Privatizacija - pljacka stoljeca

[samuraj]

Žalosno jest,ja i pozivam sve te radnike da se masovnije uključe u dešavanja i podrže aktivnosti u tom pravcu pa ko god da ih organizuje.
Samo ne može se glasati za tajkune u privatizaciji a podržavati akcionare.Ne može se i tamo i ovamo

[samuraj]

Nisam tehal nešto pomogao akcionare,jednom sam pratio okupljanje u banjaluci čisto posmatrao,nije to loše ali treba više ljudi,uz izmjene zakona bi išlo.
Ja bih rado ali čekam masovnije okupljanje.

[oko_sokolovo]

Nešto te ne razumijem samuraju,ko je po tebi odgovoran za stanje u akcionarskim društvima pa valjda je postojeće udruženje uspjelo svojim aktivnostima spriječiti totalno nestajanje u bar 30 preduzeća.
Kad već kritikuješ trebalo bi da kažeš koliko si ti pomogao u spašavanju preduzeća.

Једном нику, удара носталгија по презимену, ал, брате и по прошлости!

[Ognjen Buco Jugović]

UNIŠTAVANJE PREDUZEĆA "TEHNORAD DERVENTA"

Video klip vezan za uništavanje preduzeća "Tehnorad" a.d. Derventa možete pogledati na :



„Tehnorad“ a.d. Derventa je preduzeće koje se nalazilo bukvalno na prvoj borbenoj liniji u gradu koji je bio najporušenija opština Bosne i Hercegovine i poslije Vukovara grad koji je pretrpio najveća razaranja od svih gradova i opština sa prostora bivše Jugoslavije. Za vrijeme nesretnog rata nijedna od zaraćenih strana iz fabrike nije ništa iznijela , sve mašine i sva oprema ostali su nedirnuti, tako da je već ratne 1993. godine „Tehnorad“ ponovo krenuo sa radom.

Ono što nije uspio da uništi rat, za vrlo kratko vrijeme je uništio Dušanić Petar.

Kuponima stare devizne štednje je kupio 30% kapitala preduzeća, a upravu je formirao na način što je na prevaru zastupao i male akcionare koji niti njemu, niti njegovom privatnom preduzeću „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, ni sa njim povezanim licima nikada nisu dali nikakvu punomoć za zastupanje.

Od niza krivičnih djela koja je Dušanić Petar (i sa njim povezana lica počinio) , navešćemo samo neka :
- prevara prilikom zastupanja malih akcionara (nezakonite sve sve odluke skupštine akcionara)
- uništavanje cjevovoda kojim je preduzeće bilo spojeno na gradsku toplanu i nezakonita izgradnja benzinske pumpe preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor na zemljištu preduzeća „Tehnorad“ a.d. Derventa
- krađa - pljačka mašina i opreme
- prouzrokovanje stečaja nesavjesnim poslovanjem dovođenje preduzeća u stanje stečaja
- zloupotreba lažnog stečaja
- zlopotreba u stečajnom postupku
- zloupotreba ovlašćenja u privredi
- nesavjesno privredno poslovanje
- zaključivanje štetnih ugovora
- utaja poreza i doprinosa
- prouzrokovanje nesposobnosti preduzeća da pravovremeno plaća poreske obaveze

Prevara prilikom zastupanja malih akcionara (nezakonite sve odluke skupštine akcionara) Struktura kapitala preduzeća , po Knjizi akcionara izdatoj od strane Centralnog registra hartija od vrijednosti a..d Banjaluka je sledeća : 29,99% kapitala se vodilo na Dušanić Petra , a od nedavno na Dušanić Slavišu, 9,99% na Fond PIO, a 5% kapitala na fond za restituciju. Ostalih 55% kapitala se vodilo na male akcionare, konkretno na 486 malih akcionara.
dokaz : Lista akcionara preduzeća „Tehnorad“ a.d. Derventa sa danom 03.09.2012. godine izdata od strane CRHOV a.d. Banjaluka
Iz navedene strukture kapitala se može zaključiti da se bez učešća malih akcionara nije mogla održati nijedna skupština akcionara. Najveći broj njih je imao prebivalište na području opština Modriča , od čega je najviše građana koji su izbjegli sa područja opštine Zavidovići. Dušanić Petar je od tih građana na prevaru uzeo vaučere, lažno im prikazujući da on i njegovo privatno preduzeće „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor mogu od građana otkupljivati vaučere, za vaučere su obećali ili robu ili novac. Nakon što je na prevaru prikupio njihove vaučere, bez njihovog pitanja , znanja i saglasnosti je te vaučere uložio u preduzeće „Tehnorad“ a.d. Derventa, a da bi sebi osigurao kvorum na skupštinama, Dušanić Petar je prevario i slagao ostale akcionare, govoreći im da on zastupa male akcionare iz Modriče, što nije tačno.
Dušanić Petru , njegovom privatnom preduzeću „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, niti bilo kome sa njima povezanima, nikada mali akcionari nisu dali punomoć da ih zastupa, što znači su sve skupštine akcionara, kao i sve odluke koje su donesene na tim skupštinama ništave.

Dušanić Petar je u AD „Tehnorad“ Derventa postupao slično kao u drugim preduzećima : na osnovu nezakonitih punomoći za prodaju vaučera, Dušanić Petar je po svom nahođenu ulagao vaučere u preduzeća gdje je on htio, nakon čega su ti vaučeri postajali akcije. Takođe je, kao i u ostalim preduzećima, Dušanić Petar u preduzeća ulagao vaučere građana koji nisu iz opštine u kome se nalazi preduzeće , tako je u preduzeća iz Prnjavora ulagao vaučere građana sa područja opštine Gradiška ( slučaj TP „Promet“ a.d. Prnjavor) ili Doboja (slučaj „Metalka“ a.d. Prnjavor i „Prnjavorekspres“ a.d. Prnjavor), preduzeća iz Banjaluke , vaučere građana sa područja opština Prnjavor , Modriča, Doboj i Teslić – preduzeća „Metal“ a.d. Banjaluka i „Palas“ a.d. Banjaluka ...) . U konkretnom slučaju preduzeća „Tehnorad“ a.d. Derventa, Dušanić Petar je ulagao vaučere građana sa područja opštine Modriča.
Po modelu privatizacije koji je na papiru bio pravedan (dok se o njemu u stvarnosti, na osnovu efekata privatizacije, može govoriti kao o smišljenom nametanju građanima Republike Srpske takvih životnih uslova koji bi za posljedicu mogli imati istrebljenje naroda – genocid) i po kojem su građani , vaučer privatizacijom dobili 55% kapitala, postojale su grupe građana koje su bile favorizovane : borci vojske Republike Srpske, ratni vojni invalidi i porodice palih boraca VRS. Nezakonitom privatizacijom , umjesto da u skladu sa zakonom budu favorizovani, pripadanici pomenutih kategorija su bili najviše oštećeni.
Među pomenutih 486 malih akcionara , nalaze se gospodin Tripić Bogoljub i njegova supruga Draginja. Gospodin Tripić Bogoljub je dobio 184 vaučera (po osnovu pogibije sina Tripić Stojana , pripadanika Vojske Republike Srpske, kao i na osnovu učešća Tripić Bogoljuba u ratu ) , a njegova supruga Draginja je dobila 20 vaučera. Preko sredstava informisanja su Dušanić Petar i njegovo privatno preduzeće „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor 2001. godine davali saopštenja za javnost u kojima su pozivali građane da im daju svoje vaučere, za šta su obećavali dati novac ili robu. Gospodin Tripić Bogoljub je bio uvjeren da nadležni organi Republike Srpske stoje iza nekoga ko javno preko svih medija poziva građane da mu daju svoje vaučere, a kako je veliki broj građana već predao svoje vaučere Dušanić Petru, tako su postupili i gospoda Tripić Bogoljub i njegova supruga Draginja. U prostorijama preduzeća „Agropromet“ Modriča (koje je takođe nezakonito privatizovao Dušanić Petar) , gospodin Tripić Bogoljub je 2001. godine dao punomoć Petru (Milovoja) Dušaniću da u njegovo i ime njegove supruge može izvršiti prenos vaučera sa privatizacionog računa jednog ili više preduzeća koja se privatizuju, da može vaučere prenijeti na privatizacioni fond, da može vaučere prodati ili pokloniti trećim licima.
dokaz : Punomoć Tripić Bogoljuba Dušanić Petru , iz 2001. godine
dokaz : Punomoć Tripić Draginje Dušanić Petru, iz 2001. godine

Kako je već navedeno, avgusta 2002. godine Komisija za hartije od vrijednosti je sve ugovore i punomoći koje je Dušanić Petar potpisao sa desetinama hiljada građana , proglasila ništavim.
dokaz : Rješenja Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske 01-011-1346/02 i broj 01-011-1347/02 od 20.08.2002. godine, objavljena u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 74/02.

Direkcija za privatizaciju RS dana 22.06.2001. godine gospodinu Tripić Bogoljubu šalje Potvrdu o rezultatima Vaučer ponude za lica i Fond, kojom ga obavještava da je njegovih 184 vaučera uloženo u Osnovno državno preduzeće „Tehnorad“ p.o. Derventa, preduzeće za projektovanje, proizvodnju i montažu metalnih konstrukcija i opreme, te da on po tom osnovu ima 6.436 akcija, odnosno 0,490263% akcija u preduzeću.
dokaz : Potvrda Tripić Bogoljubu od Direkcije za privatizaciju RS o rezultatima Vaučer ponude za lica i Fond , od dana 22.06.2001. godine

Direkcija za privatizaciju RS dana 24.07.2001. godine gospodinu Tripić Bogoljubu šalje Obavijest kojom ga izvještava da je Vlada Republike Srpske privremeno povećala broj članova upravnih odbora za dva člana u preduzećima u kojima su vaučere uložila fizička lica, te je gospodin Tripić Bogoljub Rješenjem Vlade Republike Srpske broj 02-020-1179/01 od 10.07.2001. godine imenovan u upravni odbor preduzeća ODP „Tehnorad“ P.O. Derventa do sazivanja skupštine akcionara.
dokaz : Obavijest Direkcije za privatizaciju RS broj 2860-01/01 od 24.07.2001. godine

Po dobijanju pomenute Obavijesti, gospodin Tripić je kontaktirao nadležne u Direkciji za privatizaciju RS , od kojih je dobio informaciju da će biti pozvan iz preduzeća „Tehnorad“ Derventa, što se nikada nije desilo.

Desilo se to da je Dušanić Petar prevario akcionare na prvoj skupštini akcionara, govoreći im da on zastupa male akcionare , za šta je kao potvrdu dao pomenute punomoći koje je Komisija za hartije od vrijednosti RS proglasila ništavim.
Zahvaljujući krivičnom djelu prevare, Dušanić Petar je formirao upravu preduzeća , koja je ubrzo potpuno uništila preduzeće „Tehnorad“ a.d. Derventa.

Odmah po dolasku u preduzeće, 2001. godine, Dušanić Petar je rekao da je on preduzeće kupio (iako je kupovinima stare devizne štednje kupio samo 30% kapitala, Dušanić Petar se u preduzeću „Tehnorad“ a.d. Derventa ponašao kao i u desetinama drugih preduzeća u kojima je postao vlasnik dijela kapitala – kao da je to njegova ćaćevina i kao da može sa višedecenijski stvaranom imovinom i zatečenim radnicima raditi šta hoće) prvenstveno radi atraktivne lokacije , rekao je da je u pitanju posao i da tu nema emocija, ne interesuje ga dalja sudbina radnika i preduzeća, rekao je da u poslu za njega nema nikakvih emocija i da kada je posao u pitanju, on nema emocija ni prema svom rođenom ocu Milivoju. Rekao je da će njegovo preduzeće u narednih godinu dana krenuti u i izgradnju 30 benzinskh pumpi, od čega će njegovi radnici raditi 3 pumpe, dok će ostalih 27 pumpi raditi radnici „Tehnorad“ a.d. Derventa, rekao je takođe da je obezbijedio dugoročni posao sa italijanskim poslovnim partnerom.
Umjesto gradnje benzinskih pumpi i razvoja preduzeća, Dušanić Petar se svojski potrudio da se „Tehnoradu“ satre svaki trag.

Uništavanje cjevovoda kojim je preduzeće bilo spojeno na gradsku toplanu i nezakonita izgradnja benzinske pumpe preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor na zemljištu preduzeća „Tehnorad“ a.d. Derventa prvi konkretan posao koji je Dušanić Petar uradio , bio je uništavanje cjevovoda kojim je preduzeće bilo povezano na gradsku toplanu. Na ulazu u preduzeću bilo je čvorište cjevovoda, koje je uništeno da bi tu Dušanić Petar mogao da izgradi benzinsku pumpu za svoje privatno preduzeće „Kompanija Dušanić“.
Time je „Tehnorad“ a.d. Derventa ostao bez mogućnosti da ima grijanje.
Što je još gore, cjevovodom „Tehnogasa“ su bila povezana i ostala preduzeća iz industrijske zone Derventa sa desne strane puta Derventa – Banjaluka, čime je i nekoliko ostalih preduzeća onemogućeno da koristi usluge grijanja?!
Dakle, generacijama dervenćana je bilo potrebno da izgrade industrijsku zonu i obezbijede sve potrebne uslove za rad, a Dušanić Petar je za nekoliko dana sve to obesmislio.
Nije jasno kako su mu nadležni opštinski i pogotovo državni organi dozvolili uništavanje cjevovoda i izgradnju benzinske pumpe, što nikako nije moglo biti u regulacionom planu, jer je tu bilo čvorište cjevovoda.
Nezakonito izgrađena benzinska pumpa još radi, ali grijanja više nema.

Krađa - pljačka mašina i opreme Dušanić Petar je ubrzo nakon što je kupio državni dio kapitala i nakon što je nezakonito formirao organe preduzeća, počeo sa pljačkanjem imovine preduzeća.
- vanjski kran navodno prodat u staro gvožđe preduzeće je imalo veliki građevniski kran koji je po šinama kretao po fabričkom krugu i služio za utovar i istovar profila i konstrukcija. Kran je bio u ispravnom stanju, ali ga je Dušanić Petar navodno prodao u preduzeće „Sirovinaprodukt“ a.d. Doboj kao staro gvožđe . Kažemo „navodno“ jer je potrebno napomenuti da je Dušanić Petar državni dio kapitala preduzeća „Sirovinaprodukt“ a.d. Doboj kupio za 353.817 KM kuponima stare devizne štednje, što navodi na sumnju da je vanjski kran, obzirom da je bio upotrebljiv, ustvari , ne prodat kao staro gvožđe, već preprodan za mnogo veći novac od prikazanog – ako je uopšte išta i prikazano vezano za pomenuti „posao“.
- velike škare za sječenje lima debljine 12mm i velika presa za savijanje lima debljine 12 mm februara mjeseca 2003. godine Dušanić Petar je naredio da se pomenute mašine odvezu iz preduzeća „Tehnorad“ a.d. Derventa u Banjaluku na navodni remont. Opet kažemo „navodni“ , jer su mašine bile ispravne i nije im bio potreban nikakav remont .
Po informacijama koje posjedujemo, Dušanić Petar je u preduzeće „Tehnorad“ a.d. Derventa poslao radnike preduzeća „Metalka“ a.d. Prnjavor Vasić Dragoslava –Cocu i Radošević Obrada, koga Dušanić Petar zove Crvo, da pomognu u demontaži pomenute dvije mašine.
Dušanić Petar je , kako smo informisani, namjerno tražio da se mašine „remontuju“ u februaru, jer je zima bila oštra i radi loših uslova u fabrici je bilo manje radnika i manje se ko imao buniti. Izvoženju mašina iz preduzeća se najviše protivio radnik Miletić Boro, koji je govorio „Ako sada dozvolimo da mašine izađu iz kruga fabrike, nikada ih više nećemo vidjeti“. Miletić Boro je prvi dobio otkaz ugovora o radu. Bio u pravu po pitanju sudbine mašina – nakon što ih je Dušanić Petar izvezao u nepoznatom pravcu, nikada više nisu vraćene u preduzeće.
Po infromacijama koje posjedujemo, mašine su svo vrijeme od tog februara 2003. godine do danas u preduzeću „Metalka“ a.d. Prnjavor, jedna u pogonu male bravarije, a druga u pogonu za održavanje.
- automatizovana mašina za oluke , takođe otišla na „remont“ sa koga se nikada više nije vratila .
Mašina je kupljena pred sami rat, savremena i gotovo nekorištena.
- tokarski stroj takođe je jedna od mašina preduzeća koja nije preživjela Dušanićev „remont“

Prouzrokovanje stečaja nesavjesnim poslovanjem dovođenje preduzeća u stanje stečaja poslovanje preduzeća od momenta kupovine državnog dijela kapitala od strane Dušanić Petra i formiranja uprave je bilo nezakonito iz razloga što su skupštinske odluke zasnovane na krivičnom djelu prevare.
Dušanić Petar je otuđio imovinu preduzeća i podredio svo poslovanje „Tehnorad“ a.d. Derventa sebi i svom privatnom preduzeću „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor. Svi poslovi preduzeća su obavljani sa njegovim privatnim preduzećem ili preduzećima povezanim sa Dušanić Petrom. Poslovanje je bilo suprotno zakonu i dobrim poslovnim običajima.
Dušanić Petar je izdao pod zakup hale od kojih preduzeće „Tehnorad“ a..d Derventa nikada nije imalo nikakvu korist, a po informacijama koje posjedujemo, novac od zakupa ide direktno Dušanić Petru, ne fakturiše se zakup, ne izdaju fiskalni računi, što znači da i na ovoj transakciji Dušanić Petar izbjegava plaćanje poreza.
Uz Dušanić Petra, najveću odgovornost za uništavanje preduzeća „Tehnorad“ a.d. Derventa snosi Marić Slaven iz Dervente koji je imenovan za direktora preduzeća. Marić Slaven je u dugogodišnjoj vezi sa Dušanić Sanjom , kćerkom Dušanić Petra, radi čega se može smatrati povezanim licem sa Dušanić Sanjom, Dušanić Petrom i preduzećem „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor.
Marić Slaven je u svojstvu zakonskog zastupnika preduzeća „Tehnorad“ a.d. Derventa dana 06.04.2012. godine podnio Osnovnom sudu Doboj prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad „Tehnorad“ a.d. Derventa. Osnovni sud Doboj je dana 03.05.2012. godine donio rješenje o pokretanju predstečajnog postupka (postupka za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka).
dokaz : Rješenje Osnovnog suda Doboj broj 60 0 ST 016455 12 ST od 03.05.2012. godine
Očigledno je da Marić Slaven nije dao potpune i istinite informacije vezane za stečaj preduzeća , a prije svega nije naveo cjelokupnu imovinu koja pripada preduzeću „Tehnorad“ a.d. Derventa : nije naveo da je preduzeće vlasnik mašina koje je Dušanić Petar otuđio iz Društva, nije naveo da je Dušanić Petar nezakonito uništio cjevovod i na ulazu u „Tehnorad“ a.d. Derventa napravio benzinsku pumpu, nije naveo da su sredstva od zakupa davana Dušanić Petru u gotovini, da pomenuta sredstva nisu uplaćivana na žiro-račun preduzeća, te da Dušanić Petar nije izdavao fakture i fiskalne račune za zakup, što znači da nije plaćao porez ...
Osnovni sud Doboj je dana 18.06.2012. godine donio rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad dužnikom „Tehnorad“ a.d. Derventa. U obrazloženju rješenja je navedeno da je predlagač (Marić Slaven, koji je u dugogodišnjoj vezi sa Dušanić Sanjom, kćerkom Dušanić Petra) ostao kod prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, ističući da i dalje stoje razlozi izneseni u prijedlogu otvaranja stečajnog postupka, jer je račun blokiran, postoje zaključci o izvršenju sudskih odluka, te izvršena pljenidba nekretnina od strane Poreske uprave. Sud je dalje naveo da stečajni dužnik ne obavlja poslovnu djelatnost, jedini zaposleni je direktor , postoje obaveze koje se ne mogu ispuniti.
dokaz : Rješenje Osnovnog suda Doboj broj 60 0 ST 016455 12 ST od 18.06.2012. godine

Marić Slaven je bio dužan da u stečajnom postupku dati potpune i istinite informacije o imovini preduzeća, što očigledno nije učinio
Na osnovu naprijed navedenog, više je nego jasno da su i u slučaju „Tehnorad“ a.d. Derventa nikako nije smio pokrenuti stečajni postupak, već je protiv Dušanić Petra i sa njim povezanih lica trebalo podići optužnicu radi najtežih oblika privrednog kriminala.

