I u jednom drugom mjestu, na potpuno drugom kraju Republike Srpske – Prnjavoru, snažan je aktivizam za unapređenje ženskih prava kao i borbu protiv diskriminacije
U Bijeljini živi oko 130 romskih porodica i njihov položaj i uslovi života su znatno bolji nego prije nekliko decenija, ističu pripadnici ove zajednice. Sve više djece se obrazuje, što je i preduslov za zapošljavanje i uključivanje u društvo, rekla je Amira Alimanović iz Udruženja žena Romkinja iz Bijeljine.
”Ja sam zaposlena već tri godine, samohrana sam majka. Bilo je bitno da napravim taj prvi korak, da se zaposlim, jer Romkinje nisu tako samostalne kao ostale žene”, kaže Amira Alimanović. Ona navodi da se sve veći broj Romkinja zapošljava, te da ih je mnogo angažovano u udruženju ”Otaharin”.
“Zapošljavanjem većeg broja Romkinja vidjelo se da i žene mogu doprijeneti razvoju porodice, ali i društvene zajednice u kojoj žive, ali u Romima kao nacionalnoj manjini uopšte. U Bijeljini, osim što se povećava broj zaposlenih Romkinja, sve je više i djece koje roditelji upisuju u osnovne i srednje škole. Ove godine u prvi razred osnovne škole upisano je oko 20 učenika”, istakla je Alimanović na raspravi o romskim pitanjima koja je održana početkom aprila u Bijeljini.
Majda Čehajić Čampara, predstavnica Atlantske inicijative iz Sarajeva, kaže je da se u Bosni i Hercegovini dešavaju napadi na Rome, ističući da diskriminacija Roma, u BiH, ipak, nije tako ukorijenjena kao u drugim državama.
”Napadi na Rome dešavaju se skoro svakog mjeseca u Mađarskoj, Češkoj, pa i Bugarskoj i Rumuniji, zemljama koje su članice Evropske unije. I danas odzvanja informacija o ubistvu Roma u Mađarskoj 2000. godine, gdje su četvorica muškaraca osuđena na kaznu zatvora zbog ubistva. U Bosni i Hercegovini, naravno postoji diskriminacija, pa čak i na području Bijeljine, ali nije toliko očigledna kao u drugim državama”, smatra Čehajić Čampara.
Ova politička i NVO aktivistica smatra da je obrazovanje temelj borbe protiv predrasuda.
”Situaciju u Bosni i Hercegovini ne bih ocijenila kao naročito alarmantnu, ali mislim da je obaveza svih nas, institucija, medija i drugih da radimo na umanjenju diskriminacije romske populacije, prije svaga putem obrazovanja. Smatram da je obrazovanje najbitniji elemet u sprječavanju diskriminacaije, jer se predrasude o drugom i drugačijem upravo formiraju u školskom uzrastu djece. Stoga se mora raditi ne samo sa djecom već i roditeljima, kako bi se stvorili uslovi za njihovo zapošljavanje”, istakla je Majda Čehajić Čampara.
“Razvijanje saradnje sa policijom, centrima za socijalni rad, pravosuđem, obrazovnim institucijama, način je da se poboljša status Roma, naročito žena i djece koje su najčešće žrtve diskriminacije i nasilja. Mi aktivno radimo na poboljšanju položaja Roma, organizovanjem javnih tribina i časova, na kojima se govori o problemima ove populacije i da ti problemi budu visoko postavljeni u agendi i lokalnih i državnih institucija”, rekao je Dragan Joković, predsjednik udruženja “Otaharin”.
Ljubica Mlađednović, šefica Odsjeka za mlade u Odjeljenju za društvene djelatnosti Grada Bijeljina je na nedavnoj promociji portala UDAR u tom gradu rekla da je Bijeljina aktivna i dosta otvorena zajednica za saradnju sa samim civilnim sektorom, pa tako i romskim udruženjima.
“Ima još mnogo posla na podizanju nivoa svijesti u institucijama ali i među građanima. Potrebno je ojačati i formalno i neformalno obrazovanje mladih ljudi, Roma posebno, i kroz pozitivne primjere pokazati da Romi ne zaslužuju tretman kakav je trenutno kod nas, ali i u drugim zemljama”, rekla je Mlađenović.
I u jednom drugom mjestu, na potpuno drugom kraju Republike Srpske – Prnjavoru, snažan je aktivizam za unapređenje ženskih prava kao i borbu protiv diskriminacije. Na području Prnjavora živi oko 35 romskih porodica, kaže Snježana Mirković, predsjednica Udruženja Romska djevojka – Romani ćei iz Prnjavora.
“Život Roma u Prnjavoru je na mnogo višem nivou u odnosu na prethodnih 10 ili 15 godina”, kaže Mirković.
Udruženje “Romska djevojka” postoji od 2010. godine i djeluje na području opština Prnjavor, Vukosavlje, Modriča, Doboj i Srbac. Svojim aktivnostima nastoji da pomogne ne samo Romkinjama, već i pripadnicama drugih naroda u ostvarivanju određenih prava, kao što su zapošljavanje i organizovanje preventivnih pregleda kod ljekara.
”Iako smo udruženje koje je fokusirano na Romkinje, nama se za pomoć obraćaju i pripadnice drugih naroda i nacionalnih manjina”, kaže Snježana Mirković. Ove godine nastavićemo sa organizovanjem zdravstvenih pregleda ne samo za žene nego i za muškarce, jer se pojavio interes i potreba za time”, ističe Mirkovićeva za emisiju Korijeni na Radiju RS.
Udruženje Romska djevojka proširilo je polje svojih aktivnosti i na omladinu, jer i kod mladih žele podići nivo svijesti o pravima i potrebama Roma. Snježana Mirković kaže da u njihovom radu imaju dobru saradnju sa lokalnom upravom, institucijama na nivou entiteta, i na državnom nivou. Takođe, imaju dobru saradnju i sa ostalim udruženjima Roma, posebno sa Ženskom romskom mrežom “Uspjeh”.
Urađeno je mnogo toga na stambenom zbrinjavanju, obrazovanju djece, zapošljavanju, ali, ističe Mirković, tu ne treba stati, te naredne aktivnosti moraju biti organizovane i cilju unapređenja života Roma u Prnjavoru, kao i na području susjednih opštinina.
Be the first to comment