivo počelo da se proizvodi industrijski, postojale su različite, domaće varijante ovog fermentisanog napitka. U pravoslavnim manastirima, na primer, pripreman je tako što se, pored žitarica, dodavao i med. Tako je ovaj napitak predstavljao izvanrednu energetsku dopunu oskudne ishrane u vreme posta.
Po jednoj od manastirskih receptura, napitak tamne boje monasi pripremaju u sudu zapremine dvadesetak litara, u koji se sipa osamnaest litara vode, 300 grama proprženog ječma i 20 grama hmelja. Od momenta ključanja, kuva se 60 minuta. Zatim se u tečnost spusti zavezana platnena vrećica u kojoj je šaka kukuruznog brašna i još sat nastavi kuvanje.
Prohladena tečnost se procedi kroz retku lanenu tkaninu, uspe pola litre meda i meša dok se ne rastopi. U mlakoj masi se rastvori i 20 grama kvasca, a potom se ostavi na toplom. Po završetku fermentacije opet se procedi i razliva u boce, koje treba hermetički zatvoriti. Posle dva-tri dana napitak se može koristiti, najbolje rashlađen.