Nije jasno kako nadležno tužilaštvo, obzirom da im je u skladu sa članom 52. Zakona o stečajnom postupku (prečišćeni tekst , „Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 26/10) stečajni sud morao dostaviti rješenje o otvaranju stečaja , nije odmah u skladu sa članom 18. Zakona o tužilaštvima ( „Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 55/02) tražilo prekid stečajno postupka, obzirom da Dušanić Petar , odnosno od nedavno njegov sin Dušanić Slaviša , imaju u preduzeću 30% kapitala i da su najodgovorniji za stečaj AD „Tehnorad“ Derventa, opštepoznata činjenica je da su i Dušanić Petar i Dušanić Mira , direktor „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor presudom suda BiH pravosnažno osuđeni za privredni kriminal velikih razmjera, kao što je opštepoznata činjenica da je Dušanić Petar i u slučaju preduzeća „Tehnorad“ a.d. Derventa počinio privredni kriminal velikih razmjera.


Zloupotreba lažnog stečaja iz navedenog je jasno da je stečaj u preduzeću „Tehnorad“ a.d. Derventa pokrenut da bi se kroz stečaj legalizovao niz krivičnih djela Dušanić Petra i sa njim povezanih lice, a ne bi nas iznenadilo da se ime Dušanić Petra, njegovog privatnog preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor ili sa njima povezanih fizičkih i pravnih lica nalazi na spisku stečajnih povjerilaca.
Dušanić Petar je značajan dio imovine preduzeća – veliki broj skupocjenih osnovnih sredstava nezakonito otuđio , vjerovatno je on (ili sa njim povezana lica poput direktora Marić Slavena) zaključivao fiktivne ugovore kako bi priznao svoja ili nepostojeća ili naduvana potraživanja, od momenta kupovine državnog dijela kapitala, u preduzeću je stvarno postojao samo jedan akcionar, Dušanić Petar, koji je konstantno , sistematski i smišljeno uništavao značajnu imovinu Društva, iznosimo osnov sumnje da su poslovne knjige vođene po zakonu, jasno nam je da se iz njih ne može utvrditi stvarno stanje imovine preduzeća (ponovo navodimo primjer osnovnih sredstava Društva koja su od strane Dušanić Petra otuđena), što znači da su u preduzeću sačinjavane lažne isprave .
Radi navedenog su nastupile teške posljedice za AD „Tehnorad“ Derventa.

Zloupotreba u stečajnom postupku ovdje je više nego očigledno da stečajni postupak nije trebao biti otvorene, iz razloga što je u Društvu potrebno riješiti prethodno pitanje – pitanje niza krivičnih djela Dušanić Petra i sa njim povezanih lica, radi kojih je „Tehnorad“ a.d. Derventa smišljeno, sistematski i kontinuirano uništavan sa ciljem da se ogromna imovina Društva prelije Dušanić Petru i sa njim povezanim fizičkim i pravnim licima. Uvjereni smo da će se u krivičnom postupku utvrditi krivična odgovornost Dušanić Petra i sa njim povezanih lica, kao i vrijednost imovine stečene kriivčnim djelom, koja će se u skladu sa zakonom oduzeti i vratiti stvarnom vlasniku – preduzeću „Tehnorad“ a.d. Derventa, nakon čega će biti lako zanoviti poslovanje Društva.
Stečajni sudija je morao po službenoj dužnosti istražiti sve okolnosti koje su od značaja za stečajni postupak, što u ovom slučaju očigledno nije urađeno. Zakonski zastupnik nije stečajnom sudiji dao potupne i istinite informacije.
Stečajni sudija je trebao obezbijediti mjere obezbjeđenja buduće stečajne mase, što nije uradio.
Za privremenog stečajnog upravnika je pomenutim rješenjem imenovan Cvijetić Simo, koji je iz Dervente , koji je znao i morao je znati da je sve prije dolaska Dušanić Petra u preduzeće ono radilo, da su postojala sva osnovna sredstva preduzeća. Isto tako je znao i morao je znati da je Dušanić Petar na zamljištu AD „Tehnorad“ Derventa napravio benzinsku pumpu, od koje „Tehnorad“ a.d. Derventa nikada nije imao nikakvu korist, dok su Dušanić Petar i sa njim povezana fizička i pravna lica imali veliku korist. Predstečajni upravnik , dervenćanin je podrazumijevano znao da nikako nije mogao biti izmijenjen regulacioni plan u industrijskoj zoni Dervente na način da se dozvoli Dušanić Petru rušenje cjevovoda , kojim je onemogućeno grijanje kako AD „Tehnorad“ Derventa, tako i još nekoliko preduzeća iz industrijske zone Dervente.
Privremeni stečajni upravnik je bio dužan da obezbijedi imovinu stečajnog dužnika, što nije učinio.
Od 03.05.2012. godine – momenta otvaranja predstečajnog postupka do danas, došlo je do značajnih oštećenja na imovini Društva : pokidan je , devastiran i odnešen dio limenog krova na velikoj hali preduzeća, što može, pogotovo kada se okiša, stvoriti dodatne velike probleme u preduzeću, NN lica su na nekoliko mjesta lupala betonsku ploču, kako bi lakše mogli otuđiti kablove za električnu energiju, naponski ormari za električnu energiju su devastirani, sa kranova su poskidani elektro-motori ...
dokaz : video zapis od 02.09.2012. godine i saslušanje radnika preduzeće „Tehnorad“ a.d. Derventa
Cvijetić Simo je 18.06.2012. godine imenovan za stečajnog upravnika, bio je dužan da uđe u posjed imovine koja spada u stečajnu masu , da odmah utvrdi detaljan popis stečajne mase (kao dervenćanin je znao i morao je znati šta je u preduzeću bilo prije dolaska Dušanić Petra, nakon čega je o tome morao upoznati nadležne istražne organe, morao je podnijeti krivične prijave protiv Dušanić Petra, Marić Slavena i sa njima povezanih lica, koji su svojim nesavjesnim poslovanjem uništili značajan dio imovine preduzeća „Tehnorad“ a.d. Derventa. Početni bilans koji je bio dužan sačiniti stečajni upravnik nije sačinjen u skladu sa zakonom, jer u njemu nije navedena imovina koju je nezakonito otuđio Dušanić Petar.
Stečajna masa nije pravilno utvrđena.
Stečajni upravnik je bio dužan da sastavi popis predmeta stečajne mase , za svaki predmet je ponaosob bio dužan navesti njegovu vrijednost, znao je da je preduzeće imalo znatna osnovna sredstva koja nije zatekao , a o čemu nije obavijestio nadležne državne organe. Pregled imovine sa urađenom procjenom , ako je uopšte urađen, dakle, ne odražava stvarno stanje imovine preduzeća.
Stečajni upravnik Cvijetić Simo je od zakonskog zastupnika preduzeća „Tehnorad“ a.d. Derventa morao , obzirom na navedene okolnosti, tražiti da nakon sačinjavanja pregleda imovine da izjavu pred stečajnim sudijom o tome da su u pregledu imovine u potpunosti navedeni predmeti i obaveze.
Stečajni upravnik je došao u ispražnjeno preduzeće, a kao dervenćanin je znao da je to preduzeće bilo uzoran privredni kolektiv i da je imalo značajnu pokretnu i nepokretnu imovinu. Valjda je to trebao biti signal za uzbunu i potreba da se od nadležnog službenog lica suda traži popis i pečaćenje zatečene imovine.
Stečajni sudija je morao vršiti nadzor nad radom stečajnog upravnika, što nije radio, jer da je to rađeno i stečajni sudija i stečajni upravnik bi nadležnim organima podnijeli krivične prijave protiv Dušanić Petra, Marić Slavena i sa njima povezanih lica.

Opštepoznata činjenica je da je nakon što je Dušanić Petar kupio državni dio kapitala , preduzeće „Tehnorad“ a.d. Derventa devastirano i uništeno. To su znali stečajni sudija, a posebno dervenćanin stečajni upravnik.
Zato nikako nije normalno da je Osnovni sud u Derventi dana 02.07.2012. godine donio zaključak da se omogući privatnom preduzeću Dušanić Petra „Kompanija Dušanić“ da u stečajnom postupku kupi fabrički krug površine 27072 m2 i fabriku površine 5.392 m2 kao trećem kupcu za 200.000 KM ?!
dokaz : Zaključak Osnovnog suda Derventa broj 13 84 Ip 003276 06 Ip od 02.07.2012. godine

Opštepoznata činjenica je da je Dušanić Petar uništio preduzeće „Tehnorad“ a.d. Derventa. Nemoguće je da Osnovni sud Derventa nagradi nekoga ko je pravosnažno osuđen za privredni kriminal ogromnih razmjera i omogući mu da za 200.000 KM kupi ogromnu imovinu preduzeća kojeg je prethodno uništio.
Dušanić Petar je kriminalac, a postupak suda navodi na sumnju u korupciju.

Nije jasno kako ni stečajni upravnik ni stečajni sudija nisu posvetili pažnju činjenici da „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor ima blokirane žiro-račune, da ima višemilionska dugovanja, od kojih su najveća ona prema Poreskoj upravi RS , da imovinu užurbano prenosi na novoformirano preduzeće „Proizvodnja Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, čiji je vlasnik i direktor Dušanić Slaviša, sin Dušanić Petra.

Već duži vremenski period je mala hala preduzeća iznajmljena, po informacijama kojima raspolažemo, naplatu zakupnine vrši Dušanić Petar, mjesečni zakup u iznosu od =1.500,00 KM, , zakup se ne fakturiše, ne štampa se fiskalni račun, što znači da Dušanić Petar i u ovom slučaju vrši utaju poreza.

U restoranu preduzeća ovih dana novi zakupac montira mašine. Navodno je riječ o profesoru Šljiviću , koji je te mašine za male pare dobio od izvjesnog albanca sa Kosova.
Obzirom da preduzeće „Tehnorad“ a.d. Derventa za vrlo kratko vrijeme može krenuti sa radom (vrate se mašine koje je Dušanić pokrao), nejasno je zašto je stečajni upravnik dozvolio da se restoranu izmijeni namjena. Ovako se samo potvrđuje naša sumnja da je i ovaj još jedan u nizu lažnih i nepotrebnih stečajnih postupaka kojim se planiraju legalizovati najteži oblici privrednog kriminala Dušanić Petra i sa njim povezanih lica, a očigledno je da i drugi iskorištavaju propast preduzeća koje je decenijama stvaralo hiljade ljudi ?!

Zloupotreba ovlašćenja u privredi na osnovu navedenog jasno je da je Marić Slaven, odgovorno lice u preduzeću, pribavljao protivopravnu imovinsku korist Dušanić Petru, ocu Dušanić Sanje , dugogodišnje djevojke Marić Slavena, kao i samom sebi.
Sastavljao je lažne bilanse, te lažno prikazivao i druge činjenice o poslovanju preduzeća, kretanju sredstava i rezultata poslovanja.
Prilikom dobijanja sredstava iz AD „Tehnorad“ Derventa, Marić Slaven je stavljao u povoljniji položaj Dušanić Petra, odnosno njegovo privatno preduzeće „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor i sa njima povezana lica, kao i druge pogodnosi koje se njima ne bi priznale po postojećim propisima (krađa osnovnih sredstava, uništavanje imovine preduzeća, nezakonito korištenje imovine, izdavanje objekata pod zakup...).
Jasno je da je Marić Slaven , koji u svojstvu odgovornog lica nije izvršavao poreske i druge zakonske obaveze Društva , čime su javni prihodi uskraćeni za značajna sredstva.
Jasno je takođe da je Marić Slaven u svojstvu direktora Društva sredstva preduzeća koristio protivno njihovoj namjeni, tako npr. preduzeće nikada nije imalo nikave koristi od benzinske pumpe koju je „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor nezakonito izgradila na zemljištu AD „Tehnorad“ Derventa.
Radi grubog kršenja zakona i pravila poslovanja u odnosu na raspolaganje, korištenje i upravljanje imovinom , preduzeće je dovedeno u takvo stanje da je sam Marić Slaven morao pokrenuti stečaj u preduzeću. Jasno je da je radi zloupotreba ovlaštenja u privredi Marić Slavena preduzeće „Tehnorad“ a.d. Derventa pretrpjelo štetu velikih razmjera, radi čega smo ubijeđeni da će nadležni organi najstrožije sankcionisati Marić Slavena, kao i lica koja su od njegovih nezakonitih postupaka imali veliku protivpravnu korist.

Nesavjesno privredno poslovanje iz navedenog je više nego očigledno da je Marić Slaven, direktor TP „Tehnorad“ a.d. Derventa svjesno kršio zakone i druge propise u poslovanju, očigledno je nesavjesno poslovao i time prouzrokovao znatnu imovinsku štetu preduzeću.
Koliki je obim pričinjene štete, najbolje se vidi iz činjenice da je sam Marić Slaven, radi nemogućnosti daljeg poslovanja preduzeća, podnio zahtjev za otvaranje stečajnog postupka, čemu je , na žalost, sud izašao u susret, umjesto da Marić Slavena odmah prijavi nadležnim organima, jer su razlozi radi kojih je Marić Slaven tražio stečaj AD „Tehnorad“ Derventa, razlozi za podizanje optužnice protiv njega.
Marić Slaven je omogućio uništavanje ogromne imovine preduzeća, nije od nadležnih organa tražio da se protiv Dušanić Petra i sa njim povezanih lica podigne opštužnica radi : nezakonitog ulaska u preduzeće i prevaru na skupštinama akcionara, uništavanja cjevovoda, nezakonitu izgradnju benzinske pumpe na zemljištu Društva, pljačku osnovnih sredstava, izdavanja objekata preduzeća u zakup od čega Društvo nije imalo nikakve koristi, neplaćanje poreza i doprinosa ...

Zaključenje štetnih ugovora po informacijama koje posjedujemo, odgovorna lica u preduzeću su zaključivali ugovore za koje su znali da su štetni za „Tehnorad“ a.d. Derventa, ugovore koji su protivni propisima i dobrim poslovnim običajima.
Iz rješenja o otvaranju stečajnog postupka vidi se da je Marić Slaven na ročištu naveo da postoje sudska rješenja o izvršenju nad imovinom AD „Tehnorad“ Derventa , što navodi na zaključak da postoje ugovori koje su odgovorna lica zaključivali i koji su očigledno bili štetni. Ne bi bili iznenađeni da je radi štetnih ugvora po Društvo, upravo „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor ili neko drugo preduzeće povezano sa Dušanić Petrom to koje ima potraživanja prema preduzeću.
Nejasno je takođe kako se plaćao zakup po ugovoru vezanom za korištenje male hale, ako se zna da su računi blokirani, da preduzeće nije fakturisalo zakup i nije zakupcu izdavalo fiskalni račun.

Utaja poreza opštepoznata činjenica je da je Dušanić Petar javno iznosio da se obogatio na utaji poreza, kao što je opštepoznato da je , između ostalog, upravo radi utaje poreza pravosnažno osuđen za najteže oblike privrednog kriminala.
U preduzeću „Tehnorad“ a.d. Derventa se duži vremenski period izbjegava plaćanje poreza i doprinosa, ne daju se tačni podaci o stečenom oporezivom prihodu.
Zakup poslovnih prostorija preduzeća „Tehnorad“ a.d. Derventa se ne fakturiše i ne izdaje se fiskalni račun, što znači da Dušanić Petar i sa njim povezana lica vrše utaju poreza, nije jasno takođe kako je moguće da je na zemljištu Društva izgrađena benzinska pumpa drugog pravnog subjekta, da taj drugi pravni subjekt („Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, privatno preduzeće Dušanić Petra) nikada nije plaćalo nikakva sredstva Društvu, a time ni poreske obaveze propisane zakonom.
Uvjereni smo da bi istražnim radnjama bilo utvrđeno izbjegavanje plaćanja poreza u velikim iznosima.

