Ergela “Vučijak”: Tradcija uzgoja lipicanera duga 73. godine

Opština Prnjavor bogata je prirodnim ljepotama, a jedna od njih je i ergela lipicanera “Vučijak”, smještena u neposrednoj blizini autoputa Banjaluka-Doboj i poslovno -turističke zone “Vijaka”. Krda gracioznih konja na ispaši rijedak su prizor koji se može vidjeti na ovim prostorima, jer je ergela jedinstvena u cijeloj BiH.Istorijat

Ergela lipicanera “Vučijak” datira od 1946 godine. Prvih godina bila je u vlasništvu SFRJ i služila za potrebe JNA. Od 1990. godine vlasnička struktura se mijenjala četiri puta, a njen vlasnik 2010. godine postala je Vlada RS. Ova najstarija prnjavorska firma opstala je uprkos teškim vremenima, a s obzirom da od 2015. godine ima status javne ustanove, stvoreni su uslovi za njenu konkurentnost na tržištu i mogućnost da samostalno obezbijedi dio prihoda i da pruža usluge iz oblasti obrazovanja, turizma i ugostiteljstva, ali i rekreativno-medicinske aktivnosti. Na ekonomiji je trenutno smješteno 110 čistokrvnih lipicanera, o kojima brine 13 radnika, na čelu sa direktorom Miroslavom Milankovićem . Krenulo se u njen oporavak, polako ali sigurno. Na samom ulazu na ergelu sagrađena je nova kapija, a prvi put od osnivanja, posjed je ograđen, što svakako pruža veću sigurnost za konje.

Milanković kaže da je i jedan dio rekonstrukcije objekata već završen i da se konstantno radi na poboljšanju uslova u kojima konji borave. “Glavni objekat, gdje su smješteni rasplodni pastuvi i kobile sa ždrebadima je uređen i sada je u mnogo boljem stanju. Uradili smo podove, a od drvene građe sa starog objekta smo napravili boksove, čime je smanjena mogućnost samoozljeđivaja konja, a samim tim smanjeni su i troškovi usluga veterinara, a povećana i sigurnost radnika” kaže Milanković. U ovom objektu se trenutno nalazi 22 rasplodna pastuva i 19 kobila sa ždrebadima, kojih je ukupno 14. U lošem stanju su se nalazili i pojedini krovovi objekata, koji su jednim dijelom rekonstruisali sami radnici, dok ostatak zahtijeva ozbiljnije zahvate, a u planu je da se i ovaj dio posla završi u narednom periodu.

Zasađen je i drvored jablana cijelom dužinom staze koja vodi ka štalama, a i manježi za konje su u dobrom stanju. Milanković ističe da su nabavili i mehanizaciju za proizvodnju hrane za konje, te da su 2108. godine proizveli veliku količinu zobi, dok će ove godine biti zasijano oko 70 hektara strnih žita i kukuruza. “Uspjeli smo da ne poslujemo sa gubicima, radnicima plate isplaćujemo redovno, hrane za konje imamo u dovoljnim količinama, a i slika o ergeli se polako mijenja, što nam je izuzetno drago”- dodaje naš sagovornik.

“Najvažniije je da je ergela 100 posto zdrava. Naša obaveza je bila da dvije godine za redom izvršimo analizu krvi konja i sva grla su prošla kroz analizu i nijedno grlo nije pozitivno. Ergela je, dakle, u potpunosti zdrava”, poručuje Milanković.

Lipicaneri se koriste u španskoj kraljevskoj školi jahanja, na bečkom dvoru služili su za parade, a zaljubljenici u konjičke sportove skladnost njihovih pokreta porede sa baletom. Na Vučijaku imaju svih šest priznatih loza lipicanera, ali ne i licenciranog trenera koji bi vršio obuku. Milanković kaže da je u planu da se nekoliko radnika pošalje na obuku u Sloveniju, kako bi se osposobili za dresuru konja. Korektna saradnja sa resornim ministarstvom do sada je urodila plodom, stvoreni su uslovi za dalji oporavak, a gladovanju čistokrvnih lipicanera je došao kraj. Planovi su mnogobrojni, a uz podršku šire društvene zajednice ergela bi mogla vratiti stari sjaj. Ljubav prema konjima uspjela je nadvladati teške godine kroz koje su prošli i konji i zaposleni na ergeli, a, prema mšljenju našeg sagovornika, loš glas koji je godinama pratio ovaj kolektiv teško je ispraviti.

“Ljudi još uvijek, kada kažete ergela, pomisle na loše uslove u kojima konji borave i na konje koji su gladni i tako dalje, ali više zaista nije tako. Mi zbog velikog broja obaveza koje smo imali na posjedu nismo imali mogućnosti da se posvetimo mijenjanju te loše slike o nama, ali evo i za to je došlo vrijeme. Takođe bih istakao da bi učenici srednjih škola, naročito poljoprivredne, mogli kod nas obavljati praksu i nadam se da će to u nekom narednom periodu biti izvodljivo, jer nama već dvije godine za redom dolaze i učenici iz Prijedora. Da bismo bili što dostupniji mlađim generacijama i drugim ljubiteljima konja, pripremamo i sajt koji će pružiti bržu informisanost o svemu što se dešava na ergeli.”

Tomaš- Ergela jedan od simbola opštine Prnjavor

Poslovno turistička zona Vijaka prostire se na površini od 322,14 ha i Rgulacionim planom „Vijaka“ od starta je predviđeno da se popravi poslovno –turistička slika opštine Prnjavor, -kazao je načelnik opštine Prnjavor, Darko Tomaš. “Naime, u okviru Regulacionog plana planirane su dvije sadržajno različite cjeline, poslovna i turistička. Poslovna zona će biti iskorištena za industrijsko-proizvodne sadržaje, proizvodne hale, skladišne prostore, poslovne zgrade, pomoćne i dodatne sadržaje, kao na primjer trgovina i ugostiteljstvo, dok je turistička zona već određena postojanjem ergele “Vučijak”. Ovim projektom predviđena je modernizacija ergele, da budu obogaćeni i unaprijeđeni njeni sadržaji, što će dati mogućnost da se potpuno iskoristi njen potencijal. Zamišljeno je da centralni sadržaj turističkog dijela zone bude kompleks eregele i prostor za odvijanje konjičkih trka sa svim potrebnim pratećim sadržajima (ugostiteljski, sportsko-rekreativni sadržaji, izletišta…). Ergela je jedan od simbola opštine Prnjavor i kada bismo je uspjeli modernizovati i obogatiti njene sadržaje, to bi našu lokalnu zajednicu predstavilo u najboljem svjetlu. Isto tako, izgradnjom novih industrijsko-proizvodnih objetaka i svih ostalih koji uz njih idu, otvoriće se mogućnost za zapošljavanje većeg broja ljudi”, naglašava Tomaš.

Pasmine

Na ergeli “Vučijak” trenutno se uzgaja šest linija i 15 rodova pasmine lipicaner. Pasmina je nastala u 16. vijeku i postala jedna od najpoznatijih u svijetu. Zbog gracioznog izgleda, pogodnosti za dresuru i radnih sposobnosti veoma je dobro prihvaćena kod svih slojeva društva. Ova pasmina danas predstavlja kulturne vrijednosti Evrope.

Prnjavorlive.info

1 Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*