Prouzrokovanje nesposobnosti preduzeća da pravovremeno plaća poreske obaveze Sam Marić Slaven, direktor preduzeća je u postupku otvaranja stečaja rekao da je račun blokiran, da postoje zaključci o izvršenju sudskih odluka, da je izvršena pljenidba od strane Poreske uprave RS, da preduzeće ne obavlja djelatnost.
Sa drugu stranu imamo činjenicu da su objekti i osnovna sredstva preduzeća stavljeni u funkciju, da se već duži period imovina izdaje pod zakup. Činjenica je takođe da se po osnovu zakupa primaju značajna sredstva, te je jasno da su sredstva po odobrenju direktora Marić Slavena korištena u druge svrhe - najvjerovatnije davana Dušanić Petru, a ne za plaćanje poreske obaveze pravnog lica, čime je prouzrokovana nesposobnost pravnog lica za pravovremeno plaćanje poreske obaveze.

Dokumentaciju koja se spominje u tekstu možete pogledati na : http://www.scribd.com/doc/106909750/120 ... d-derventa

[vrsta8472]

[vrsta8472]

Buco vs. Dusanic уживо

[Ognjen Buco Jugović]

Kako je uništeno Trgovačko preduzeće „Konzum“ a.d. Banjaluka

Dokumentaciju koja potvrđuje navode iz teksta možete pogledati na : http://www.scribd.com/doc/107162393/120 ... -Banjaluka

Trgovačko preduzeće „Konzum“ a.d. Banjaluka je organizovana kriminalna grupa Dušanić Petra koristila za nedozvoljenje ciljeve, prevarne radnje, oštećenje povjerilaca , sa imovinom preduzeća su postupali u suprotnosti sa zakonom, kao da je njihova vlastita imovina, u svoju korist su ne umanjili već uništili imovinu Društva, radi čega će čak po članu 15. Zakona o privrednim društvima prema trećim licima lično odgovarati za obaveze društva, a nakon potvrđivanja najtežih oblika krivičnih djela , podrzumijevano će im se oduzeti cjelokupna imovina .

Državni kapital je pod veoma sumnjivim okolnostima dana 05.08.2002. godine kupio Dušanić Petar. Iz Ugovora o prodaji državnog dijela kapitala, koji je Dušanić Petar potpisao sa direkcijom za privatizaciju , može se utvrditi da je 28,01% kapitala Društva Dušanić Petar kupio kuponima stare devizne štednje, po cijeni koja je 2,25 puta manja od početne cijene : početna cijena : 630.942 KM, prodajnica cijena : 280.942 KM.
dokaz : Ugovor broj 0158-38-SL-02 od 05.08.2002. godine o prodaji državnog dijela kapitala preduzeća „Konuzum“ a.d. Banjaluka

Komisija za reviziju privatizacije je u svom izvještaju od dana 13.12.2006. godine konstatovala da je uočila da su odluke o utvrđivanju minimalne cijene utvrđene prije licitacije, radi čega Komisija sumnja u moguće namještanje prodaje.
dokaz : Izvještaj Komisije za reviziju privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama broj 04/1.3.1.023-465/06 od 13.12.2006. godine

Ista konstatacija je izrečena i u Konsolidovanom izvještaju Komisije o izvršenoj reviziji privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama od septembra 2010. godine, što je navedeno u ranijem tekstu.

Mjesec dana nakon što je na sumnjiv način kuponima stare devizne štednje kupio 28,01% državnog dijela kapitala, Dušanić Petar je na skupštini akcionara Društva sam sebe izabrao za predsjednika Upravnog odbora preduzeća , a ostali članovi su bili : Avlijaš Goran, tada direktor banjalučke poslovnice Nove Banke i Aleksić Vinka, tadašnja direktorica preduzeća „Konzum“ i direktor Društva za upravljanje fondom „Privrednik“ Banjaluka.
dokaz : Odluka Skupštine akcionara o izboru predsjednika i članova Upravnog odbora TP „Konzum“ a.d. Banjaluka od 02.09.2002. godine

Godinu dana nakon konstituisanja pomenutog upravnog odbora, TP „Konzum“ a.d. Banjaluka praktično više neće postojati : svi radnici su dobili otkaz ugovora o radu, preduzeće je prezaduženo nekurentnom robom iz „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, ta je roba kasnije prebačena u preduzeće „Angrocentar“ a.d. Jezero ( o najtežim oblicima privrednog kriminala vezanog za „Angrocentar“ a.d. Jezero biće više rečeno u dijelu teksta koji se odnosi na pomenuto preduzeće)...
21.08.2003. godine Dušanić Petar u svojstvu predsjednika Upravnog odbora TP „Konzum“ a.d. Banjaluka potpisuje odluku UO o isplati neisplaćenih plata i otpremnina za vrijeme otkaznog roka, gdje se navodi da će radnicima biti isplaćeno po 88 KM mjesečno na ime plata za januar, februar i mart 2003. godine , dok će se plata za april, maj, juni, juli i avgust 2003. godine isplaćivati po koeficijentu iz ugovora primijenjenom na osnovicu od 80 KM.
dokaz : Odluka UO od 21.08.2003. godine o isplati neisplaćenih plata i otpremnina za vrijeme otkaznog roka

31.08.2003. godine svi radnici su dobili otkaz ugovora o radu iz ekonomskih i organizacionih razloga.
dokaz : Otkaz Ugovora o radu iz ekonomskih i organizacionih razloga od 31.08.2003. godine
Radnici su svoja prava po potpisanim otkazima ugovora o radu , te uplatu socijalnog i penziong osiguranja morali ostvarivati štrajkom koji je trajao godinu dana. Da bi ostvarili svoja zakonom garantovana prava, čak su zakucavali prozore i vrata na upravnoj zgradi preduzeća kako Boro Skopljak, koga su Dušanić Petar i sa njim povezana lica imenovali za direktora Društva , ne bi mogao izaći iz upravne zgrade, a što su prenijeli svi mediji sa prostora Republike Srpske i BiH.
dokaz : tekst objavljen septembra 2003. godine u dnevnom list Glas Srpske.

Radi toga što su im u periodu od 01.02.2000. godine do 31.03.2003. godine isplaćivane umanjene plate, radnici su tužili preduzeće i dobili presude u svoju korist, ali obzirom na totalnu pljačku cjelokupne pokretne i nepokretne imovine preduzeća, svih obrtnih i osnovnih sredstava, radnici nisu mogli ostvariti svoja potraživanja.
dokaz : Presuda Osnovnog suda Banjaluka broj RS-434/03 od 20.04.2004. godine u korist radnice Golić Borke

Kada su svi radnici dobili otkaz ugovora o radu, stvoreni su preduslovi za totalno uništavanje preduzeća – prodaju kompletne pokretne i nepokretne imovine preduzeća.
Taj nezakoniti naum su Dušanić Petar i sa njim povezana lica ostvarili na osnovu nezakonite odluke sa skupštine akcionara održane dana 23.04.2004. godine, koju je potpisao Đajić Bogosav.
Članom 2. pomenute nezakonite odluke je definisano da ostatak sredstava , po izmirenju obaveza iz tačke 1. treba usmjeriti na akcionare srazmjerno procentu učešća u nominalnoj vrijednosti akcionarskog kapitala ?!
Na osnovu pomenute odluke, izvršena je prodaja svih objekata od čega je značajnu imovinsku korist imalo samo nekoliko akcionara, dok najveći broj akcionara , te budžeti Republike Srpske i BiH nisu imali nikavu korist, a imali su veliku štetu.
dokaz : Odluka Skupštine akcionara broj 218/04 od 23.04.2004. godine o prodaji objekata TP „Konzum“ a.d. Banjaluka

Opštepoznata činjenica je da akcionar kupovinom akcija ne postaje vlasnik imovine preduzeća, već vlasnik akcija. Kupovinom akcija stiče se pravo upravljanja , pravo sticanja dobiti, podjele dividende, a ne pravo vlasništva na pokretnoj i nepokretnoj imovini. Kupovinom, kupac stiče svojinu na akcijama preduzeća, koje pravo stiče upisom u Centralni registar hartija od vrijednosti. Svojstvo akcionara stiču fizička i pravna lica u postupku privatizacije državnog kapitala u preduzećima ili kupovinom akcija na berzi. Akcionar u zavisnosti od vrste akcija i broja akcija, učestvuje u upravljanju preduzećem i podjeli dobiti ostvarene radom preduzeća.
Sve navedeno detaljno je obrazloženo u Presudi Višeg privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ps 009394 11 Pž od 22.09.2011. godine.
dokaz : Presuda Višeg privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ps 009394 11 Pž od 22.09.2011. godine.

Ne bi nas iznenadilo da se u istrazi utvrdi kako je Đajić Bogosav, koji je u svojstvu predsjednika skupštine akcionara potpisao pomenutu nezakonitu odluku o prodaji imovine TP „Konzum“ , u rodbinskoj vezi sa Vinkom Aleksić, njenim mužem ili je povezan sa nekim od članova Dušanićeve organizovane kriminalne grupe, a kako ćemo vidjeli u tekstu vezanom za TP „Metal“ a.d. Banjaluka , imenovani je bio član Nadzornog odbora TP „Metal“ a.d. Banjaluka u vrijeme kada je upravu formirao Dušanić Petar.

Nakon pomenute odluke, upravni odbor preduzeća na sjednici održanoj 13.05.2004. godine donosi odluku o licitaciji poslovnih prostora.
dokaz : Licitacija poslovnih prostora TP „Konzum“ objavljena u dnevnom listu Glas dana 15.05.2004. godine .

( Zamislite sledeće : Kupi neko 20% kapitala u Mercedesu (naravno, stvarnim novcem, a ne kako je to kod nas bilo – kuponima stare devizne štednje , što je neustavna kategorija) i taj neko dođe u Študgart i kaže : “ Ja dobre lokacije, prvo ću mašine i konstrukcije izrezati i prodati kod Osmana u staro gvožđe, biće tu finih para, zatim ću srušiti ove fabričke hale i napraviću stambeno-poslovne zgrade, tu je sada najveći ekstraprofit “. Njemci, naravno, ne samo da to ne bi dozvolili, već bi psihopatu odmah strpali u bijelu košulju bez rukava i uradili mu detaljna ispitivanja mozga (ponerologija analizira genezu zla).
Ono što je u Njemačkoj i drugim normalnim državana nenormalno, kod nas je očigledno standardan oblik ponašanja.

„Konzum“ a.d. je nakon isisanih obrtnih sredstava ubrzo ostao i bez svojih osnovnovnih sredstava.
dokaz : Fotografije nekih od prodatih objekata TP „Konzum“ a.d. Banjaluka.

Jedan od ugovora čije je osporavanje predmet parnice se odnosi na ugovor o kupoprodaji objekta u samom centru Banjaluke – Kući Levija. 27.02.2006. godine TP „Konzum“ a.d. Banjaluka je zaključio Ugovor o kupoprodaji nepookretnosti, kojim je na Dragosav Alena prenio pravo vlasništva na nekretninama navedenim u tački 1. osporenog ugovora , a kako stoji :
- stambeno poslovna zgrada (u ruševnom stanju) Po+P+1+M ukupne površine 783 m2 sa pripadajućim građevinskim placem u Banja Luci, ulica Srpska broj 25,
- u zemljišnoj evidenciji novog premjera označena kao :
- k.č. broj 3641 „Martićeva 25“ dvorište površine 414 m2, kuća i zgrada, površine 198 m2, ukupne površine 612 m2, upisane u p.l. broj 4021 k.o. Banja Luka 7, koje se po starom premjeru odnosi na :
- k.č. br. 13/61 „kućište“ i dvorište površine 612 m2, sa uknjiženom kućom i zgradom , upisane u z.k. ul. br 138 k.o. Banja Luka i
- k.č. broj 13/304 njiva „Kućište“ površine 185 m2 , upisane u z.k. ul. 138 k.o. Banja Luka
za prodajnu cijenu od 258.170 KM.
dokaz : Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti zaključen dana 27.02.2006. godine
dokaz : Posjednovni list broj 4328/1 od 28.02.2012. godine
dokaz : Kopija katastarskog plana K.O. Banja Luka, broj plana 95, izdata dana 22.06.2012. godine
Prema odredbi iz člana 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu neopokretnosti („Službeni list SRBiH“ broj 22/1991) , a u vezi sa članom 16a. i članom 16e. pomenutog zakona, nepokretnosti koje su bile predmet osporenog Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti nisu mogle biti predmet : prenošenja, otuđivanja, zamjene ili raspolaganja njima na drugi način iz razloga što su iste upisane u Zemljišno-knjižnom izvatku kao društvena svojina.
Dokaz : fotokopija strana 733. i 734 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti („Službeni list SRBiH“ broj 22/1991).
Shodno navedenom predmetni ugovor je protivan prinudnim propisima, radi čega je isti po članu 103. Zakona o obligacionim odnosima ništav.
Mnogi odredbe osporenog ugovora imaju elemente krivičnog djela.
Osporeni ugovor je zaključen na osnovu pomenute osporene Odluke o prodaji objekata TP „Konzum“ a.d. Banjaluka , koju je skupština akcionara donijela dana 23.04.2004. godine.
Pomenuta odluka je u suprotnosti sa zakonom , a nisu ispoštovane ni odredbe iz same:
- član 1. : izvršena je prodaja svih objekata preduzeća, čija je vrijednost po početnom bilansu veća od 1.500.000 KM, objekti su prodavani ispod početne cijene, što dodatno potvrđuje izvjesnost činjenja niza krivičnih djela odgovornih lica u TP „Konzum“ a.d. Banjaluka, a na prvom mjestu predsjednika Upravnog odbora i značajnog vlasnika, Dušanić Petra iz Prnjavora , direktora Skopljak Bore iz Banjaluke, Đajić Bogosava, predsjednika skupštine akcionara Društva koji je potpisao nezakonitu odluku nakon koje je nezakonito raskrčmljena sva nepokretna imovina Društva, kao i sa njima povezanih lica, uključujući i potpisnika ugovora Dragosav Alena iz sela Zborište, opština Bosanski Brod.
Dragosav Alen je povezan sa Dušanić Petrom na način što je 20-tak kamiona preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, vlasništvo Dušanić Petra vršilo prevoz u inostranstvu preko preduzeća Dragosav Alena , radi čega osnovano sumnjamo da se iza Dragosav Alena , ustvari, krije Dušanić Petar, a dodatnu sumnju izaziva činjenica da navodnog vlasnika sporne nekretnine, Dragosav Alena zastupa Bubić Zoran, za koga je široj javnosti , a i sudu poznato da je advokat Dušanić Petra. Osnov za sumnju o povezanosti Dušanić Petra i Dragosav Alena je i u činjenici da Dragosav Alen ima 3,804776% kapitala u preduzeću „Građa“ a.d. Banjaluka , u kome značajan kapital imaju Dušanić Petar , njegovor privatno preduzeće „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, kao i član zločinačkog udruženja – Ivanković Gostimir, preduzeće je u stečaju , koji je pokrenuo Dušanić Petar, Dragosav Alen takođe ima akcije i u preuduzeću „Niskogradnja“ a.d. Doboj u kojem akcije imaju i Dušanić i Ivanković . I to preduzeće je takođe uništio Dušanić Petar.
- član 1 : gubitak preduzeća TP „Konzum“ a.d. Banjaluka , koje već više od 8 godina u stvari ne posluje, je veći od kapitala, što znači da nije ispoštovana osporena odluka skupštine akcionara ni po pitanju izmirenja obaveza prema Poreskoj upravi Republike Srpske, bankama , dobavljačima , kao i prema radnicima,
- član 2. osporene odluke je suprotan zakonu, jer ne postoji zakonska odredba koja omogućava da se imovina preduzeća proda na način kako je to definisano tom odlukom - da nakon izmirenja novac podijele akcionari prema njihovom učešću u kapitalu. Novac od prodaje objekata nije dividenda, zakon je definisao na koji se način može dijeliti dobit, a to nikako nije od nezakonite prodaje imovine Društva, jasno je da vlasnička i upravljačka prava ne smiju biti na štetu Društva i ne smiju služiti za pljačku i uništenje imovine preduzeća, što se u predmetnom slučaju desilo. Akcionar nije vlasnik pokretne i nepokretne imovine, već vlasnik akcija. Vlasnik pokretne i nepokretne imovine je preduzeće TP „Konum“ a.d. Banjaluka, a uprava umjesto da radi u interesu preduzeća, akcionara i sa pažnjom dobrog privrednika je ovom odlukom totalno uništila nekada ugledno trgovačko preduzeće
- član 3 : Upravni odbor i direktor preduzeća nisu nikada podnijeli izvještaj skupštini akcionara nakon provedenih aktivnosti, čak nam nije poznato da su skupštine nakon one iz 2004. godine i održavane.

Pomenuta odluka je toliko nezakonita da je sve nezakonitosti i proizvoljnosti teško i nabrojati.
Ona je , između mnogih drugih članova, u suprotnosti i sa članom 61. Zakona o preduzećima ( „Službeni glasnik Republike Srpske broj 24/98 , 62/02, 66/02,38/03,97/04 i 34/06) , obzirom da u okviru djelokruga rada skupštine nije predviđeno da se ostatak sredstava ostvarenih prodajom objekata podijeli između akcionara , srazmjerno procentu učešća u nominalnoj vrijednosti akcionarskog kapitala ( akcionari i bivši radnici preduzeća, mogu da potvrde da od TP „Konzum“ a.d. Banjaluka po osnovu prodaje objekata nikada nisu dobili nikakva sredstva), novac od prodaje imovine nije dividenda i nema zakonskog osnova da se isti dijeli. Akcionari su vlasnici akcija u preduzeću, a ne pokretne i nepokretne preduzeća i nemaju pravo prodavati imovinu da bi novac dijelili među sobom.
Navedenom nezakonitom odlukom je nestala značajna imovina TP „Konzum“ a.d. Banjaluka, obzirom da je osporena odluka iskorištena za nezakonitu prodaju cjelokupne imovine Društva, a odredbom člana 54. Zakona o preduzećima (koji je u tom periodu bio na snazi) je propisano da odgovorni za smanjenje imovine preduzeća u svoju korist ili korist drugog lica odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom.
Nakon nezakonito donesene skupštinske odluke, preduzeće je već krajem 2004. godine prestalo da posluje, poslednji finansijski izvještaj je predat nadležnim organima 2006. godine, svi radnici su proglašeni tehnološkim viškom 31.08.2003. godine, imovina preduzeća je nezakonito prodata, a preduzeće nikada nije zvanično prestalo sa radom, što je u suprotnosti sa članom 96. Zakona o preduzećima, koji definiše predstanak rada preduzeća (nikada nije izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti, nikada nije donesena odluka skupštine akcionara o prestanku rada preduzeća, u Knjizi akcionara preduzeća koja se vodi u Centralnom registru hartija od vrijednosti se još uvijek vodi 315 akcionara, tako da broj akcionara nikada nije bio sveden na jednog, nije utvrđena ništavost upisa u registar, preduzeće ne obavlja svoju djelatnost od 2004. godine, dakle, punih 8 godina, a još uvijek se vodi kao da postoji – i u nadležnim sudovima, kao i kod : Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske, Banjalučke berze, Centralnog registra hartija od vrijednosti , nikada nije bio pokrenut stečajni postupak, nikada nije urađeno spajanje sa drugim preduzećem ili podjela preduzeća, nikada nije bio sprovoden postupak likvidacije).
Više je nego očigledno da su odgovorna lica, a prije svih direktor Skopljak Boro, Dušanić Petar i Vinka Aleksić počinili niz krivičnih djela definisanih u članovima 424. i 425. Zakona o preduzećima.
Sam osporeni ugovor takođe je proizvoljan i nezakonit.
U članu 4. osporenog ugovora se navodi : „Prodavac garantuje kupcu da na predmetnim nekretninama nema bilo kakvih tereta niti stvarnih ni obligacionih prava trećih lica“.
Napominjemo da je osporeni ugovor potpisan dana 27.02.2006. godine, dok se iz Zemljišnoknjižnog izvatka broj uloška 138 . Nar.br. 14133/06 izdatog dana 16.11.2006. godine od strane Zemljišno knjižnog ureda Osnovnog suda u Banjoj Luci (napominjemo da je više od 8 mjeseci prošlo od dana potpisivanja ugovora) jasno vidi da na predmetnim nekretninama u teretnom C. listu ima tereta i to : „Uknjiženo je založno pravo radi obezbjeđenja potraživanja poreza po osnovu glavnog duga u iznosu od 264.927,70 KM, kamata na neplaćeni porez dospjelih do 31.08.2003. godine u iznosu od 311.543,19 KM sa 0,1% dnevne kamate do 25.08.2004. godine i od 26.08.2004. godine sa 0,06% kamata dnevno na glavni dug po osnovu poreza do dana naplate potraživanja u korist Poreske uprave Banja Luka“.
U navedenom ZK izvatku je u napomeni navedeno da je zaprimljen predmet pod brojem 2921/06 koji nije proveden u zemljišnoj knjizi , a odnosi se na prijedlog rješenja o izvršenju ovog duga broj 436/05 „Konzum“ Banjaluka i Hypo Alpe Adria Bank.
Dakle, u osporenom ugovoru su navođeni netačni podaci, što je takođe protivno prinudnim propisima i što je takođe razlog da se osporeni ugovor proglasi ništavim.
Ovdje je takođe očigledno da je ovlašteno lice trgovačkog preduzeća „Konzum“ a.d. Banjaluka, Skopljak Boro, zaključio štetan ugovor za pravno lice, radi koga je nastupila velika šteta za pravno lice ( što je članom 266. Krivičnog zakona RS propisano kao krivično djelo).
dokaz : Zemljišno-knjižni izvadak broj 138 k.o. Banjaluka izdat dana 16.11.2006. godine od strane Zemljišno-knjižnog ureda Osnovnog suda u Banjoj Luci.
U Zemljišnoknjižnom izvatku broj 138 nar.br. 211/714.3-10713/12 katastarska opština Banja Luka , izdatog od strane Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Podrčna jedinica Banja Luka dana 28.06.2012. godine u njegovom C. teretnom listu ima samo napomena da zbog oštećenja knjige odnosno C lista izvadak nije moguće kompletno napisati, što navodi na sumnju da potpisnici ugovora imaju uticaja na rad ranije Suda , a sada Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, odnosno navodi na sumnju da je pomenuto oštećenje – nedostatak C. lista nastalo krivičnim djelom.
Poznato je da se za banjalučku gruntovnicu kaže da je privatno vlasništvo. Vjerujemo da bi istraga vezana za ovaj slučaj razotkrila mnoge nezakonitosti i razotkrila stvarne vlasnike većeg dijela banjalučke gruntovnice.
Posebno je važno napomenuti da se u oba ZK izvatka ( i onom od 16.11.2006. godine , kao i onom od 28.06.2012. godine) u B. – Sopstvenom listu navodi da je : „Nekretnina opisana u A-I i AII listu uknjižena kao DRUŠTVENA SVOJINA sa 1/1“, a što je takođe materijalni dokaz da se navedena svojina nije mogla prodati, odnosno da je prodata protivno zakonu . Prema odredbi iz člana 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu neopokretnosti („Službeni list SRBiH“ broj 22/1991) , a u vezi sa članom 16. a i članom 16. e pomenutog zakona, nepokretnosti koje su bile predmet osporenog Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti nisu mogle biti predmet : prenošenja, otuđivanja, zamjene ili raspolaganja njima na drugi način iz razloga što su iste upisane u Zemljišno-knjižnom izvatku kao društvena svojina.
dokaz : Zemljišno-knjižni izvadak Nar.br. 14133/06 katastarska opština Banjaluka Broj uloška 138, izdat dana 16.11.2006. godine od strane Zemljišno knjižnog ureda Osnovnog suda u Banjoj Luci
dokaz : Zemljišno-knjižni izvadak Nar.br. 2111/714.3-10713/12 katastarska opština Banjaluka Broj uloška 138, izdat dana 28.06.2012. godine od strane Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Područna jedinica Banja Luka
Dakle, jasno je da ugovorna obaveza u predmetnom slučaju nema dopušten osnov , jer je protivan prinudnim propisima, javnom poretku i dobrim običajima (član 51. Zakona o obligacionim odnosima) , što znači da je predmetni ugovor ništav (član 52. Zakona o obligacionim odnosima, odnosno član 103. ZOO), na šta bi sud trebao paziti po službenoj dužnosti (član 109. Zakona o obligacionim odnosima) .
Uz Dušanić Petra, najodgovorniji za uništavanje TP „Konzum“ a.d. Banjaluka su : Skopljak Boro, Aleksić Vinka i Đajić Bogosav.
Aleksić Vinka je bila direktor trgovačkog preduzeća „Konzum“ Banjaluka prije privatizacije. Ona je pripremila podlogu za dolazak Dušanić Petra u preduzeće. Aleksić Vinka je bila prvi predsjednik Upravnog odbora preduzeća nakon što je ono postalo akcionarsko društvo. Način na koji je u „Konzum“-u izvršena prodaja državnog dijela kapitala je predmet svih dosadašnjih revizija privatizacija i sve revizije su iznijele osnov sumnje u zakonitost te privatizaacije. Odmah nakon što je , pod veoma sumnjivim okolnostima Dušanić Petar kupio državni dio kapitala preduzeća, održana je skupština akcionara na kojoj je izabran novi upravni odbor u sastavu : Dušanić Petar, Aleksić Vinka i Avlijaš Goran. Taj upravni odbor je za direktora izabrao Skopljak Boru, sa kojim su činili upravu koja uz Đajić Bogosava, predsjednika skupštine akcionara , snosi najveću odgovornost za uništavanje TP „Konzum“ a.d. Banjaluka.
Vinka Aleksić je bila značajan vlasnik fonda Privrednik a.d. Banjaluka i predsjednik Društva za upravlajanje tim fondom. Poznato je da je Aleksić Vinka ucjenjivala radnike „Konzum“-a ulaganjem dijela ili svih vaučera u njen fond ostankom na radnom mjestu u TP „Konzum“ a.d. Banjaluka, što se lako može utvrditi nakon saslušanja radnika preduzeća u svojstvu svjedoka. Radnica TP „Konzum“ a.d. Banjaluka Sandić Borka je bila od strane Aleksić Vinke zadužena da od radnika TP „Konzum“ a.d. Banjaluka prikuplja vaučere. Vjerujemo da bi istraga utvrdila da je to ključni razlog radi kojeg je Sandić Borki uprava omogućila da za male pare kupi prodavnicu broj 28 u ulici Miloša Obilića .
Navedeno u svojstvu svjedoka mogu potvrditi desetine radnika i akcionara TP "Konzum" a.d. Banjaluka
Uloga Aleksić Vinke u uništavanju TP „Konzum“ a.d. Banjaluka je izuzetno bitna i iz razloga što se na ime njenog fonda Privrednik vodi 12,68% kapitala u TP „Konzum“ a.d. Banjaluka.

Skopljak Boro . Za realizaciju kriminala tog obima je bilo potrebno angažovati direktora koji takođe ima urođen gen za privredni kriminal u velikom obimu. Pokušalo se sa Rokvić Momčilom, ali on nije mogao zadovoljiti Dušanićeve i aptetite Aleksić Vinke za tako velikim privrednim kriminalom, radi čega je na njegovo mjesto doveden Skopljak Boro. On je u svojstvu direktora trgovačkog preduzeća „Konzum“ a.d. Banjaluka , uz Dušanić Petra i Aleksić Vinku najviše uticao da od nekadašnjeg uglednog banjalučkog trgovačkog preduzeća ostane samo prazna školja, svim radnicima je 2003. godine potpisao otkaz ugovora o radu i tada je bez posla ostalo preko 100 radnika, u preduzeće je unešena nekurentna roba preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, najviše je bilo neupotrebljivih šerpi , koje su na poleđini imale etiketu humanitarne pomoći , kada je otjerao sve radnike, roba iz preduzeća „Konzum“ a.d. Banjaluka je bila prebačena u preduzeće „Angrocentar“ a.d. Jezero, gdje je takođe Boro Skopljak bio direktor ( u tekstu koji slijedi vezano za pomenuto preduzeće, iznijeće se osnovana sumnja da je Skopljak Boro najzaslužniji za nezakonitu privatizaciju pomenutog Društva) i gdje uz Dušanić Petra i Ivanković Gostimira, koji je u pomenutom preduzeću već duži vremenski period predsjednik upravnog odbora, najodgovorniji za uništavanje i tog Društva :
- poznato je da su radnici „Konzum“-a zakivali Skopljak Boru u prostorijama uprave preduzeća
- u preduzeću „Konzum“ a.d. Banjaluka , koje ne radi od 2003. godine i koje je ostalo bez osnovnih sredstava, jer ih je organizovana kriminalna grupa prodala, Dušanić Petar se vodi kao vlasnik 28 % akcija, nikada nije objavio ponudu za preuzimanje preduzeća, koje još uvijek kotira na berzi iako od 2006. godine nije dostavilo finansijske izvještaje iako stvarno to preduzeće od 2003. godine uopšte ne postoji, za šta je sve , kao lice koje je zastupalo Društvo, odgovoran Skopljak Boro
- Skopljak Boro je , po informacijama koje posjedujemo nezakonito, i sam otuđio jedan od desetina nezakonito prodatih objekata „Konzum“ a.d. Banjaluka – za 15.000 KM je kupio stambeno-poslovni prostor u vlasništvu TP „Konzum“a.d. Banjaluka koji se nalazi u Mišinom Hanu, a odgovoran je za nezakonitu prodaju svih ostalih objekata, jer je u svojstvu lica ovlaštenog za zastupanje preduzeća potpisao sve pomenute nezakonite ugovore
- Radnici imaju pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda Banjaluka za izvršenje nad imovinom preduzeća „Konzum“ a.d. Banjaluka na ime neisplaćenih plata, ali se nemaju odakle obeštetiti, jer su Skopljak Boro i ostali članovi organizovane kriminalne grupe Dušanić Petra svu imovinu prethodno nezakonito rasprodali

Na osnovu navedenog, jasno je da je zločinačka organizacija Petra Dušanića počinila niz krivičnih djela u TP „Konzum“ a..d Banjaluka : zločinačko udruživanje , iz člana 383. Krivičnog zakona Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 49 /2003) , u vezi sa sledećim krivičnim djelima :
1. član 292. KZRS – Nepravilno izdvajanje sredstava pravnih lica
2. član 280. KZRP – pranje novca (velika vrijednost)
3. član 287. KZRS – utaja poreza i doprinosa (velika vrijednost)
4. član 263. KZRS - Zloupotreba ovlašćenja u privredi
5. član 264. KZRS – Nesavjesno privredno poslovanje
6. član 266. KZRS – Zaključenje štetnog ugovora
. . .

[tehal]

Dušanić udario u kampanju sa svojom strankom (i oni sa njim) a ovi akcionari izbavljaju firme od ubice firmi,baš su cakani...
Kako je krenulo ostaće pero sa kompanijom i vrbama po njoj.

[ZMIJA]

Bravo Buco na ovoj istrajnosti, neka ovi iz SDSa vide koga su posadioli na konvenciji u prvired,a od naroda traže glasove kako bi se vratili tamo gdje su stali.

[Ognjen Buco Jugović]

Uništavanje MTP Angropromet Jajce - Jezero, odnosno Angrocentar Jezero

[Ognjen Buco Jugović]

Uništavanje preduzeća MTP „Angropromet“ d.d. Jajce odnosno Angrocentar a.d. Jezero

Prva asocijacija na pomen preduzeća iz tamo nekakvog Jezera je da se radi o nečemu beznačajnom, a onaj ko pročita ovaj post vidjeće da se tu radi o veoma značajnoj imovini i izuzetno bitnom slučaju.

Dokumentaciju vezanu za uništavanje ovog preduzeća možete pogledati na : http://www.scribd.com/doc/108444854/Uni ... tar-Jezero

Primjer uništavanja mještovitog trgovačkog preduzeća „Angropromet“ dioničko društvo Jajce, kasnije (nezakonito) nazvanog „Angrocentar“ a.d. Jajce – Jezero potvrda je povezanosti ratne i poslijeratne pljačke i pljačkaške privatizacije.
Za uništavanje ovog preduzeća su najodgovorniji Skopljak Boro i Dušanić Petar .

Skopljak Boro je samoinicijativno, bez odluke organa preduzeća, u svojstvu vršioca dužnosti direktora ODP „Angrocentar“ Jajce , omogućio da se izvrši nezakonita privatizacija: privatizovano je nepostojeće preduzeće „Angrocentar“ Jajce, a onemogućena je privatizacija postojećeg preduzeća „Angropromet“ Jezero, čime je Skopljak Boro pripremio nezakonit ulazak Dušanić Petra i sa njim povezanih lica u preduzeće i praktično opljačkao stvarne vlasnike 70% kapitala preduzeća - interne dioničare , među kojima je 105 radnika dioničara MTP „Angropromet“ d.d. Jajce sa sjedištem u Jezeru .
Dušanić Petar je protivzakonito uložio vaučere građana u preduzeće „Angrocentar“ a.d. Jezero, a kasnije je na skupštinama akcionara nezakonito na prevaru zastupao tih preko 400 građana, iako mu oni nikada nisu dali punomoć da ih zastupa, što mu je, uz 30% kapitala do kojih je došao kuponima stare devizne štednje, uz osnov sumnje u namještanje i ove licitacije (kao i desetina drugih na kojima se pojavljivao Dušanić Petar) omogućilo da nezakonito formira upravu preduzeća , koja je zelenaškim ugovorima i naduvanim fakturama dovela „Angrocenatar“ u apsolutnu zavisnost od njega i njegovog privatnog preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, u više navrata je oglašavana licitacija za prodaju cjelokupne imovine preduzeća, svi radnici su dobili otkaz ugovora o radu, nisu im plaćene plate i doprinosi na plate, objekti su izdati pod zakup koji se ne fakturiše , a sredstva idu direktno Dušanić Petru.
Ni jedan radnik više ne radi u preuduzeću, direktor preduzeća je Sanja Dušanić, kćerka Dušanić Petra, (ona je svim radnicima dala otkaz ugovoa o radu) radi benzinska pumpa „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor – jasno je da od MTP „Angrocentar“ d.d. Jajce nema koristi niko sem Dušanić Petra i sa njim povezanih lica.

Skopljak Boro je rođen u Jezeru , bivšoj mjesnoj zajednici opštine Jajce, a sada opštini u Republici Srpskoj. Završio je višu ekonomsku školu u Banjaluci i prije rata je bio zaposlen u gigantu bivše jugoslovenske privrede, preduzeću „Elektrobosna“ iz Jajca. Po informacijama kojima raspolažemo, izbijanje rata je spasilo Skopljak Boru zatvora, jer je i u onom sistemu bio sklon nezakonitim radnjama.
Za vrijeme rata bio je direktor „Elektrobosne“ Jajce, što je još jedan dokaz o upitnosti izbora ratnih kadrova, a obzirom na efekte njihovog rada, jasno je da su se više bavili ličnim bogaćenjem nego brigom o preduzećima i narodu koji je u ratu stravično postradao (izginuli, ostali bez dijelova tijela i zdravlja, bez imovine ... )

Da bi pojasnili značaj čitave ove priče, odstupićemo malo od ove teme i istaći da je „Elektrobosna“ Jajce bila najveći proizvođač i izvoznik ferosilicijuma i silicijum metala u Evropi , a među nekoliko u svijetu. Dugo godina je ferosilicijum iz peći jajačke „Elektrobosne“ bio nezamjenjiv u proizvodnji čipova u Silicijumskoj dolini (Silicijumska dolina u Americi, sjedište je najsavremenije tehnologije i industrije na svijetu, nalazi se u zalivu San Franciska, u pomenutom regionu radi 6 hiljada preduzeća koja se bave visokom tehnologijom, priča o „Medicinskoj elektronici“ u Banjaluci je mnogo ozbiljnija i od „Telekom“ i od „Picinog parka“ , radilo se o prijeratnom projektu izmiještanja značajnog broja tih preduzeća u Banjaluku i stvaranju Evropske silicijumske doline – jedan od razloga je bio i značajno smanjenje troškova transporta silicijuma i ferosilicijuma – Banjaluka je mnogo bliža Jajcu od San Franciska – o ovome ćemo jednom prilikom takođe dostaviti obimnu dokumentaciju). Kažu da su novcem iz „Elektrobosne“ finansirane mnoge mega investicije u bivšoj Jugoslaviji : izgradnja Novog Beograda, Olimpijada u Sarajevu, izgradnja Kosova ...

O preduzeću MTP „Angropromet“ d.d. Jezero : preduzeće je formirano 1977. godine. Opština Jajce je (iz navedenih razloga) tada bila izrazito razvijena opština bivše Jugoslavije. Ukazala se potreba za formiranjem velikog distributivnog centra, te je Jokić Milan imenovan za direktora trgovačkog preduzeća „Angropromet“ Jajce. Jokić Milan je angažovao 80-tak radnika i bukvalno sa ledine se krenulo u stvaranje velikog regionalnog distributivnog centra. Radi skujčenosti prostora u samom Jajcu, odlučeno je da je najbolje preduzeće napraviti u obližnjoj jajačkoj mjesnoj zajednici Jezero, koje je 10 kilometara udaljeno od Jajca, Mrkonjić Grada i Šipova. Kupljeno je oko 50 dunuma uglavnom močvarnog zemljišta od vlasnika u mjesnoj zajednici Jezero, u te bare je dovučeno hiljade kamiona šljunka, napravljen je vodovod sa kaptažom (izgrađen je rezervoar na izvorištu – sada se pola opštine Jezero snabdijeva pitkom vodom iz vodovoda preduzeća TP „Angropromet“ Jezero, voda sa pomenutog izvorišta je nošena na analizu u Austriju, gdje je ustanovljeno da je voda tokom čitave godine izuzetnog kvaliteta, radi čega su austrijski stručnjaci predložili da MTP „Angropromet“ Jajce – Jezero traži koncesiju na korištenje vode, što je i urađeno, nakon čega je preduzeće dobilo koncesiju na korištenje pomenutog izvorišta), izgrađene su hale površine od preko 5.000 m2 (magacinski prostor, garaže, objekat društvene ishrane, hladnjača sa 3 komore), objekat trafo-stanice, objekat za agregat, portirnica, preduzeće je imalo dva autobusa i nekoliko šlepera, 10-tak manjih kamiona i veoma brzo je postalo najveći distributivni centar u regiji, snabdijevalo je robom široke potrošnje 10-tak opština . Preduzeće je imalo 10-tak svojih maloprodajnih objekata, prije samog rata je kupljeno nekoliko poslovnih prostora , kao što je objekat od oko 300 m2 iza Doma kulture . Preduzeće je imalo 11 stanova.
Preduzeće je među prvima pristupilo privatizaciji , a oko 120 dioničara je odlučilo da se ide u ubrzanu privatizaciju, te je 1991. godine preduzeće dostiglo nivo od oko 70% dioničkog kapitala.
Radnički savjet preduzeća je dana 29.03.1991. godine donio Odluku o organizovanju dioničkog društva Mješovito trgovačko preduzeće na veliko i malo „Angropromet“ d.d. Jajce, te Odluku o izdavanju internih dionica.
dokaz : Odluka Radničkog savjeta TP „Angropromet“ Jajce od 29.03.1991. godine o organizovanju dioničkog društva MTP „Angrocenatar“ d.d. Jajce
dokaz : Odluka Radničkog savjeta TP „Angropromet“ Jajce od 29.03.1991. godine o izdavanju internih dionica

Među dioničarima je bilo najviše radnika preduzeća, svi oni - njih 105 je nedugo po donošenju pomenutih odluka dalo izjavu o saglasnosti sa kupovinom internih dionica preduzeća „Angropromet“ Jajce.
dokaz : Izjava Malbašić Ilije od 21.04.1991. godine
dokaz : Izjava Jović Stanka od 23.04.1991. godine
dokaz : Izjava Erak Rade od 07.05 .1991. godine

Dana 28.06.1991. godine je izvršen upis u registar Osnovnog suda Banjaluka Mješovitog trgovačkog preduzeća na veliko i malo, uvoz-izvoz „Angropromet“ d.d. Jajce, sa sjedištem u Jezeru.
dokaz : Rješenje Osnovnog suda Banjaluka broj U/I 1437/91 od 28.06.1991. godine

Radnici preduzeća su odmah po donošenju Zakona o društvenom kapitalu 1989. godine počeli uplaćivati interne dionice, što su nastavili 1990. 1991. godine, zahvaljujući čemu su interni dioničari postali vlasnici 70% kapitala preduzeća.
dokaz : spisak 105 radnika – internih dioničara preduzeća „Angropromet“ Jajce (sa ukupnim popustom i godinama staža) na dan 31.12.1990. godine.

Iz završnog računa na dan 31.12.1991. godine, iz bilansa stanja se vidi da je dionički kapital preduzeća MTP „Angropromet“ d.d. Jajce u 1990 bio 1.323.000 dinara , dok je u 1991. godini dionički kapital iznosio 3.531.000 dinara, odnosno 504.428 Njemačkih Maraka (po tadašnjem kursu , 1 DM je bila 7 dinara).

dokaz : Završni račun preduzeća MTP „Angropromet“ d.d. Jajce sa danom 31.12.1991. godine

Za vrijeme rata je dio preduzeća korišten za potreba Vojske Republike Srpske, dok se preostali dio obavljao djelatnost trgovine. Jokić Milan je bio direktor preduzeća do 28.04.1994. godine, kada je imovina u mješovitom vlasništvu (70% interni dioničari, 30% državni kapital) nezakonito - neustavno podržavljena i kada su 3 pravna subjekta spojena u jedan : državno preduzeće „Angrocenatar“ Jezero. Direktor Jokić Milan je tada rekao da je pretvaranje imovine iz mješovitog vlasništva u državnu svojinu, kao i spajanje 3 preduzeća u jedno nezakonito i neustavno, nakon čega je poslat na ratište, a za direktora je imenovan Trkulja Novica.
Dana 28.04.1994. godine skupština Srpske opštine Jajce je donijela odluku o organizovanju državnog preduzeća nastalog spajanjem tri preduzeća : Mješovito trgovačko preduzeće na veliko i malo, uvoz-izvoz „Angropromet“ d.d. Jajce , Mješovito trgovačko preduzeće na veliko i malo „Trgocentar“ d.d. Jajce i Zemljoradničke zadruge „Napredak“ Jajce.
dokaz : Odluka skupštine Srpske opštine Jajce od 28.04.1994. godine o organizovanuu Državnog preduzeća „Angrocentar“ Jajce.

Ustavni sud Republike Srpske je 01.06.1195. godine donio odluku kojom je utvrdio da je pretvaranje mješovite svojine u državnu neustavno, jer su uplaćene dionice privatna svojina.
dokaz : Odluka Ustavnog suda Republike Srpske broj 0-14/94 od 01.06.1995. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 9 od 19.06.1995. godine).

Radi poznatih dešavanja 13.09.1995. godine srpsko stanovništvo je bilo prisiljeno da napusti i Jajce i Jezero.
Nakon ratnih dejstava i ulaska hrvatske vojske u Jezero, zatečena roba i imovina je opljačkana, a upravna zgrada preduzeća je spaljena.
04.02.1996. godine organizovan je povratak u Jezero, koje je pripalo Republici Srpskoj, dok je Jajce pripalo Federaciji Bosne i Hercegovine, što je bio dodatni razlog da se odluka Srpske opštine Jajce o formiranju državnog preduzeća „Angrocentar“ a.d. Jezero poništi, jer je neprovodiva, obzirom da je sjedište preduzeće „Angropromet“ bilo u Jezeru, (Republika Srpska) dok su sjedišta preduzeća „Trgocentar“ i zemljiradničke zadruge „Napredak“ bila u Jajcu (Federacija Bosne i Hercegovine) , te bi spajanje pomenuta tri preduzeća bilo direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a i bukvalno neizvodimo iz razloga što preduzeće „Trgocentar“ Jajce, kao i zemljoradnička zadruga „Napredak“ rade i danas pod svojim ranijim imenima na prostoru opštine Jajce u Federaciji BiH, a ne u Republici Srpskoj .
Sve navedeno bio je razlog da sud u Banjaluci poništi svoje rješenje od 26.01.1995. godine kojim je izvršeno brisanje Mješovitog trogovačkog preduzeća na veliko i malo , uvoz-izvoz „Angropromet“ d.d. Jajce radi spajanja sa MTP „Trgocentar“ Jajce i ZZ „Napredak“ Jajce u novi subjekat pod nazivom Državno preduzeće za unutrašnju i spoljnju trgovinu i poljoprivredu „Angrocentar“ sa p.o. Jajce i donese novo rješenje o upisu preduzeća „Angropromet“ a.d. Jezero, u kome je 120 internih dioničara, od čega 105 radnika – dioničara ima 70% vlasništva, što nije urađeno.

O imovini preduzeća od 1996. godine do privatizacije – kraja 2000. godine Objekte MTP „Angropromet“ d.d. Jezero nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma za svoje potrebe koristi IFOR (višenacionalne vojne snage za provođenje odluka Dejtonskog mirovnog sporazuma), koji su se tu zadržali do sredine 1996. godine. Prilikom njihovog izlasa , sačinjen je popis imovine. Kako smo saznali, IFOR je prostorije prilagodio svojim potrebama, radi čega je značajan dio inventara uništen. Po svom izlasku, IFOR je sačinio popis, navodno su nudili da obeštete preduzeće za pričinjenu štetu, a poznato nam je da su neka preduzeća na ime zakupnine od IFOR-a dobila stotine hiljada KM. Po informacijama koje posjedujemo, IFOR je nudio da plati za svoje troškove, ali nemamo podatke o tome da li je ko i koliko novaca od njih uzeo.
Po izlasku IFOR-a iz preduzeća, 16 radnika – internih dioničara preduzeća je samoinicijativno do septembra 1997. godine organizovalo cjelodnevno čuvanje imovine.
Ljeta 1996. godine Miličić Dragan tadašnji predsjednik Srpske opštine Jajce, unosi u preduzeće 4 brente , za čiji zakup , navodno, uzima po 500 KM od kojih preduzeće dobija O KM ?!
U periodu od 1997. godine do privatizacije , preduzeće se ponovo bavi trgovinom, zaposleno je 15-tak radnika. Po informacijama koje smo dobili, radilo se uglavnom o problematičnom poslovanju – crnom tržištu , roba iz Srbije je skladištena u magacinima „Angroprometa“ i prodavana uglavnom na bihaćkom tržištu.

O privatizaciji :

Program privatizacije državnog kapitala nezakonito formiranog Državog preduzeća „Angrocentar“ Jajce je samoinicijativno i protivno zakonu uradio i predao Direkciji za privatizaciju Republike Srpske Skopljak Boro, koga je načelnik opštinske uprave Jezero imenovao za vršioca dužnosti direktora u ODP „Angrocentar“ Jezero svojim rješenjem broj : 01-014-331/00 od 25.09.2000. godine.
dokaz : Rješenje opštinske uprave opštine Jezero od 25.09.2000. godine o imenovanju Skopljak Bore za v.d. direktora ODP „Agrocnetart“ Jezero

Skupština opštine Jezero je svojim rješenjem broj 01-013-136/2001. od 23.02.2001. godine stavila van snage rješenje načelnika o postavljanju vršioca dužnost ODP „Angrocentar“ broj 01-014-331/00 od 25.09.2000. godine.
dokaz : Odluka o stavljanju van snage rješenja načelnika opštine Jezero objavljena u „Služenom glasniku opštine Jezero“ broj 2 od 10.04.2001. godine

Nije jasno kako je Sud mogao izvršiti upis Bore Skopljaka za v.d. direktora preduzeća, kada je SO Jezero stavila van snage rješenje kojim je Boro Skopljak postavljen za v.d. direktora preduzeća „Angrocentar“ Jezero, a pogotovo nije jasno kako je Boro Skopljak mogao na mjestu direktora preduzeća ostati do kraja 2005. godine ?!
dokaz : registarski list broj 4 rješenja Osnovnog suda Banjaluka od 30.01.2002. godine

Pomenuti Program privatizacije preduzeća je Skopljak Boro predao Direkciji za privatizaciju dana 16.11.2000. godine . Skopljak Boro je , uz niz ostalih netačnih podataka, na strani broj 22. Programa u tabeli : Metode privatizacije u rubrici broj 7. : Svega državni kapital upisao 100%, što je netačno, obzirom da je predmet privatizacije imovina preduzeća „Angropromet“ Jajce, koje je u strukturi kapitala imalo 70% privatnog kapitala uplaćenog od strane internih dioničara, najvećim dijelom radnika tog preduzeća.
U programu se navodi da preduzeće ima u svojini 46.360 m2 zemljišta, garaže u površini 294 m2, objekat društvene ishrane, površine 110 m2, skladišni prostor – halu od 3.871 m2, objekat trafo-stanice površine od 22 m2, agregat stanicu površine 17 m2, hladnjaču koja ima 3 komore i diskont, površine 820 m2, portirnicu površine 9m2.
U preduzeću je radilo 16 radnika.
Preduzeće je poslovalo pozitivno.
dokaz : Program privatizacije državnog kapitala broj 1210-01/10 od 16.11.2000. godine

06.07.2001, godine Direkcija za privatizaciju RS donosi Rješenje kojim odobrava Program privatizacije, u kome se navodi da fondu PIO pripada 10% kapitala, fondu za restituciju 5% kapitala, dok se preostali dio kapitala privatizuje na način da 55% kapitala se privatizuje vaučer ponudom (građani) ,a 30% kapitala metodom licitacije.
Direkcija je konstatovala sledeće nedostatke :
- nije navedeno da je preduzeće dalo pod zakup skladišni prostor-halu od 3.871 m2 i zemljište u površini od 7.000 m2, sa dvije pilane
- nije navedeno da je na prostoru ekonomskog zemljišta instalirana još jedna pilana, nije navedeno da je izdata u zakup, nema nikakvih dokaza
(osnovano sumnjamo da su Dušanić Petar i Skopljak Boro na ovaj način novac od zakupa uzimali sebi i izbjegavali plaćanje poreza)
- navedeno je da se 46.360 m2 zemljišta vodi na ODP OOUR za promet robe na veliko „Angropromet“ Jajce
- ZK 1412 KO Jezero se vodi na „Angropromet“ , ali pomenuti PL nije uveden u Program privatizacije
- nisu izuzete parcele koje je tražila opština Jezero , obzirom da se radi o industrijskoj zoni
- Odluku o usvajanju programa privatizacije i Odluku o promjeni oblika organizovanja donio je direktor preduzeća , jer preduzeće nema Upravni odbor
- preduzeće nema statut
- problematični ugovori : navedeno je da je dana 31.09.1998. godine zaključen ugovor o sedmogodišnjoj tehničkoj saradnji između preduzeća
„Angrocentar“ a.d. Jezero i PTP Ivona, da bi 2000. godine , ugovorom 2/2000 PTP „Ivona“ prenijela ranije pomenuti ugovor na „Kompanija Dušanić“
d.o.o. Prnjavor , navodi se i prodaja pilane u vrijednosti od 50.000 KM (primjedba autora : dakle, već 2000. godine Dušanić Petar i Skopljak Boro
planiraju i kreću u realizaciju uništavanja preduzeća)
- nije navedeno postojanje ugovora između preduzeća „Angrocentar“ Jezero i DOO Biz-trans Banjaluka o zakupu zemljišta površine 3.500 m2, zaključen
dana 10.05.2000. godine na period od pet godina
- nije navedeno postojanje ugovora između preduzeća „Angrocentar“ Jezero i PP Bilumi Banjaluka o zakupu zemljišta površine 3.000 m2, zaključen dana
09.03.2000. godine na period od pet godina, u ugovoru su vršene korekcije
- ugovor zaključen 10.09.1997. godine na period od dvije godine, ali se u ugovoru ostavlja mogućnost produženja o čemu se preduzeće nije izjasnilo,
ugovor o zakupu zaključen 01.08.1997. godine sa PP Spremo je istekao, ali je ugovorom ostavljena mogućnost produžavanja, nije navedeno da li je
produžen, ugovor o zakupu sa PP Luks od 01.03.1997. godine, nema izjašnjenja za ovaj ugovor
- nema spiska dioničara (primjedba autora : ovdje je očigledno da je Direkciji za privatizaciju RS poznato da je preduzeće u strukturi kapitala imalo
dioničare, što znači da im je bilo jasno kako je Skopljak Boro u Programu privatizacije svjesno dao pogrešan podatak da je sva imovina preduzeća u 100%
državnom vlasništvu, što navodi na sumnju u povezanost nadležnih iz Direkcije sa Skopljak Borom i Dušanić Petrom)
- nema dokaza za objekte, dostavljena samo kopija katastarskog plana, podaci se ne slažu sa površinama unesenim u program
- objekti ili nisu u funkciji ili je na njima utvrđena ratna šteta
- nisu dostavljene popisne liste sredstava za organizovanje i početak rada
- nisu dostavljene popisne liste imovine koja je ušla u „Angrocentar“
dokaz : Rješenje Direkcije za privatizaciju RS broj 01-1210-4/99 od 06.07.2001. godine

Iz pomenutog rješenja Direkcije sasvim je jasno da je Program privatizacije državnog kapitala , koji je dostavio Skopljak Boro 16.11.2000. godine sa brojnim nedostacima, od kojih neki predstavljaju krivična djela i nije jasno kako Direkcija nakon što je utvrdila brojne suštinske nedostatke ( sam način formiranja preduzeća „Angrocentar“ Jezero je sumnjiv Direkciji, nije dostavljen statut, Program dostavio Skopljak Boro bez odluke upravnog odbora , nema spiska dioničara – Direkcija dakle zna da su postojali dioničari, kako je onda moguće da se prihvati podatak da je sav kapital u državnom vlasništvu?!) nije tražila da se Program privatizacije dostavi u skladu sa zakonom i kako nije prijavila nadležnim organima krivična djela Skopljak Bore.

Materijalni dokaz da su radnici postali dioničari je pomenuti završni račun iz 1991. godine, iz koga se vidi da su sredstva za dionički kapital radnici uplaćivali 1990. i 1991. godine, što je ujedno i dokaz da je prikazujući u Programu privatizacije državnog kapitala preduzeća „Angrocentar“ Jajce-Jezero kapital 100% državnim, Skopljak Boro iznio netačan podatak (interni dioničari su vlasnici 70% kapitala preduzeća).
Obzirom na kasnija dešavanja u preduzeću ( praktično preduzeće više ne postoji ni za koga sem za Dušanić Petra, njegovo privatno preduzeće „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor i njegovu kćerku Dušanić Sanju. Od preduzeće nemaju koristi oni koji su ga stvarali: radnici – interni dioničari niti bilo ko drugi : akcionari, opština Jezero, Republika Srpska i Bosna i Hercegovina. Dušanić Petar iznajmljuje objekte pod zakup, nikome ne plaća porez, ispred preduzeća radi njegova benzinska pumpa, a kćerka mu je direktor ?! ) sa velikom izvjesnošću možemo govoriti da su Skopljak Boro i Dušanić Petar u sprezi svjesno izrežirali predprivatizacione radnje i samu privatizaciju, kao što se to desilo i u preduzeću TP „Konzum“ a.d. Banjaluka, koje je pomenuti dvojac takođe uništio.

Maja 2001. godine Milan Jokić, prijeratni direktor preduzeća dostavlja dopis Jurišić Miri, tada narodnom poslaniku u Narodnoj skupštini Republike Srpske iz tih krajeva, kojim ga upoznaje sa problemima vezanim za privatizaciju preduzeća : navodi da su dioničari , među kojima je najviše bivših radnika preduzeća , vlasnici 70% kapitala, a da su u nezakonitoj privatizaciji ostali bez svoje imovine i u Republici Srpskoj i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Gospodin Jokić je tražio od narodnog poslanika Jurišić Mire da pomogne u obustavljanju privatizacije, kako bi se prvo riješilo prethodno pitanje utvrđivanja stvarne strukture vlasništva, nakon čega bi se krenulo u privatizaciju.
dokaz : Dopis Jokić Milana, bivšeg direktora MTP „Angropromet“ d.d. Jajce Jurišić Miri, poslaniku u Narodnoj skupštini Republike Srpske , maj 2001. godine

17.05.2001. godine u prostorijama Skupštine opštine Jezero se organizuje sastanak na kome prisustvuju : Jurišić Miro, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Nikolić Radomir, načelnik opštine Jezero, Nišić Biljana, referent za privrednu i finansijske poslove opštine Jezero , Milan Jokić, bivši direktor MTP „Angropromet“ Jajce, Skopljak Boro, direktor ODP „Angrocentar“ i Cumbo Petar , predsjednik UO „Angrocentar“. Zaključeno je da se formira komisija sa zadatkom da provjeri kod Direkcije za privatizaciju stanje dioničara i njihovo učešće u ukupnoj procijenjenoj vrijednosti kapitala preduzeća , te da prikupi postojeću dokumentaciju za priznavanje dioničarstva.
dokaz : Zapisnik sa sjednice poslanika u Narodnoj skupštini RS Mire Jurišića sa predstavnicima SO Jezero i bivšeg i sadašnjeg rukovodstva ODP „Angrocentar“ od 17.05.2001. godine

Zaključci sa sastanka nisu realizovani, već su Skopljak Boro, Dušanić Petar i sa njima povezana lica nastavili nesmetano da prisvajaju i uništavaju imovinu preduzeća „Angropromet“ Jezero, koju su drugi poštenim radom decenijama stvarali.

Vezano za privatizaciju kapitala MTP „Angropromet“ d.d. Jajce, odnosno ODP „Angrocentar“ Jezero bivši direktor se više puta obraćano nadležnim državnim institucijama, kao i njegov sin Jokić Nebojša, kome je dana 31.12.2009. godine Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, kao pravni nasljednik Direkcije za privatizacija RS dostavila odgovor u kome je navedeno da je 28.11.2000. godine Direkcija za privatizaciju utvrdila da DP „Angrocenatar“ Jezero nije vršilo vlasničku transformaciju i da u cijelosti posluje sredstvima u državnoj svojini, te da je 06.07.2011. godine Direkcija odobrila program privatizacije.
Posebno se napomenuli da je predmet privatizacije državni kapital preduzeća, a ne imovina preduzeća koja se vodi u poslovnim knjigama.
dokaz : Odgovor IRB RS broj 10/01-358-1/09 od 31.12.2009. godine Jokić Nebojši
Očigledno je da je u preduzeću „Angropromet“ , odnosno „Angrocenatar“ bilo niz nezakonitih radnji, od kojih su najveće vezane za sam način privatizacije, te na period nakon privatizacije.
Više je nego očigledno da su Skopljak Boro, Dušanić Petar i sa njima povezana lica poistovijetili akcijski kapital sa imovinom, te su zahvaljujući kapitalu koji su stekli na upitan način nezakonito arčili imovinu Društva. Opštepoznata činjenica je da akcionar kupovinom akcija ne postaje vlasnik imovine preduzeća, već vlasnik akcija. Kupovinom akcija stiče se pravo upravljanja , pravo sticanja dobiti, podjele dividende, a ne pravo vlasništva na pokretnoj i nepokretnoj imovini. Kupovinom, kupac stiče svojinu na akcijama preduzeća, koje pravo stiče upisom u Centralni registar hartija od vrijednosti. Svojstvo akcionara stiču fizička i pravna lica u postupku privatizacije državnog kapitala u preduzećima ili kupovinom akcija na berzi. Akcionar u zavisnosti od vrste akcija i broja akcija, učestvuje u upravljanju preduzećem i podjeli dobiti ostvarene radom preduzeća.
Sve navedeno detaljno je obrazloženo u Presudi Višeg privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ps 009394 11 Pž od 22.09.2011. godine.
dokaz : Presuda Višeg privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ps 009394 11 Pž od 22.09.2011. godine.

O kupovini 30% kapitala, o nezakonitom ulaganju vaučera, o djelovanju sa povezanim licima Dušanić Petar je državni dio kapitala kupio kuponima stare devizne štednje. Početna cijena tog paketa je bila 254.669 KM, Dušanić Petar je državni dio kapitala kupio za 118.669 KM , odnosno po cijeni koja je 2,1 puta manja od početne cijene.
dokaz : Ugovor broj 01-SP-1210-4-SL/02 od 18.06.2002. godine o prodaji 30% državnog dijela kapitala preduzeća „Angrocentar“ Jezero

Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske je u obrazloženju svog Rješenja broj 01-UP-031-2341/05 od 30.08.2005. godine utvrdila da je državni dio kapitala u preduzeću „Angrocentar“ a.d. Jezero kupio Dušanić Petar, te da je taj kapital prodao Milutinović Dragi iz Prnjavor (10,89%) i Peulić Dragi iz Prnjavora (10,89%). Obzirom da je poznato kako je privatno preduzeće Milutinović Drage izvodilo građevinske radove za Dušanić Petra (zgrade „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, građene bez valjanih skupštinskih odluka i mimo regulacionih planova na zmeljištu preduzeća „Metalka“ a.d. Prnjavor, „Prnjavor ekspres“ a.d. Prnjavor, zgrada u Tesliću), a da je Peulić Drago, inače radnik prnjavorske „Elektrodistribucije“ na crno u tim objektima razvodio elektro-instalacije, jasno je da se radi o povezanim licima.
Pomenuti dvojac je takođe od Dušanić Petra na sumnjiv način kupio državni dio kapitala i u preduzeću „Metalka“ a.d. Prnjavor.
Milutinović Drago je javno na ATV televiziji rekao da on nije stvarni vlasnik akcija u „Metalka“ a.d. Prnjavor, već da se one na njega vode samo fiktivno, a da je stvarni vlasnik Dušanić Petar , kome je on dao u sudu punomoć da ga zastupa na skupštinama akcionara.
Navedeno govori da Milutinović Drago i Peulić Drago drže akcije za Dušanić Petra, kako bi ovaj izbjegao zakonsku obavezu javnog objavljivanja ponude za preuzimanje društva kada sticalac ima preko 25% kapitala , kakav je slučaj u pomenutim i velikom broju ostalih preduzeća u kojima značajan kapital imaju Dušanić Petar, njegovo privatno preduzeće „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor ili sa njima povezana lica.

Prije nego što je „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor kupilo 27,37% kapitala, Dušanić Petar je lažirao skupštine akcionara i nezakonito formirao upravu na način što je nezakonito predstavljao nezakonite punomoći za prodaju akcija kao punomoći malih akcionara, o čemu je detaljno pisano ranije.
U slučaju preduzeća „Angrocentar“ a.d. iz opštine Jezero, Dušanić Petar je ulagao vaučere uglavnom građana sa područja opštine Kotor Varoš. Tako je 440 građana postalo vlasnicima najvećeg dijela kapitala pomenutog Društva.
Rješenjem o upisu u sudski registar Osnovnog suda Banjaluka, jasno je definisano da akcionari putem vaučer ponude imaju 55% učešća u ukupnom kapitala u preduzeća, odnosno 466.893 KM, penzioni fond ima 10% kapitala, odnosno 84.890 KM, fond za restituciju ima 4,99% kapitala, odnosno 42.444 KM, dok 30% kapitala, odnosno 254.669 KM je državni kapitala koji je predmet prodaje.
dokaz : Rješenje Osnovnog suda Banjaluka broj U/I-2625/2001 od 30.01.2002. godine

Dušanić Petar je bez znanja tih akcionara, na skupštinama akcionara na prevaru lažno predstavljao nezakonite punomoći za prodaju vaučera-kasnije akcija kao punomoći za zastupanje tih akcionara na skupštinama akcionara preduzeća, što mu je omogućilo da nezakonito formira svoju upravu, koja je nanijela veliku štetu Društvu i omogućila veliku protivpravnu korist Dušanić Petru i sa njim povezanim licima.
U procesu privatizacije, na papiru su favorizovane sledeće kategorije građana : borci Vojske Republike Srpske, ratni vojni invalidi i porodice palih boraca VRS, što znači da su oni dobili najviše vaučera, koji su ulaganjem u preduzeća postali akcije. I u slučaju preduzeća „Angrocentar“ a.d. Jezero su upravo ove kategorije najviše oštećene, dok su u slučaju preduzeća „Angropromet“ d.d. Jezero, najviše oštećeni interni dioničari, koji su stvarni vlasnici 70% kapitala oba preduzeća i stvarnog MTP „Angropromet“ d.d. Jajce i fiktivnog „Angrocentar“ Jezero, te mali akcionari - među kojima su upravo navedene kategorije im imale najviše akcija.
Nabrojaćemo samo neke od ratnih vojnih invalida koje je pravario i za značajnu imovinu oštetio Dušanić Petar : Jurić Branimir, Božičković Jelenko, Narić Momčilo, Krčić Miodrag ...
Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske je 20.08.2002. godine donijela rješenja kojim Dušanić Petru i njegovom privatnom preduzeću „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor zabranjuje pribavljanje javno emitovanih akcija kroz sekundarni promet, neposrednom kupovinom od akcionara, izvan berze.
dokaz : Rješenja KHOV RS objavljena u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 74/2002.
Nekima od akcionara „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor je za akcije dala robu (što je klasičan primjer krivičnih djela nezakonitog trgovanja i manipulacije na tržištu hartija od vrijednosti), a kada im akcije tih akcionara više nisu trebale, „Kompanija Dušanić“ je te ljude početkom 2009. godine tužila, da bi Osnovni sud Prnjavor krajem 2010. godine i početkom 2011. godine presudio u korist preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor.
Prilikom davanja robe iz preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor su tim akcionarima davali nota , odnosno diskontne račune , što je materijalni dokaz da su ti ljudi izmirili sve obaveze prema preduzeću „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor i nije nikako jasno kako je sud mogao zanemariti tu odlučnu činjenicu - akcionari su izmirili sve obaveze prema tužiocu - "Kompanija Dušanić" d.o.o. Prnjavor, po ugovoru su dužni Dušanić Petru, koji je ugovor sa njima - neukim strankama sačinio nezakonito, te je bilo logično da sud pomenute tužbene zahtjeve u skladu sa stavom 2. člana 104. Zakona o obligacionim odnosima u cijelosti odbije kao neosnovane, kao i zahtjev nesavjesne strane za vraćanje onog što je drugoj strani dala. U vrijeme kada je „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor davala akcionarima robu nije bilo fiskalizacije – obaveze evidentiranja svakog ostvarenog pojedinačnon prometa preko fiskalne kase i izdavanja fiskalnih računa , već su fiskalne račune zamjenjivali nota , odnosno diskontni računi. Nota, odnosno diskontni račun se izdaje kupcu robe u momentu preuzimanja robe i služe kupcu da može nesmetano preuzetu robu odvesti iz skladišta – stovarišta prodavca do mjesta na kojem mu je ta roba potrebna. Istovremeno se podrazumijeva da imalac diskontnog, odnosno nota računa prilikom napuštanja skladišta prodavca taj račun pokaže odgovornom radniku na izlazu iz skladišta – stovarišta i da mu služi kao dokaz da je preuzetu robu platio, odnosno da za preuzetu robu nije dužan prodavcu. U današnjim uslovima kupovine nekadašnji diskontni, odnosno nota račun je zamijenjen fiskalnim računom i služi kupcu robe kao dokaz da je roba plaćena i da je sada on vlasnik te robe.
Sud umjesto da sankcioniše Dušanić Petra za koga je opštepoznato da je kriminalac , pravosnažno osuđivan upravo radi najtežih oblika privrednog kriminala, donoseći pomenute presude , legalizuje kriminal i nagrađuje kriminalca i favorizuje kriminalni način života.
dokaz : Presuda Osnovnog suda Prnjavor broj 78 0 P 004188 09 P od 03.05.2011. godine
dokaz : Presuda Osnovnog suda Prnjavor broj 78 0 P 004190 09 P od 01.10.2011. godine

Mali broj akcionara koje je Dušanić Petar lažno zastupao na skupštinama akcionara preduzeća "Angrocentar" a.d. Jajce, odnosno MTP "Angropromet" d.d. Jezero je dobio od Dušanić Petra robu, dok najveći broj njih od Dušanić Petra nikada nije dobio ništa.

Sve skupštinske odluke su nezakonite, jer su donošene bez potrebne većine.

Rješenjem opštinske uprave opštine Jezero broj 09-363-297/04 od 27.07.2004. godine, utvrđeno je da preduzeće AD „Angrocentar“ iz Jezera ispunjava minimalne uslove za obavljanje djelatnosti pilanske prerade drveta, nadležna opštinska komisija je utvrdila da je objekat urađen u skladu sa tehničkom dokumentacijom i propisanim tehničkim normama i normama kvaliteta koji važe za obavljanje djelatnosti pilanske prerade drveta. Utvrđeno je da u okviru proizvodnog objekta – proizvodne hale postoje sledeće prostorije : administrativne prostorije, prostor za ručavanje, sanitarni čvor, garderoba, prostorije za smještaj zapaljivih materijala, prostorije za oštrilicu, postoji dovoljno prostora za skladištenje oblovine, gotove rezane građe i putne komunikacije za dopremu oblovine i odvoz gotove građe, na platou postoji hidrantna mreža na udaljenosti od oko 50 metara od proizvodne hale. Konstatuje se da su elektro instalacije odgovarajuće, da se prorez građe vrši horizontalnom tračnom pilom na dizel gorivo.
dokaz : Rješenje opštinske uprave opštine Jezero broj 09-363-297/04 od 27.07.2004. godine

Dana 29.07.2004. godine Dušanić Petar u svojstvu predsjednika Upravnog odbora potpisuje odluku o dopuni djelatnosti društva proizvodnjom rezane građe,
dokaz : Odluka Upravnog odbora AD „Angrocentar“ Jezero od 29.07.2004. godine

Dušanić Petar javno izjavljuje kako nikada nije bio u organima preduzeća u kojima je imao kapital, što prethodna pisanja, kao i ovo i buduća pisanja, pokazuju da je bio član ili upravnih ili nadzornih odbora, što njegovu odgovornost za krivična djela u tim preduzećima značajno uvećava.

Dakle, preduzeće je, između ostalog, obavljalo i djelatnost pilanske prerade drveta. Kako je ranije navedeno, brente su u preduzeće unesene sredinom 1996.godine i od tada su bile u pogonu. Dušanić Petar je 2000. godine ušao u preduzeće, brente nisu prestajale sa radom , radi čega osnovano sumnjamo da je u periodu 1996. godine do 29.07.2004. godine rezanje oblovine vršeno na crno – bez plaćanja poreza i ostalih zakonskih obaveza.

Preduzeće odavno više ne obavlja svoju osnovnu djelatnost – trgovinu, na zemljištu preduzeća , privatno preduzeće Dušanić Petra „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor koristi benzinsku pumpu , za koju urbanistička saglasnost, dozvola za izgradnju i upotrebna dozvola glase na pravo lice : „Angrocentar“ a.d. Jezero, što navodi na sumnju da je zelenaškim ugovorima i fiktivnim računima Dušanić Petar postao povjerilac vjerovatno cjelokupne imovine Društva, kojeg koristi kao da je njegovo privatno vlasništvo.
dokaz : Rješenje administrativne službe opštine Jezero broj 03-36-364-437/03 od 21.05.2003. godine o davanju urganističke saglasnosti za izgradnju benzinske pumpe
dokaz : Rješenje administrativne službe opštine Jezero broj 03-36-364-438/03 od 22.05.2003. godine o odobrenju za izgradnju benzinske pumpe
dokaz : Rješenje administrativne službe opštine Jezero broj 03-363-438-1/08 od 04.12.2008. godine o odobrenju upotrebe benzinske pumpe

Benzinska pumpa je počela sa radom krajem 2008. godine, a kako smo informisani, fiskalne kase je Dušanić Petar uveo tek krajem prošle godine, što znači da je Dušanić Petar i u ovom slučaju oštetio budžete za velike iznose neplaćenih poreza.
Takođe smo informisani da je od početka rada na toj pumpi radilo do sada 15-tak radnika, od kojih najveći broj njih nikada nije bio prijavljen, niti su za njih uplaćivani doprinosi na plate. Uvjereni smo da će u istrazi biti utvrđeno i to da najveći broj tih radnika nikada nije dobio platu preko žiro-računa ili blagajne preduzeća, što je još jedan od načina na koji Dušanić Petar nanosi značajnu štetu budžetima RS i BiH. Isto se dešava i na svim ostalim pumpama "Kompanija Dušanić" d.o.o. Prnjavor, o čemu ćemo takođe pisati.
O utaji poreza od strane "Kompanija Dušanić" d.o.o. Prnjavor vezano za nabavku i prodaju nafte ćemo pisati posebno.

Benzinska pumpa izgrađena je po projektu kakav imaju sve benzinske pumpe Dušanićevog privatnog preduzeća. Natpis na njima je „Dušanić“ , isti kao i na svim njegovim benzinskim pumpama.
dokaz : fotografije benzinske pumpe „Dušanić“ u Jezeru

Po informacijama kojima raspolažemo, Dušanić Petar, odnosno njegovo privatno preduzeće „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor su dali pod zakup skladište preduzeća po cijeni od =4.000,00 KM mjesečno italijanskoj firmi koja u Šipovu ima pogon za preradu drveta , a hale Društva koristi za skladištenje peleta. Uvjereni smo da i u ovom slučaju Dušanić Petar, odnosno „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor ne fakturišu zakup i ne izdaju fiskalne račune, te samo po ovom osnovu budžeti RS i BiH ostaju uskraćeni za 500 do 600 KM mjesečno, odnosno 6.000 – 7.000 KM godišnje.

Koliko su hale MTP „Angropromet“ d.d. Jajce velike, govori podatak da šleper sa peletom uđe u hale, izvrši se istovar robe , šleper se u hali okrene i izađe iz nje.

Da je u ovom slučaju riječ o fiktivnom preduzeću „Angrocentar“ a.d. Jezero i o stvarnom preduzeću MTP „Angropromet“ d.d. Jezero, vidi se iz natpisa na ulazu u hale, gdje i sada stoji „Angropromet“ .
dokaz : fotografija hala preduzeća „Angropromet“

Da je „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor imala značajnu imovinsku korist od zloupotrebe preduzeća , vidi se i iz Izvještaja o stanju roba na popisu koji se odnosi na period od 01.01.2001. godine do 30.09.2001. godine, u kome je navedeno da ukupan prihod ostvaren od prodaje građevinskog materijala iznosi 845.195,91 KM, dok je ukupan prihod ostvaren prodajom trgovačke robe na malo 148.125, 34 KM. , odnosno ukupno 993.321,25 KM.
dokaz : Izvještaj direktora preduzeća „Kompanija Dušanić“ II Jezero o stanju roba po popisu na dan 30.09.2001. godine

02.08.2002. godine potpisan je ugovor između „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, koga zastupa direktor Dušanić Mira ( a ugovor je potpisao Dušanić Petar ?!) i preduzeća „Angrocentar“ a.d. Jezero , koga zastupa direktor Skopljak Boro o prodaji robe na robni kredit iz proizvodnog i dopunskog asortimana Prodavca, odnosno sav asortiman koji prodavac ima u svojim skladištima.
Radilo se , ustvari, o nekurentnoj robi iz "Kompanija Dušanić" d.o.o. Prnjavor i bivšeg Dušanićevog preduzeća „Agrocentar“ Prnjavor. Robna kuća se zatvarala i ono što se nije moglo prodati od njenog osnivanja : bofl roba, neispravana, sa isteklim rokom, to je ustvari bio predmet prodaje.
Ugovorom se ne definiše tačan iznos robe.
Poznato je da je sličan ugovor Dušanić Petar potpisao sa Skopljak Borom i u preduzeću „Konzum“ a.d. Banjaluka, gdje je takođe po astronomskim cijenama unesena bofl roba, a posebno ističemo to da je prodavana i roba iz humanitarne pomoći – najviše je bilo šerpi na kojima je pisalo : humanitarna pomoć. Nakon što su Dušanić Petar , Skopljak Boro i sa njima povezana lica uništili TP „Konzum“ a.d. Banjaluka, svu bofl robu iz TP „Konzum“ a.d. Banjaluka su prenijeli u preduzeće „Angrocentar“ a.d. Jezero.
Pretpostavljamo da je i u ovom slučaju došlo do naduvavanja faktura i dovođenja preduzeća „Angrocentar“ a.d. Jezero u apsolutnu zavisnost od Dušanić Petra, odnosno njegovog privatnog preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor.
Vezano za pomenuti ugovor, navodimo da treba obratiti pažnju na broj protokola i datum protokolisanja ugovora u preduzeću : broj protokola : 16/05 , datum protokolisanja : 02.04.2005. godine – dakle, ugovor je protokolisan i zaprimljen u preduzeću skoro tri godine nakon što je potpisan, što navodi na sumnju da se radi o fiktivnom ugovoru, koji služi za naduvavanje obaveze Društva prema Dušanić Petru i njegovom privatnom preduzeću, kao i za pravdanje ulaska robe iz preduzeća „Konzum“ a.d. Banjaluka ( dobrim dijelom se radi o robi bez porijekla ), za čije je uništavanje najodgovorniji takođe dvojac Skopljak-Dušanić.
Iznosimo osnov sumnje da je roba u preduzeće ušla nakon 02.08.2002. godine i da se pomenuti ugovor koristi za pravdanje naduvanih faktura preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor.
dokaz : Ugovor o prodaji robe na robni kredit broj 64/02 od 02.08.2002. godine

Sličan ugovor o prodaji robe na robni kredit su Skopljak Boro i Dušanić Petar potpisali dana 03.03.2003. godine . Pomenuti ugovor je protokolisan pod brojem 17/05 od dana 12.04.2005. godine.
dokaz : Ugovor o prodaji robe na robni kredit od 03.03.2003. godine

Dana 21.10.2002. godine Dušanić Petar u svojstvu predsjednika Upravnog odbora potpisuje odluku o promjeni svojine prodajom preostalog dijela državnog kapitala, u kojoj se navodi da je direkcija za privatizaciju obavijestila preduzeće da je 30% državnog dijela kapitala prodato Dušanić Milivoja Petru iz Prnjavora, te da je iznos ugovorene cijene prodat u cijelosti.
dokaz : Odluka Upravnog odbora AD „Angrocentar“ Jezero od 21.10.2002. godine

Dana 30.08.2005. godine Komisija za hartije od vrijednosti je donijela Rješenje kojim se ne prihvata odluka AD „Angrocentar“ Jezero o odobrenju „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor da može steći samostalno ili zajedno sa licima koja sa njim djeluju preko 25% ukupnog broja akcija s pravom glasa, iz razloga što su akcionari Milutinović Drago i Peulić Drago za odluku o odobrenju sticanja akcija bez javnog objavljivanja ponude glasali pisanim putem, te da je njihove akcije trebalo izuzeti, a kada se ti i glasovi onih koji su bili protiv navedene odluke izuzmu, „za“ odluku je glasalo nedovoljnih 20,46% prisutnih akcionara, što znači da odluka nije donesena ¾ većinom glasova, pa je samim tim nezakonita.
dokaz : Rješenje Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske broj 01-UP-031-2341/05 od 30.08.2005. godine

25.12.2007. godine Ivanković Gostimir u svojstvu predsjednika Upravog odbora preduzeća „Angrocentar“ Jezero potpisuje odluku kojom se Dakić Vlado iz Šipova razrješava dužnosti direktora, a za direktora se ponovo imenuje Skopljak Boro.
dokaz : Odluka UO AD „Angrocentar“ Jezero od 25.12.2007. godine

Ivanković Gostimir se zajedno sa Dušanić Petrom pojavljuje u mnogim drugim preduzećima : TP "Promet" a.d. Prnjavor, TP "Metal" a.d. Prnjavor, TP "Građa" a.d. Prnjavor, "Niskogradnja" a.d. Doboj , FAM Jelšingrad Banjaluka - o čemu ćemo detaljnije pisati kasnije.

Namjere udarne trojke : Skopljak – Dušanić – Ivanković, najbolje se vide iz oglasa za prodaju cjelokupne imovine preduzeća (prvi objavljen 22.11.2007. godine, drugi 06.12.2007. godine i treći 28.12.2007. godine ) : višenamjenskih hala površine 4.000 m2, upravne zgrade površine 100 m2, zidanog objekta : Brenta, kapaciteta 1.500 m3 proreza oblovine godišnje, pripadajuće zemljište sa infrastrukturom površine 12.860 m2.
Udarna trojka je navela da se navedene nekretnine prodaju „u kompleksu“ kao jedna cjelina, a potencijalnog kupca bi uveli u posjed u roku od 15 dana nakon uplate kupoprodajne cijene, iz čega se može zaključiti da im uvijek nedostaje para i da im gotovina uvijek treba brzo.
dokaz : Oglas o prodaji osnovnih sredstava od 22.11.2007. godine
dokaz : Oglas o prodaji osnovnih sredstava od 06.12.2007. godine
dokaz : Oglas o prodaji osnovnih sredstava od 28.12.2007. godine

Dakle, jasno je da se hoće prodati sva imovina preduzeća i tako završiti ogromna pljačka imovine koju su drugi stvarali i čiji su stvarni vlasnici interni dioničari i mali akcionari. Očigledno je da su smatrali kako bi prodajom imovine trećem licu izbrisali tragove svojih krivičnih djela , a dodatno bi „zaradili“ značajna sredstva.
U oglasima se navodi da su urađeni na osnovu odluke skupštine akcionara, što dodatno dovodi u zabludu, obzirom da se iz odluke o zakazivanju sjednice skupštine akcionara od 17.09.2007. godine, koju je u svojstvu predsjednika Upravnog odobra potpisao Gostimir Ivanković vidi da je dnevni red za pomenutu skupštinu : 1) usvajanje zapisnika sa poslednje skupštine akcionara, 2) razmatranje završnog računa za 2006. godinu i šestomjesečnog izvještaja za 2007. godinu 3) Nastavak daljeg rada preduzeća i opstanak i 4) razno. Jasno je da je ključna treća tačka dnevnog reda, ali nije jasno kako je prodaja cjelokupne imovine Društva rješenje za Nastavak daljeg rada i opstanak ?! Opstanak a prodaja ?!
dokaz : Odluka Upravnog odbora AD „Angrocentar“ Jezero od 17.09.2007. godine

20.02.2008. godine Ivanković Gostimir u svojstvu predsjednika Upravog odbora preduzeća „Angrocentar“ Jezero potpisuje odluku kojom se Dušanić Sanja iz Prnjavora, diplomirani internacionalni menadžer imenuje za direktora A.D. „Angrocentar“ Jezero.
dokaz : Odluka UO AD „Angrocentar“ Jezero od 20.02.2008. godine
20.03.2008. godine Osnovni sud Banjaluka vrši upis Dušanić Sanje za v.d. direktora preduzeća „Angrocentar“ a.d. Jezero.
dokaz : Rješenje Osnovnog suda Banjaluka od 20.03.2008. godine o promjeni lica ovlaštenog za zastupanje

Po informacijama koje posjedujemo, Dušanić Sanja se nikada nije pojavila u preduzeću, ali je dana 25.12.2008. godine u radnim knjižicama svih radnika svojim potpisom i pečatom preduzeća „Angrocentar“ ovjerila prestanak radnog odnosa. Radne knjižice radnika preduzeća „Angrocentar“ a.d. Jezero sa područja opštine Jezero su zaprimljene od nadležnih službenika opštine Jezero, dok su radne knjižice radnika preduzeća „Angrocentar“ a.d. Jezero sa područja opštine Mrkonjić Grad poslane tim radnicima pošto ,kako smo infromisani, u administrativnoj službi opštine Mrkonjić Grad niko nije htio primiti te radne knjižice.
U rješenju o prestanku radnog odnosa navedeno je da su radnici sa radom prestali dana 01.01.2009. godine , iako su radnici radili u preduzeću sve do kraja septembra 2009. godine?!
Ovdje je takođe bitno istaći da je i u slučaju preduzeća „Angrocentar“ a.d. Jezero Dušanić Petar angažovao radnike tog preduzeća da rade za njegovo privatno preduzeće „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, te je na pomenuti način prihode prisvajao sebi, a za sve troškove je teretio „Angrocentar“ a..d Jezero.
Radnici su blagovremeno tužili preduzeće „Angrocentar“ a.d. Jezero za neisplaćene 23 plate , sa velikom izvjesnošću da će dobiti predmetnu parnicu.
Doprinosi na plate nisu plaćani 36 mjeseci.

Upravni odbor preduzeća , na čijem je čelu Ivanković Gostimir, dana 14.12.2010. godine donosi odluku o sazivanju vanredne skupštine akcionara zakazane za 30.12.2010. godine . Između ostalog, planirano je da se donesu sledeće odluke :
- Razmatranje i donošenje odluke o prodaji viljuškara i brente sa pratećom opremom i priborom radi izmirenja dospjelih obaveza
- Razmatranje i donošenje odluke o regulisanju međusobnih potraživanja i dugovanja u društvu Angrocentar a.d. Jezero
- Razmatranje i donošenje odluke o zabilježbi prvenstvenog reda ili hipoteke nekretnina upisanih u List nepokretnosti broj 13/0 k.o. Jezero i broj 1821/0 k.o. Mrkonjić Grad 2, prema povjeriocima Angrocentra a.d.
Ovdje je više nego lako pretpostaviti o kome je riječ vezano za međusobna potraživanja, a vjerujemo da se i zabilježbe i hipoteka na nekretnine prema povjeriocima preduzeća odnose na Dušanić Petra, njegovo privatno preduzeće i sa njim povezanim licima.
dokaz : Obavještenje o održavanju vanredne skupštine akcionara od 14.12.2010. godine

O reviziji privatizacije
Dana 21.04.2006. godine Inicijativni odbor radnika-dioničara MTP „Angropromet“ Jajce – Jezero je Komisiji za reviziju privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama Republike Srpske dostavio Zahtjev, u kome su detaljno obrazložili nezakonitu privatizaciju i stvarnu strukturu vlasništva preduzeća MTP „Angropromet“ Jajce.
dokaz : Zahtjev Inicijativnog odbora radnika – dioničara MTP „Angropromet“ Jajce-Jezero Komisiji za reviziju privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama Republike Srpske za reviziju privatizacije preduzeća „Angrocentar“ Jezero i „Angropromet“ Jajce od dana 21.04.2006. godine
Zahtjev za reviziju privatizacije podnio je i načelnik opštine Jezero Slobodan Laketić.
Komisija za reviziju privatizacije se nije upuštala u zahtjev radnika-internih dioničara (da je to uradila, mnogo lakše bi bilo poništiti ne samo prodaju 30% državnog dijela kapitala, već sav prethodni postupak privatizacije preduzeća) , već je reviziju uradila na osnovu zahtjeva načelnika opštine Jezero.

Komisija za reviziju privatizacije je u svom izvještaju od 06.06.2007. godine o izvršenoj reviziji državnog kapitala u preduzeću „Angrocentar“ a.d. Jezero navela da je Direkcija za privatizaciju svojim rješenjem od 28.11.2000. godine utvrdila da preduzeće posluje u cijelini sa državnom imovinom ?!, te da je rješenjem od 06.07.2001. godine odobrila Program privatizacije državnog kapitala u ODP „Angrocentar“ Jezero. Uz niz ostalih nezakonitosti, Komisija je navela : „Iz sadržaja dokumenta koji se nalazi u koverti priloženoj uz zapisnik proizilazi da je Komisiji za licitacije data instrukcija kad i kako treba pristupiti standardu sniženja i utvrđivanju minimalne cijene čime se javlja osnovana sumnja da je kupac prije licitacije bio upoznat sa minimalno utvrđenom cijenom državnog kapitala, odnosno da je postupak licitacije bio namješten“.
Dalje Komisija navodi : „Što se tiče odgovornosti za kršenje odredaba Pravila, nadležni organi treba da ocijene mogućnost poništenja prodaje državnog kapitala i pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti odgovornih lica Direkcije (direktor, predsjednik i članovi Komisije za licitaciju, lice koje je dostavilo Komisiji za licitaciju utvrđenu minimalnu cijenu , kupca i eventualno trećih lica koja su učestvovala u organizovanom namještanju licitacije“).
dokaz : Revizija privatizacije državnog kapitala u preduzeću „Angrocentar“ a.d. Jezero od 06.06.2007. godine

Vezano za imovinu preduzeća u kojima su radili građani opštine Jezero, načelnik opštine je Odjeljenju za istrage i bezbijednost Specijalnog tužilaštva Republike Srpske dana 05.12.2007. godine dao izjavu, kom prilikom je rekao da je od strane građana imao više prijava, kao i odborničkih pitanja vezanih za imovinu preduzeća u kojima su oni radili, kom prilikom je rekao da od svih pitanja on zna odgovor samo vezan za imovinu preduzeća „Angrocentar“ , jer je sjedište tog preduzeća u Jezeru, dok je sjedište svih ostalih pominjanih preduzeća izvan Jezera.
dokaz : Zapisnik Specijalnog tužilaštva od dana 05.12.2007. godine

Inače, opština Jezero je najmlađa opština Republike Srpske. Nalazi se u jugozapadnom dijelu Republike Srpske na Plivskom jezeru, odnosno rijeci Plici, graniči sa opštinama Šipovo, Mrkonjić Grad i Jajce. Osnovana je odlukom Narodne skupštine RS juna 1996. godine, ima oko 3.000 stanovnika i izrazito je nerazvijena opština, iako raspolažu sa značajnim prirodnim bogatstvima. Najveći problem ove opštine je nedostatak posla,.
Bogati su šumom i izuzetno kvalitetnom pitkom vodom.
Preduzeće „Angrocentar“ a.d. Jezero, odnosno MTP „Angropromet“ je bilo preduzeće koje je zapošljavalo najveći broj radnika .

Poništavanjem privatizacije i novom privatizacijom bi se stvorili uslovi za fer nadoknadu internim dioničarima, malim akcionarima, povjeriocima i zapošljavanje velikog broja radnika.
Uslov da se to uradi je podizanje optužnice protiv Skopljak Bore, Dušanić Petra i sa njima povezanih lica, te oduzimanjem protivpravno stečene imovinske koristi.

[tehal]

Ja mislim da je put dušanića i sds identičan,a očigledno je i kakve su im namjere - računaju na pobjedu ali akcionari pokazuju istrajnost i sve veće rezultate.Bore se za ono što je ostalo od preduzeća i traže odgovornost za stanje u preduzećima.
Politika sds nikad nije ni formalno ogradila od dušanića,snsd bogami jeste.
Pozdravljam ove akcije i želim da budu rezultat kao Promet i standard,sva preduzeća da budu očišćena.

[regeman]

kad se to snsd ogradio od Dusanica..kad mu je nestalo love...

sve partije su magnet za takve, da se ne lazemo..

[nenad 10]

Koliko se ja sjecam na Dusanicevom ruglu je nekada stajala ogromna Ronhilova slika.Jebiga pukli poslovi pa se malo posvadjali!

[bičbožiji52]

Kakve to ima veze gdje su nekad stajalae čije slike,sa ovim o čemu je riječ,slike se lijepe gdje ko stigne bar je to jasno.
Ti braniš SDS, samo neznam šta si ti jamio za vrijeme nihove vladavine

[karamarko4]

Bravo Buco na ovoj istrajnosti, neka ovi iz SDSa vide koga su posadioli na konvenciji u prvired,a od naroda traže glasove kako bi se vratili tamo gdje su stali.

zmiki pa zasto ga neuhapsite manite prica,kako da ga uhapsite kad ce covjek reci sta je sve sa nama dragi zmile radio i ko mu je pomagao u tome,izgleda da je to veliki rizik

[nenad 10]

Nista ja nisam jamio samo izgubio najbolje godine svog zivota!I kad me vuces za jezik popio metak na ratistu.Nikoga ja nebranim vec konstatujem da Dusanicu nije tesko presvuci dres.A isto ni Kalabicu.Licno sam zabrinut za nasu buducnost sa takvima kao sto su njih dvojica ali nazalost nisu samo njih dvojica.Imamo takvih koliko hoces.Moje licno misljenje da su to lopovi i da je pravne drzave oni bi u prdekanu.Ali od dva zla biram manje pa cu glasati za Gatarica,bar on nije promjenio pet-sest stranaka kao Kalabic.

[KAMIKAZA]

Hajde jos bar jedan da glasa za Kalabica,ruzno je da Zmiki bude jedini. Skorpion ce da izda 100% jer jednom SDSovac uvjek SDSovac,osim ako se ne radi o Vladi i Dragi.

[ZMIJA]

Hajde jos bar jedan da glasa za Kalabica,ruzno je da Zmiki bude jedini.

[Ognjen Buco Jugović]

Kako je Dušanić Petar uništavao Trgovačko preduzeće „Metal“ a.d. Banjaluka

dokumentaciju vezanu za ovaj post možete pogledati na : http://www.scribd.com/doc/108845478/Kak ... 8Dki-Metal

Dana 04.10.2012. godine (četvrtak) bi trebalo da se održi ročište po tužbi TP „Metal“ a.d. Prnjavor protiv „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, vlasništvo Dušanić Petra radi poništenja ugovora o prodaji tegljača i priključnih vozila, gdje je nazačeno da je vrijednost spora 7 miliona KM.

Trgovačko preduzeće "Metal" a.d. Banjaluka je bio veliki distributivni centar i jedno od najboljih trgovačkih preduzeća u prijeratnoj Jugoslaviji.

Radi Dušanić Petra, TP „Metal“ a.d. Banjaluka je u periodu kada su Dušanić Petar i sa njim povezana lica formirali upravu (od 30.04.2003. godine do 24.05.2008. godine) , doveden u potpunu pravnu, ekonomsku i finansijsku zavisnost od njegovog privatnog preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor . Cijelo poslovanje TP „Metal“ a.d. Banjaluka je bilo podređeno poslovanju „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor , preko koje su vršene nabavke pod nepovoljnim uslovima : kamiona i prikolica, nekurentne robe, linije za izradu PVC stolarije koja nikada nije puštena u rad, hale koja nikada nije izgrađena ...
TP „Metal“ a.d. Banjaluka nije mogao da posluje normalno i po tržišnim principima, nije mogao samostalno birati dobavljače i kupovati robu.

Dušanić Petar je u svojstvu direktora preduzeća „Metal“ a.d. Banjaluka od svog privatnog preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor kupio : 20 kamiona marke „Volvo“ ( po cijeni od 105.000 KM u iznosu od 2.100.000 KM) i 20 priključnih vozila – prikolica ( po cijeni od 40.000 KM u iznosu od 800.000 KM – ukupno kamioni i prikolice 2.900.000 KM) . Pomenuti kamioni sa prikolicama su u TP „Metal“ nezakonito ušli po ugovorima od 10.06.2004. godine i 19.10.2004. godine. Kupljeni su po cijenama koje su bile znatno iznad tržišnih cijena, preduzeću nije trebao nijedan taj kamion, a kamoli 20 tih kamiona.
Ugovor je praktično potpisao Dušanić Petar sam sa sobom : u ime prodavca – njegovog privatnog preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, ugovor je potpisala njegova supruga Dušanić Mira, a u ime TP „Metal“ a.d. Banjaluka ugovor je u svojstvu direktora potpisao Dušanić Petar. Uvidom u Rješenje suda o registraciji preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor može se vidjeti da je potpis Dušanić Mire drugačiji od potpisa na ugovoru, što navodi na sumnju da je pomenuti ugovor u njeno ime potpisalo neko drugo lice, a najvjerovatnije sam Dušanić Petar.
Dušanić Petar je odlukom Upravnog odbora Akcionarskog društva „Metal“ Banjaluka imenovan za direktora preduzeća, a rješenjem Osnovnog suda Banjaluka broj U/I-217903 od 30.04.2003. godine je bio upisan u sudski registar, te je obavljao dužnost direktora Društva do 03.02.2006. godine , kada je rješenjem Osnovnog suda Banjaluka broj U/I-4446/05 brisan iz sudskog registra kao lice ovlašteno za zastupanje.
Radi se o klasičnom primjeru zelenaških ugovora, zahvaljujući kojima je „Kompanija protivpravno ostvarila enormnu zaradu.
dokaz : Ugovor o prodaji tegljača i priključnih vozila zaključen dana 10.06.2004. godine
dokaz : Ugovor o prodaji tegljača i priključnih vozila zaključen dana 19.10.2004. godine

Posebno ističemo da po informacijama koje posjedujemo, niti jedan od preko 100 kamiona marke „Volvo“ nikada nisu evidentirani u poslovnoj evidenciji preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, što je dodatni razlog za osporavanje pomenutih zelenaških ugovora, a posebno za ozbiljne istražne radnje, obzirom da je ovdje nesumnjivo riječ o privrednom kriminalu ogromnih razmjera.

Ti kamioni i prikolice su svo vrijeme bili tretirani kao imovina Dušanić Petra, radili su za potrebe i u korist njegovog privatnog preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o Prnjavor, sve prihode je prisvajala „Kompanija Dušanić “ d.o.o. Prnjavor , a sve troškove je snosio TP „Metal“ a.d. Banjaluka. Sva evidencija o korištenju tih kamiona je bila izmještena u Prnjavor i nije bilo moguće vršiti bilo kakvu kontrolu poslovanja sa tim osnovnim sredstvima

TP „Metal“ a.d. Banjaluka je dana 12.06.2008. godine podnio tužbu protiv „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor radi poništenja ugovora o prodaji tegljača i priključnih vozila..
dokaz : Tužba TP „Metal“ a.d. Banjaluka Osnovnom sudu Banjaluka protiv „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor od 12.06.2008. godine radi poništenja ugovora o prodaji tegljača i priključnih vozila.

U članu 3. pomenutih ugovora, Dušanić Petar je naveo da se nabavka kamiona vrši u skladu sa odlukom Upravnog odbora TP „Metal“ a.d. Banjaluka, mada te odluke nema, kao ni prethodno potrebne odluke skupštine akcionara TP „Metal“ a.d. Banjaluka.
U cilju pokušaja legalizovanja zelenaških ugovora, Dušanić Petar je godinu dana nakon što je prodao kamione i prikolice "Metal"-u 27.05.2005. godine organizovao sjednicu Upravnog odbora TP „Metal“ a.d. Banjaluka na kojoj su, između ostalih , donesene odluke o : investicionom ulaganje – čitaj : ponuda „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor za prodaju 20 kamiona i prikolica za 2.900.000 KM i ponuda „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor za izgradnju poslovnog objekta višenamjenske hale površine od 4.000 m2 u vrijednosti od 1.120.000 KM.
Na toj sjednici je utvrđeno da je potrebno da nadležne službe u skladu sa propisima sagledaju način investicionog ulaganja, te utvrde postupak za provođenje procedure tog navodnog investicionog ulaganja, zaključili su da bi za narednu sjednicu UO nadležna služba trebala sačiniti Elaborat o ekonomskoj opravdanosti za investiciono ulaganje koje se odnosi na kamione za transportnu funkciju.
Dakle, 27.05.2005. godine se nagovještava mogućnost kupovine kamiona, koji su već kupljeni godinu dana ranije (u ugovorima od 10.06.2004. godine i 19.10.2004. godine se navodi da su kamioni kupljeni u skladu sa odlukom UO „Metal“ a.d. Banjaluka) ?!
dokaz : Izvod iz zapisnika sa 56. sjednice UO „Metal“ a.d. Banjaluka od 27.05.2005. godine

Dušanić Petar je dana 30.12.2005. godine od svog privatnog preduzeća „Kompanija Dušanić“ bez valjanih odluka organa preduzeća nabavio metalnu konstrukciju površine 2.800 m2 za iznos od 486.000 KM. Pomenuta konstrukcija nije ni bila vlasništvo „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, već preduzeća „Gradip“ a.d. Prnjavor. „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor nije platila „Gradipu“ radi čega ta konstrukcija nikada nije ni isporučena u TP „Metal“ a.d. Banjaluka. Pomenutu konstrukciju „Metal“ je „Kompaniji“ platio dana 30.12.2005.
TP „Metal“ a.d. Banjaluka je dana 03.06.2008. godine podnio tužbu protiv „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor radi raskida ugovora , povrata kupoprodajne cijene i naknade štete.
dokaz : Tužba TP „Metal“ a.d. Banjaluka Osnovnom sudu Banjaluka protiv „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor od 03.06.2008. godine radi raskida ugovora , povrata kupoprodajne cijene i naknade štete.
TP „Metal“ a.d. Banjaluka je dana 29.05.2008. godine dostavio preduzeću „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor zahtjev za raskid ugovora o kupoprodaji konstrukcije radi neispunjenja obaveza.
dokaz : Zahtjev TP „Metal“ a.d. Banjaluka broj 451/08 od 29.05.2008. godine „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor za raskid ugovora

Po nalogu Dušanić Petra TP „Metal“ a.d. Banjaluka je kupio polovnu liniju za aluminijsku i PVC stolariju za cijenu od 300.000 KM od preduzeća „Elumatek“ d.o.o. Bihać. Osnovano sumnjamo da je kupovina pomenute opreme takođe nezakonita. Dušanić Petar je to obrazložio činjenicom da pomenuta linija može obavljati dio poslova za „ njegovo“ preduzeće „Metalka“ a.d. Prnjavor . Kupovinu pomenute opreme Dušanić Petar je najavljivao kao novi i profitabilan posao, mada ta linija nikada nije bila stavljena u funkciju. U dijelu teksta (koji slijedi uskoro) , vezano za preduzeće „Metalka“ a.d. Prnjavor, ponovo će se spominjati , izgleda ista , polovna linija za proizvodnju aluminijske i PVC stolarije.

Po nalogu Dušanić Petra, u TP „Metal“ a.d. Banjaluka je u više navrata nabavljana od njegovog privatnog preduzeća „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor i „njegove“ „Metalka“ a.d. Prnjavor nekurentna roba, koju je TP „Metal“ blagovremeno plaćao , da bi , pošto se nije mogla prodavati, Dušanić sam ili njegov upravni odbori donosili odluku da se ista ta roba drastično snizi , da bi se uopšte prodala, čime je nanesena ogromna šteta TP „Metal“ a.d. Banjaluka, dok su njegove firme ostvarilave veliku protivpravnu zaradu . TP „Metal“ a.d. Banjaluka nije mogao da nabavlja robu od bilo koga sem od Dušanićevih preduzeća, roba je fakturisana i plaćana po naduvanim cijenama, „Metal“ ju kasnije nije mogao prodavati, profit je stalno isisavan iz „Metala“ koji je stalno neosnovano i nezakonito enormno zaduživan i postao ovisan o Dušanićevoj „Kompaniji“.
Tokom perioda Dušanićeve uprave, svjesnim kršenjem zakona , zloupotrebama ovlaštenja i poslovanjem mimo ekonomske logike, TP „Metal“ je doveden u poziciju da njegova egzistencija i dalji rad zavise od volje Dušanić Petra, koji je stvorio uslove za nezakonitu kontrolu TP „Metal“ a.d. Banjaluka od strane „Kompanija Dušanić“ i ostalih njegovih firmi preko kojih je izvlačio dobit iz TP „Metal“ a.d. Banjaluka, prouzrokujući tako ogromnu štetu za „Metal“ i dovodeći time u pitanje njegov opstanak.
Svi ugovori koji su zaključeni između TP „Metal“ a.d. Banjaluka i „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor ili drugih preduzeća koja kontroliše Dušanić Petar su zelenaški i štetni ugovori, jer TP „Metal“ na osnovu tih ugovora i tih poslova nije mogao da ostvari bilo kakav profit, već sasvim suprotno, samo je imao ogromnu štetu, jasno je da je cilj tih poslova bio da ti „poslovni partneri“ ostvare brzu dobit, da se TP „Metal“ a.d. Banjaluka , između ostalog, kao njihovo skladište, da se „Metalu“ fakturiše i iz „Metala“naplaćuje njihova nekurentna roba izuzetno lošeg kvaliteta sa izuzetno visokim cijenama.

Po prijedlogu privatnog preduzeća Petra Dušanića, „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, Sud je četiri puta otvarao stečaj. „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor potražuje od TP „Metal“ a.d. Banjaluka 10 miliona KM , na osnovu štetnih ugovora, koje je , praktično, Dušanić Petar potpisivao sam sa sobom, obzirom da je u tom periodu bio istovremeno direktor TP „Metal“ a.d. Banjaluka i vlasnik „Kompanija Dušanić“ d.o.o. Prnjavor

TP „Metal“ a.d. Banjaluka je dana 12.06.2008. godine podnio Okružnom tužilaštvu Banjaluka kričnu prijavu protiv : Dušanić Petra, Dušanić Mire, Ivanković Gostimira, Šakota Pere, članova upravnog odbora TP „Metal : Dušanić Mire, Dušanić Slaviše, Skorup Asima, Knežević Zorana, te članova nadzornog odbora : Milovanović Miće, Đajić Bogosava i Lonačar Pere.
dokaz : Krivična prijava protiv : Dušanić Petra, Dušanić Mire, Ivanković Gostimira, Šakota Pere, članova upravnog odbora TP „Metal : Dušanić Mire, Dušanić Slaviše, Skorup Asima, Knežević Zorana, te članova nadzornog odbora : Milovanović Miće, Đajić Bogosava i Lonačar Pere , dostavljena Okružnom tužilaštvu Banjaluka dana 12.06.2008. godine

[samuraj]

U bog te jest nanizo preduzeća,sve opustošio ...... djeluje kao da je ipak na kraju puta to čudovište ...
akcionari napred

[ZMIJA]

Ovo šta je naredano nije za suda ovo je za podizanje revolucije

[KAMIKAZA]

Ljudi nemojte tako,pa vi bi odma kao Rumuni Causeskog,uza zid, mi smo pravna drzava,imamo mi sud,zakon,ustav,predsjednika drzave itd,mora se postovati red, ovakvi se moraju pustiti da rade dalje jer ako zatvorite sve lopove,onda ce se narod polopoviti.
Kad bi htjeli da pobijete sve lopove u RS onda bi Srebrenica ostala u sjenci,kao neka sitnica.

[ZMIJA]

Imao je i Čaušesku državu i državni aparat,za razliku od nas koji nemamo ni državu ni državni aparat,reci mi kako se zove naša država

[KAMIKAZA]

reci mi kako se zove naša država

Fantazijaland